Povezite se

EU

Ministar Božinović i povjerenik Avramopoulos o Schengenskom prostoru

Objavljeno

-

Ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Davor Božinović sastao se 6. rujna u Bruxellesu s povjerenikom za migracije, unutarnje poslove i građanstvo g. Dimitrisom Avramopoulosom.

Razgovor je bio posvećen napretku koji je Hrvatska u proteklom razdoblju ostvarila u ispunjavanju preostalih preporuka Europske komisije u ukupno osam područja schengenske pravne stečevine kao i dinamici kojom do kraja godine, u skladu sa strateškim ciljem Vlade RH, namjerava ispuniti sve tehničke uvjete za članstvo u Schengenskom prostoru.

Ministar Božinović pritom je posebno istaknuo napredak ostvaren u području nadzora vanjske granice. Uz nastavak tehničkog opremanja i zaštite vanjske granice, Ministarstvo unutarnjih poslova kontinuirano ulaže u jačanje kapaciteta granične policije i njezinu obuku. U te se svrhe koriste raspoloživa sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost iz kojega su za potrebe jačanja, opremanja i obuke granične policije odobrena 22 projekta u ukupnom iznosu od 18.412.345 €.

S obzirom na razvoj migracijskih kretanja na istočnom sredozemnom pravcu i sprječavanje nezakonitih prelazaka granice kao važnog elementa zaključaka Europskoga vijeća, otvoreno je pitanje povećanih operativnih troškova hrvatske policije te je povjerenik Avramopoulos obećao daljnju financijsku potporu značajnom radu hrvatske policije.

Značajan napredak ostvaren je i u ostalim područjima schengenske pravne stečevine: ispunjeni su svi uvjeti u području zaštite podataka i propisa o vatrenom oružju a preporuke u svim ostalim područjima – policijskoj suradnji, povratu i ponovnom prihvatu, SIS-u, zajedničkoj viznoj politici i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima – preostale normativne, tehničke i projektne pripreme u odmakloj su fazi izvršenja te se Hrvatska opravdano nada da će Vijeće njezine napore prepoznati i valorizirati odgovarajućom političkom odlukom prije nego što Hrvatska preuzme predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020. godine.

Značajnu podršku u tom smislu Hrvatska je dobila od Njemačke na nedavnom sastanku predsjednika Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andreja Plenkovića s kancelarkom Savezne Republike Njemačke Angelom Merkel, a svoju kontinuiranu podršku članstvu Hrvatske u Schengenskom prostoru na sastanku s ministrom Božinovićem ponovio je i povjerenik Avramopoulos.

Razgovor je bio posvećen i aktualnim migracijskim kretanjima na istočno sredozemnom, odnosno zapadno-balkanskom migracijskom pravcu. Ministar Božinović i povjerenik Avramopoulos ponovili su važnost provedbe sveobuhvatnog europskog pristupa migracijama koji je utvrđen zaključcima Europska vijeća od 28. lipnja ove godine.

U tom smislu složili su se s važnošću održavanja Konferencije o migracijama koju Austrija, kao aktualna predsjedavajuća Vijeća EU-a, organizira u Beču od 12. do 14. rujna 2018., a koja će okupiti predstavnike država jugoistočne Europe i afričkih zemalja. Podjednako važnom su ocijenili predstojeću raspravu šefova država i vlada Europske unije na neformalnom summitu u Salzburgu koji će biti posvećen migracijama i sigurnosti kao i konferenciju na temu migracija koja će se održati 5. listopada u Tirani.

Ministar Božinović i povjerenik Avramopoulos dotaknuli su i predstojeće pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru od 2021. do 2027. godine. Podržali su predloženo povećanje omotnice koja će biti namijenjena migracijama i sigurnosti kao i prijedlog o uspostavi zasebnoga fonda koji će biti namijenjen integriranom upravljanju granicama.

Ministar Božinović je zahvalio na nedavnoj dodjeli dodatnih 10,4 € za tehničko opremanje vanjske granice Republike Hrvatske, za omotnicu od 6,4 milijuna € namijenjenu primjeni Sustava ulaza i izlaza (Entry Exit System) kao i dodatna sredstva kojima Komisija podržava uspostavu učinkovitog procesa integracije migranata kojima je u Republici Hrvatskoj odobrena međunarodna zaštita.

U tom kontekstu ministar Božinović je izrazio nadu da će Europska komisija s obzirom na recentne sigurnosne i migracijske izazove pri dodjeli sredstava u sljedećem VFO-u imati u vidu geostrateški položaj Republike Hrvatske i njezinu važnu ulogu u zaštiti najdulje istočne vanjske granice Europske unije.

EU

Plenković: Slovencima su naše obalne županije u zelenome

Published

on

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izjavio je u petak u Zagrebu da su slovenskim državljanima naše obalne županije kategorizirane po njihovim kriterijima, i nalaze se u zelenoj kategoriji.

Premijeri Hrvatske i Slovenije, Andrej Plenković i Janez Janša susreli su se ranije danas u Otočcu na Krki, gdje su dogovorili još intenzivniju razmjenu informacija u borbi protiv koronavirusa.

“Što se tiče Hrvatske i Slovenije, najvažnija poruka bila je o epidemiološkoj slici u onim hrvatskim županijama koje su trenutno najzanimljivije za slovenske državljane, a to su naše obalne županije, gdje smo, po njihovim kriterijima, u zelenome”, rekao je Plenković po povratku u Zagreb, na konferenciju za novinare u Banskim dvorima o ulasku Hrvatske u europski tečajni mehanizam ERM II. 

