Milivoj Špika iz Bloka umirovljenici zajedno poručio je u emisiji Novi dan na N1 kako ne može podržati najavljeni prosvjed za veće plaće i mirovine dok organizatori jasno ne definiraju za koga se točno bore i koje konkretne mjere traže.
Govoreći o prosvjedu koji organiziraju tri sindikalne središnjice i Sindikat umirovljenika, Špika je ustvrdio da u javnosti zasad nema odgovora na ključna pitanja. Upitao je odnosi li se zahtjev za veće plaće na javni sektor i oko 250 tisuća zaposlenih u javnim službama ili na ukupno oko 1,5 milijuna radnika u Hrvatskoj. Posebno je naglasio da radnici u privatnom sektoru često ostaju bez stvarne zaštite jer mnoge privatne tvrtke nemaju sindikate.
Po njegovu mišljenju, umjesto rasprave o minimalnoj plaći trebalo bi otvoriti pitanje minimalne cijene rada po satu, i to prema djelatnostima i zanimanjima. Upozorio je da se u privatnom sektoru na minimalac mogu prijaviti i nekvalificirani radnici i visokoobrazovani zaposlenici, dok se, kako tvrdi, upravo za te ljude danas ne bori gotovo nitko.
Osvrnuo se i na zahtjev organizatora da neto plaća u Hrvatskoj treba iznositi 2200 eura, ocijenivši da takva poruka bez razrađenog modela provedbe nema stvarnu težinu. Kazao je da je i poruka “hoćemo mir u svijetu” konkretnija od zahtjeva za 2200 eura neto, ako se pritom ne objasni kako se do tog cilja namjerava doći.
Špika smatra i da se rasprava o mirovinama vodi na pogrešan način. Istaknuo je da se visina mirovine mora određivati prema radnom stažu i uplaćenim doprinosima, a ne političkim odlukama koje, kako tvrdi, povremeno idu u korist samo pojedinim skupinama. Ustvrdio je da se u javnosti stalno ponavlja teza o lošem omjeru zaposlenih i umirovljenika, dok, prema njegovoj računici, broj zaposlenih i visina uplata doprinosa pokazuju da bi prosječna mirovina mogla biti znatno viša.
Kao glavni problem izdvojio je formulu za izračun mirovine. Posebno mu je neprihvatljivo usklađivanje mirovina u jednakim iznosima za sve jer smatra da je riječ o uravnilovci bez logike. Zalaže se za povećanje aktualne vrijednosti mirovine po godini staža, koja je, kako navodi, sada 14,4 eura, a trebala bi biti viša od 20 eura.
Govoreći o minimalnim mirovinama, Špika je poručio da one moraju biti povezane s brojem godina radnog staža. Istaknuo je da nije prihvatljivo da isti iznos dobiju osobe s 15 i s 41 godinom staža te dodao da bi mirovina za 41 godinu rada morala iznositi najmanje 800 eura.
Na kraju je poručio da bi se BUZ priključio prosvjedu kada bi zahtjevi bili jasno definirani i kada iza njih ne bi postojala opasnost od naknadnog ograđivanja. Uvjeren je da u sustavu ima dovoljno novca za veće radničke mirovine te tvrdi da predstavnici ministarstva izbjegavaju sučeljavanje s njim jer, kako kaže, njihove tvrdnje može lako osporiti brojkama.
