Povezite se

BIH

Milorad Dodik kaže da će tražiti deportaciju svih migranata iz BiH

Objavljeno

-

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je kako će zatražiti deportaciju svih migranata iz zemlje ponovivši da vlasti entiteta Republike Srpske neće dopustiti njihovo smještanje na svom teritoriju.

“Kada se vratim u Banju Luku, jedna od osnovnih stvari kojima ću se baviti jesu migranti. Bez oklijevanja ću tražiti da se migrante izbaci, deportira iz Bosne i Hercegovine”, rekao je Dodik u intervju za Radioteleviziju Republike Srpske u Moskvi gdje je u srijedu nazočio vojnoj paradi u povodu 75. godišnjice okončanja Drugog svjetskog rata u Europi.

Dodao je kako je neprihvatljivo da se migranti smještaju na prostoru Republike Srpske.

“Za njih ne možemo organizirati smještaj. To je neprihvatljivo i Republika Srpska je rekla da to neće dopustiti“, ustvrdio je Dodik.

“Nismo mi zvali te migrante”

Po njegovim riječima, migranti predstavljaju veliki humanitarni, ali i sigurnosni problem.

“Nismo mi zvali te migrante. Europa je otvorila taj proces iz svog egoizma kako bi dobila jeftinu radnu snagu za svoju industriju.”

Izaslanstvo Europske komisije u Bosni i Hercegovini pozvalo je ovoga tjedna sve vlasti u Bosni i Hercegovini da ravnomjerno raspodjele teret migrantske krize.

Ranije je bivši ministar sigurnosti Fahrudin Radončić neprihvatljivim ocijenio da se migrantima bave samo vlasti na većinskim bošnjačkim područjima.

Iz Izaslanstva EU su izvijestili kako je od početka 2018. godine EU osigurala gotovo 60 milijuna eura kako bi se pomoglo izbjeglicama, azilantima i migrantima, te vlastima BiH u upravljanju ovom krizom.

Po informacijama Službe za poslove sa strancima, u BiH se trenutačno nalazi oko 7000 migranata od kojih je oko 6000 smješteno u migrantskim centrima koji su pretrpani. Oni pokušavaju preko BiH ilegalno ući u Hrvatsku kako bi nastavili dalje prema zemljama Europske unije.

BIH

Srebrenica: Nijekanje genocida novi je zločin kojim se oživljavaju ratni ciljevi

Published

on

Rijetki Srebreničani koji su preživjeli genocid 1995. godine okupili su se u subotu u memorijalnom kompleksu u Potočarima kako bi unatoč ograničenjima nametnutih epidemijom koronavirusa tamo odali počast za više od osam tisuća Bošnjaka ubijenih prije četvrt stoljeća te sudjelovali u pokopu ostataka devet žrtava.

Članovi obitelji u subotu su pokopali ostatke devet muškaraca čiji su dijelovi tijela nakon rata pronađeni u masovnim grobnicama u istočnoj Bosni. Najmlađi među njima je Salko Ibišević koji je 1995. godine imao tek 23 godine dok je najstariji Hasan Pezić koji je u vrijeme pada Srebrenice imao 70 godina.

Na memorijalnom groblju u Potočarima tako sada počivaju ostaci 6652 muškarca, žena ali i djece jer su tamo pokopana i 432 malodobnika.

Najmlađa žrtva je novorođenče Fatima Muhić koja je umrla odmah nakon što ju je majka porodila 11. srpnja dok je najstarija žrtva Šaha Izmirlić, starica koja je u vrijeme pada Srebrenice imala 94 godine.

Pripadnici vojske i policije bosanskih Srba su 11. srpnja 1995. godine nakon što su pregazili zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda proveli masovne likvidacije bošnjačkih muškaraca i dječaka te progon žena i djece.

Tada je ubijeno najmanje osam tisuća osoba a do sada su pronađeni ostaci oko 7200 žrtava dok se za ostalima još traga. Srebrenički genocid najveći je ratni zločin počinjen na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata za što je do sada pred Haaškim tribunalom i sudovima u BiH, Srbiji i Hrvatskoj osuđeno 47 bivših pripadnika vojske i policije bosanskih Srba na više od 700 godina zatvora dok su njihov ratni politički i vojni lider Radovan Karadžić i Ratko Mladić osuđeni na doživotni zatvor.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kazao je kako ništa i nitko neće spriječiti sjećanje na Srebrenicu jer je to vječita zajednička dužnost. Istaknuo je kako je istina o zločinu jasna te kako je cilj bio uništiti cijeli jedan narod a Srbija se s tom činjenicom i dalje odbija suočiti.

“Srebrenica je postala sinonim za patnje i stradanja ljudi”, kazao je Džaferović dodajući kako to zna cijeli svijet no sada je zajednički izazov odgovoriti na pokušaje da se genocid planski i sustavno niječe, baš onako kako je i počinjen. To je ujedno opasna poruka takvih jer upozorava da se nije odustalo od ratnih ciljeva, ocijenio je Džaferović.