Dakle, dodao je, Slovenija je u istoj kategoriji sama kao što je stavila i Hrvatsku.

Mi radimo na tome da se zdravstveni stožeri obje države konzultiraju na tjednoj bazi, rekao je hrvatski premijer. “Da imamo što manje zapreka za prelazak granica. To je intencija i mislim da smo na dobrom putu da to i realiziramo”, naglasio je Plenković 

Predsjednici Vlada Slovenije i Hrvatske, Janša i Plenković ranije danas sastanak u Otočcu na Krki ocijenili su uspješnim, na kojem je jedina tema bila epidemiološka situacija u obje države i mjere koje su za suzbijanje zaraze koronavirusom donijele obje vlade.

Slovenski premijer je rekao da ga raduju mjere koje Hrvatska poduzima na kontroli pandemije i koje je poduzela na vanjskim granicama EU-a kao i činjenica da priprema aplikaciju za praćenje zaraze, za koju Plenković kaže da će biti gotova za desetak dana. 

Epidemiolozi i nadležne institucije dviju država razmjenjuju informacije i iskustva, a sada smo dogovorili još intenzivniju svakodnevnu suradnju, kazao je Janša.

Hrvatski premijer Plenković istaknuo je da je sedam obalnih županija u Hrvatskoj u zelenoj zoni, što je “poruka pouzdanja i sigurnosti svim slovenskim turistima”. 

U Hrvatskoj je u petak prema podacima eVisitora boravilo 92.000 Slovenaca. 

Ucitavanje vijesti

EU

Hrvatska ušla u ERM II – čekaonicu za euro

Published

on

Republika Hrvatska ušla je u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom, objavili su petak ESB i Europska komisija. 

“Na zahtjev Republike Hrvatske, ministri financija država europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske i Hrvatske, slijedom postupka u kojemu je sudjelovala Europska komisija i nakon konzultacija s Gospodarskim i financijskim odborom (EFC), donijeli su zajedničku odluku o uključivanju hrvatske kune u mehanizam ERM II”, navodi se u priopćenju.

Središnji paritet hrvatske kune utvrđen na 7,53450 kuna za jedan euro. 

Hrvatska kuna sudjelovat će u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije plus/minus 15 posto oko središnjeg pariteta. Obvezni intervencijski tečajevi bit će objavljeni u ponedjeljak, 13. srpnja u vrijeme otvaranja deviznih tržišta.

Sporazum o sudjelovanju kune u ERM II temelji se, između ostaloga, i na obvezi Hrvatske da se simultano priduži bankovnoj uniji.

Inače, država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.

Kako se navodi u priopćenju, Hrvatska je uspješno provela mjere na koje se obvezala u pismu namjere o ulasku u europski tečajni mehanizam iz srpnja 2019., koje se odnose na daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo. 

“U cilju ostvarenja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješnog sudjelovanja u europodručju, Republika Hrvatska se obvezala na provedbu dodatnih mjera u reformskim područjima te je iskazala čvrstu namjeru da uvede euro kada kriteriji konvergencije budu ispunjeni. Navedene dodatne mjere odnose se na jačanje okvira za borbu protiv pranja novca, smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo daljnjim pojednostavnjivanjem administrativnih postupaka i smanjenjem parafiskalnih i neporeznih davanja, poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima te jačanje nacionalnoga stečajnog okvira”, ističe se u priopćenju.

Istodobno, Europska središnja banka (ESB) danas je donijela odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), čime je hrvatska središnja banka postala dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje, što znači da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka.

Odluka o bliskoj suradnji stupit će na snagu 14 dana od objave u Službenom listu Europske unije.

U sljedećem razdoblju ESB će izvršiti procjenu i odlučiti koje hrvatske banke ispunjavaju kriterij za svrstavanje među značajne institucije, a od 1. listopada 2020. provodit će i neposrednu superviziju značajnih institucija u Hrvatskoj. Također, od datuma stupanja na snagu odluke ESB-a o bliskoj suradnji Republika Hrvatska sudjelovat će i u jedinstvenome sanacijskom mehanizmu (SRM), navodi se u priopćenju ESB-a.

Ucitavanje vijesti

EU

Orban o suzbijanju epidemije: Više Balatona, manje Jadrana

Published

on

Mjere zaštite od uvoza koronavirusa u Mađarsku iz inozemstva moraju biti na snazi, rekao je mađarski premijer Viktor Orban u radijskom intervjuu u petak, dodajući da se svaki novi slučaj zaraze u zemlji može povezati s dolascima iz inozemstva.

Komentirajući porast broja zaraženih u nekoliko zemalja kao što su Hrvatska, Srbija, Rumunjska i Slovenija, Orban je rekao da je “Mađarska sigurna”, ali da su potrebne mjere zaštite kako se ne bi virus uvozio izvana.

“Morat ćemo se suočiti s još jednim pooštravanjem (epidemioloških pravila) kod kuće”, kazao je. “Još ne znamo kako će to izgledati”, izjavio je on dodavši da je operativni odbor zadužen za mjere suzbijanja novog koronavirusa dobio rok do podneva u petak da iznese prijedlog kako zaštititi Mađarsku.

“Više jezera Balaton, manje Jadrana”, poručio je premijer. “Tada se epidemija može držati pod kontrolom.” Kazao je da je operativni odbor otkrio strani “soj” u svakoj novoj infekciji u Mađarskoj.

Orban je rekao da je Mađarska ponovno uvela mjere praćenja kakve je poduzela Austrija, a koje uključuju karantenu, testiranje i kontrole na granici, sve u istom paketu.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije