Povezite se

BIH

Milas na skupštini Hrvatskog svjetskog kongresa pozvao na zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske

Objavljeno

-

Godišnja skupština Središnjeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) počela je u petak u Mostaru uz poziv državnog tajnika za Hrvate izvan domovine na zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske i najavu projekata koji bi u toj zadaći trebali pomoći.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, koji je bio izaslanik premijera Andreja Plenkovića, istaknuo je u pozdravnom govoru da je iznimno važno što su se okupili predstavnici Hrvata iz više zemalja i kontinenata. Mila

Milas je pozvao na zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske i Hrvata te najavio potporu više projekata tijekom 2020. godine upravo kako bi se Hrvati bolje povezivali s domovinom i međusobno.

“Ovaj skup i vaš dolazak u Mostar jasna je i snažna poruka pune potpore sunarodnjacima koji žive u BiH i potvrda da su neraskidive veze hrvatskog naroda ma gdje živio”, rekao je Milas.

Podsjetio je da su upravo u najtežim danima Domovinskog rata i agresije na Hrvatsku,  Hrvati izvan RH pokazali svoju neraskidivu povezanost s Domovinom

„Ni otuđenost, ni vrijeme, ni daljina nije oslabila te veze.  Hvala vam na svemu što ste učinili i što činite na dobrobit naših zajedničkih domovina RH i BiH”, dodao je.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović podupro je rad HSK-a i upozorio da je za Hrvate u BiH ključno izmijeniti izborni zakon. 

“Što se tiče Hrvata BiH, mi se ovdje pokušavamo očuvati, a ja sam siguran da ćemo se i očuvati, kao potpuno jednakopravan, konstitutivan narod na čitavom prostoru BiH”, rekao je. 

Ključno je stoga izmijeniti izborni zakon BiH kako bi se osiguralo legitimno političko predstavljanje hrvatskog naroda kao jednog od tri konstitutivna naroda na svim razinama vlasti, rekao je.

Programom skupštine Središnjeg odbora HSK predviđeno je usvajanje izmjena Statuta te usvajanje Izvješća o pripremama za pete po redu Hrvatske svjetske igre koje će biti održane u Zagrebu od 21. do 25. srpnja sljedeće godine.

Predsjednik Kongresa Vinko Sabljo kazao je kako Skupština traje do nedjelje, a održava se pod pokroviteljstvom HNS-a BiH.

Na otvaranju zasjedanja sudjelovao je i novoimenovani veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan Sabolić.

BIH

U BiH procesuiranje za ratne zločine čeka oko 4000 osoba

Published

on

Pravosuđu Bosne i Hercegovine ostaje procesuirati oko 4000 osoba osumnjičenih za ratne zločine, što će biti nemoguća misija bez prihvaćanja nove Strategije koja podrazumijeva prijenos predmeta ratnih zločina s državnog Suda BiH na niže sudove, izvijestila je u utorak glavna tužiteljica BiH Gordana Tadić. 

Glavna državna tužiteljica BiH izvijestila je, sudjelujući u Mostaru na konferenciji tužitelja, da je do sada postignut velik napredak u rasvjetljivanju istine o proteklom ratu. Iznijela je podatak da je optuženo više od 800 osoba te su izrečene kazne više od 3700 godina zatvora.

“Ostalo je još oko 449 predmeta po poznatim izvršiteljima, imamo više od 4.000 osoba koje treba procesuirati ili završiti njihove predmete”, rekla je glavna tužiteljica Tadić. 
Pri tome je pojasnila kako Tužiteljstvo BiH ulaže najveće napore kako bi procesuirali što je moguće veći broj ljudi, a građani stekli povjerenje u pravosuđe. 
Ona je odbila mogućnost da posljednja kriza s najavom srpskih dužnosnika o blokadi rada državnih institucija utječe na rad Tužiteljstva BiH. 

“Tužiteljstvo radi na osnovi Ustava i zakona i mi smo treći stup vlasti, potpuno neovisni. Dakle, mi radimo u punom kapacitetu i nismo ni stajali s radom” , istaknula je tužiteljica.  

Vijeće ministara BiH već dvije godine pokušava donijeti novu, revidiranu Strategiju o procesuiranju ratnih zločina u BiH koja podrazumijeva rasterećenje državnih pravosudnih ustanova i prijenos manje složenih predmeta na niže sudova u Federaciji BiH i županijama, te sudove u Republici Srpskoj i Brčko Distriku. Tome su se protivile bošnjačke udruge iz rata tvrdeći da bi na taj način mogli blaže kazne dobiti pojedini osumnjičenici, dok ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša upozorava da bi u slučaju da se ta Strategija ne prihvati brojni osumnjičenici mogli izbjeći odgovornost za ratne zločine.  

Ucitavanje vijesti

BIH

U Bihaću strahuju od eskalacije migratske krize, najgore tek dolazi?