Predsjednica udruge “Majke enklava Srebrenica i Žepa” Munira Subašić kazala je kako za zločince ima poruku da će ih se vječito proganjati.

“Ne postoji mjesto gdje se možete sakriti a da vas mi ne možemo pronaći”, kazala je Subašić koja je pozvala i na što hitnije donošenje zakona o zabrani nijekanja zločina genocida i holokausta, dok je Srbiji uputila apel da procesuiranjem počinitelja ratnih zločina koji se tamo skrivaju dokaže kako je spremna za mir temeljen na pravdi.

Zbog epidemije koronavirusa otkazan je dolazak svih visokih inozemnih dužnosnika koji su ranije najavili kako će govoriti u Srebrenici a svi oni poslali su video poruke koje su emitirane u dvorani u kojoj je bilo pedesetak osoba a među njima i predstavnici diplomatskog zbora među kojima i hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Sabolić.

Tridesetak sadašnjih i bivših međunarodnih dužnosnika, uključujući čelnike gotovo svih europskih država, bez iznimke su upozorili kako je uz odavanje počasti žrtvama nužno odlučno reagirati na revizionističke pokušaje da se umanje razmjeri zločina i niječe činjenica da je u Srebrenici počinjen genocid.

Takva je bila i poruka hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je genocid Srebrenici opisao kao sustavno, namjerno i brutalno ubijanje ljudi koje i četvrt stoljeća kasnije ostaje bolnom ranom i predstavlja ispit naše ljudskosti.

Kazao je kako je stoga i danas važno obiteljima žrtava pokazati razumijevanje za njihovu bol i ne dopustiti osporavanje činjenica o počinjenom genocidu.

“Genocid se dogodio i dokazivati ga više ne treba. Svijet zna tko je počinio genocid u Srebrenici”, kazao je hrvatski predsjednik ali je istodobno upozorio kako se za taj zločin ne može kriviti cijeli srpski narod jer za to treba kazniti stvarne krivce što se do danas, kako je istaknuo, nije dogodilo.

“Žrtva Srebrenice mora biti jedna od ključnih i dobro naučenih lekcija europske humanosti, vjerodostojnosti i iskrenosti”, kazao je Milanović.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović srebrenički je genocid opisao kao “zajedničku sramotu svih koji to nisu spriječili”. Upozorio je kako je taj zločin rezultat velikodržavnih ideologija koje i danas prijete stabilnosti regije dok je predsjednik Slovenije Borut Pahor kazao kako je za budućnost BiH ključna istina a ne njeno nijekanje a samo na takvim temeljima moguć je oprost unatoč bolnim sjećanjima.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres kazao je u svojoj poruci kako je svjetska organizacija 1995. godine iznevjerila Srebreničane a priznanje te činjenice temelj je pomirenja baš kao i odbijanje nijekanja genocida i kažnjavanje počinitelja zločina.

Serge Brammertz, glavni tužitelj Rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove (IRMCT), kazao je u svojoj poruci kako je srebrenički genocid jedan od najmračnijih trenutaka u svjetskoj povijesti.

“Taj je genocid bio planiran na najvišim razinama političkog i vojnog vodstva”, kazao je Brammertz dodajući kako je odgovornost svih boriti se za pravdu i istinu i protiv nijekanja genocida jer se ta činjenica ne smije dovoditi u pitanje kako to rade dužnosnici u Republici Srpskoj i Srbiji.

Predsjednik IRMCT-a Carmel Agius kazao je kako ga nikada neće prestati progoniti dokazi o zločinima počinjenim u Srebrenici koje je osobno vidio.

“Trauma ovih sjećanja ostat će u meni dok sam živ”, kazao je Agius koji je dodao kako je na žalost još tisuće počinitelja tih zločina na slobodi i čekaju procesuiranje dok revizionisti pokušavaju zanijekati dokazane činjenice da je više od osam tisuća muškaraca i dječaka brutalno likvidirano. 

Apostolski nuncij u BiH Luigi Pezzuto prenio je poruku pape Franje koji je iskazao svoju bliskost s obiteljima žrtva i molitve za smiraj duša ubijenih upozorivši kako je mržnja koja je proizvela srebrenički zločin i dalje prisutna u brojnim dijelovima svijeta potičući nove nepravde i stradanja nedužnih.

Bivši predsjednik SAD Bill Clinton poručio je kako je 11. srpnja puno više od mračnog trenutka u povijesti BiH jer je podsjetnik svima što se dogodi kada se zaboravi čovječnost.

“25 godina kasnije čini se kao da smo na to zaboravili u mnogim dijelovima svijeta”, kazao je Clinton koji je predsjednikom SAD bio u vrijeme srebreničke tragedije.

Američki državni tajnik Mike Pompeo poručio je kako Srebrenica ostaje trajno urezana u kolektivno sjećanje.

“SAD su se obvezale da nikada nećemo zaboraviti ovu tragediju”, kazao je Pompeo.

Britanski princ Charles opisao je genocid u Srebrenici “strašnom mrljom na kolektivnoj savjesti” međunarodne zajednice koja je svojim nečinjenjem iznevjerila i žrtve i preživjele.

Slične su poruke poslali i najviši dužnosnici tijela Europske unije. Tako je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel kazao kako je zločin u Srebrenici šamar svim europskim vrijednostima kao što su to i oni koji niječu zločine i pokušavaju revidirati povijest ponovo šireći mržnju i netoleranciju u Europi. 

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je kako je Europa dužna sjećati se i djelovati da nikada više ne bude prolijevanja krvi u ime rase i religije, tim prije jer rasizam nije nestao te i danas predstavlja realnu prijetnju europskim vrijednostima.

Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić ocijenila je u svojoj poruci kako surova realnost Srebrenice nikada neće moći biti zaboravljena a to mora biti motiv za djelovanje kako se takvo što nikada više ne bi ponovilo i kako bi se spriječilo širenje mržnje zbog etničke ili vjerske pripadnosti.

Ucitavanje vijesti

BIH

Na komemoraciji u Srebrenici mali broj sudionika, epidemija nametnula restrikcije

Published

on

Nekoliko stotina ljudi pristiglo je u subotu u jutarnjim satima u Srebrenicu kako bi tamo sudjelovali na središnjoj komemoraciji posvećenoj 25. obljetnici genocida počinjenog nad Bošnjacima s tog područja 1995. godine.

Zbog epidemije prouzročene koronavirusom ovogodišnja komemoracija održava se uz stroge mjere ograničenja čiji je cilj spriječiti širenje zaraze pa je uz članove obitelji devet žrtava genocida koje će biti pokopane dolazak dopušten ograničenom broju osoba koje moraju održavati fizičku distancu i nositi maske.

Hamdija Fejzić, predsjednik organizacijskog odbora, kazao je kako je cilj pokazati da se i u najtežim uvjetima može dostojno prisjetiti žrtava i odati im počast.

“Hvala onima moji su ostali kod svojih kuća jer su ispoštovali naše preporuke”, kazao je Fejzić.

Komemoraciji će prisustvovati manji broj državnih dužnosnika BiH te predstavnici diplomatskog zbora a svi visoki inozemni dužnosnici koji su trebali biti u Srebrenici ove subote umjesto dolaska su poslali video poruke.

Nakon komemoracije u memorijalnom kompleksu u Potočarima bit će pokopani posmrtni ostaci devet žrtava čiji su dijelovi tijela nakon rata pronađeni u nekoj od masovnih grobnica.

Najmlađa žrtva čiji će ostaci biti pokopani je Salko Ibišević koji je 1995. godine imao 23 godine dok će najstarija žrtva Hasan Pezić koji je u vrijeme kada je ubijen imao 70 godina.

Ucitavanje vijesti

BIH

Čelnici EU-a o Srebrenici: treba priznati patnje drugih

Published

on

Čelnici europskih institucija istaknuli u u petak u povodu 25. obljetnice genocida u Srebrenici da je za uspostavu povjerenja među zajednicama u BiH potrebno priznati patnje drugih, upostaviti uzajamo poštovanje i dostojanstvo.

U subotu se obilježava 25. obljetnica genocida u Srebrenici u kojem su snage bosanskih Srba ubile više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u ljeto 1995. godine.

“BiH je napredovala u uspostavi povjerenja, unutar i među zajendnicama u zemlji. Ali za nastavak mira i pomiranja, put prema naprijed mora uključivati priznanje patnje, uzajamno poštovanje i dostajnstvo”, istaknuli su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoki predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

“Pomirenje na dnevnoj osnovi mora postati realnost u politici, školama, gradskim vijećnicama, u svakonodevnom životu. Čelnici su svugdje odgovorni osigurati da javne poruke, kao i kipovi, spomenici i imena javnih mjesta, ulica i trgova, podupiru potragu za pomirenjem”, stoji u zajedničkom priopćenju.

Nazivajući genocid u Srebrenici jednim od “najmračnijih poglavlja suvremene europske povijesti”, europski čelnici kažu da je obljetnica “bolan podsjetnik neuspjeha Europe koja nije ispunila obećanje da se na njezinu tlu neće ponoviti takva tragedija”.

“Dvadeset i pet goina poslije, naša je dužnost sjećati se. Moramo se časno suočiti s prošlošću i gledati na budućnost s odlučnošću da se pomogne sljedećim generacijama, poglavito mladim sa zapadnog Balkana, u izgradnji bolje zajedničke budućnosti”, ističe trojka.

Čelnici eurposkih institucija potvrdili su privreženost Europske unije potpori BiH i zapadnom Balkanu za jačanje pomiranja i prevladavanje nasljeđa prošlosti jer je njihova budućnost u EU “bliža no ikad”.

Hina

Ucitavanje vijesti

Najčitanije