Published

on

Problem ilegalnih migracija u BiH doveo je već sada do kritičnog stanja u zemlji, a izvjesno je kako će ono biti još gore jer i dalje nema nikakve koordinacije u poduzimanju potrebnih mjera, a ni najava da bi se novi saziv Vijeća ministara mogao odlučnije angažirati, upozorili su dužnosnici Unsko-sanske županije.

“Nema nikakve koordinacije između državnog i nižih razina vlasti. Iako je Vijeće ministara BiH formirano prije dva mjeseca, do sada je izostala ozbiljna reakcija u smislu zaštite Unsko-sanske županije kada su u pitanju ilegalne migracije”, upozorio je Nermin Kljajić, ministar unutarnjih poslova ove županije koja podnosi najveći teret migrantske krize u BiH, prenose u ponedjeljak banjolučke “Nezavisne novine”.

Prema procjenama vlasti u Bihaću, u ovom dijelu BiH trenutačno boravi oko pet tisuća ilegalnih migranata. Precizno je poznato samo kako njih tri i pol tisuće boravi u prihvatnim centrima, dok su ostali prepušteni sami sebi i snalaze se kako znaju, odnosno borave u privatnom smještaju ukoliko imaju novca, dok drugi spavaju po napuštenim i ruševnim objektima u urbanim središtima.

Kljajić je istaknuo kako su svi kolektivni smještajni kapaciteti odavno popunjeni, a ocjenu kako je stanje kritično temelji na činjenici da u BiH ne postoji nikakav konsolidirani plan upravljanja migracijama.

Lokalna je policija pritom izložena izazovima koje jedva svladava, jer se broj kaznenih djela neprestano povećava, a u proračunu jednostavno nema novca za povećanje broja policajaca.

Blaga zima već je sada potaknula ilegalne migrante da pokušaju nastaviti put ka zapadnim granicama BiH pa oni sada svakodnevno pristižu u sve većem broju u Unsko-sansku županiju.

Prema podacima lokalne policije, svakog dana u prosjeku stigne najmanje 80 ilegalnih migranata, a nema prostora u koji bi ih se moglo smjestiti.

Predsjednik županijske vlade Mustafa Ružnić kazao je kako u Bihaću strahuju zbog izgledne eskalacije ovog problema. “Najgore tek dolazi”, ocijenio je Ružinić.

Podsjetio je kako je županijska vlada ranije tražila da se rasformiraju sadašnji prihvatni centri “Bira” u Bihaću i “Miral” u Velikoj Kladuši, a da se izvan naseljenih područja uspostavi jedan veći tranzitni centar u kojemu bi bili svi ilegalni migranti.

Lokacija za to je ponuđena, no državne vlasti inicijativu nisu ni razmatrale.

Ucitavanje vijesti

BIH

Policija se sukobila sa migrantima u Velikoj Kladuši

Published

on

Izvor: ITC BIHAĆ

Oko stotinjak migranata, danas se okupilo ispred privremenog prihvatnog kampa „Miral“ u Velikoj Kladuši, uzvikujući da im se otvori granica sa Republikom Hrvatskom, kako bi krenuli prema nekoj od izabranih zemalja članica Europske unije.

Policija je tijekom prosvjeda s kojeg su se čuli uzvici ‘Sloboda’, ‘Vratite nam novac’ i Prestanite nas tući’, uhitila nekoliko ljudi, kazali su svjedoci. 

Nije bilo informacija o ozlijeđenima.

“Hrvatska policija je jako, jako loša. Želimo da se granica otvori. Molimo, nemojte nas više udarati. Ne oduzimajte naše jakne, cipele i čarape. Oni sve oduzimaju”, kazao je za Reuters Salam Batu, jedan od migranata u kampu.

“Svi ovdje žele otići prema granici i dalje u Italiju, Njemačku ili Francusku”, istaknuo je jedan Pakistanac koji se predstavio kao Simon.

“Ako idemo na granicu, hrvatska policija nam zapali jakne i cipele, oduzimaju mobilne telefone”…

U kampu Miral se trenutno nalazi oko tisuću ljudi, što je za 300 više od kapaciteta kampa.

Hrvatska policija redovno odbacuje sve optužbe za nasilje prema izbjeglicama i migrantima.  Iako je balkanska ruta zatvorena 2016., oko 50.000 izbjeglica i migranata, većinom iz Pakistana, Afganistana, Iraka, Maroka i Sirije proši su kroz BiH u protekloj godini.

Oko 6000 ostalo je u BiH, a većina ih se nalazi u loše opremljenim kampovima u Velikoj Kladuši i Bihaću. 

Dok se Hrvatska priprema za ulazak u Schengensku zonu, što uvjetuje poštovanje svih EU standarda kontrole granice i dokazivanje hrvatska policija može efektivno kontrolirati vanjsku granicu Europske unije, iz BiH su već u nekoliko navrata stigle kritike i optužbe da hrvatska policija vraća izbjeglice i migrante u BiH čak i kada ih nađe duboko na vlastitom teritoriju.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije