Povezite se

Gospodarstvo

Milanović razgovarao s predstavnicima Klastera kreativnih i kulturnih industrija

Objavljeno

-

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je ponedjeljak predstavnike Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija/FaH

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je ponedjeljak predstavnike Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, koji su mu ukazali na važnost i neophodnost potpore sektoru tih djelatnosti. 

Istaknuli su pri tome kako Hrvatska ima veliki potencijal u tom sektoru jer kroz svoje djelovanje može osigurati i visoku dodanu vrijednosti ostalim gospodarskim granama, pogotovo turizmu, priopćeno je iz Ureda predsjednika RH. 

Od posebne je važnosti za ovaj sektor, naglašeno je na sastanku, izrada strategije sektora kreativnih djelatnosti i industrija kao i institucionalna i infrastrukturna podrška razvoju kreativne i kulturne industrije.

U izaslanstvu su bili predsjednica Klastera kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Bojan Baletić, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu Aleksandar Battista Ilić i dekanica Akademije dramskih umjetnosti Franka Perković.

Gospodarstvo

Od ožujka nema kružnih putovanja stranih brodova u Jadranu

Published

on

Krstarenja stranih brodova po hrvatskom Jadranu od ožujka ove godine zbog pandemije Covid-19 uopće nema, a i svih 15 ostvarenih u prvih pet mjeseci na Jadranu bila su od siječnja do kraja ožujka, što je 91,2 posto manje nego u 2019., podaci su DZS-a.

Kruzeri ili brodovi na kružnim putovanjima djelomice su nastavili raditi nakon popuštanja epidemioloških mjera u Hrvatskoj, ali je riječ većinom o domaćim, manjim brodovima i kraćim krstarenjima u organizaciji pojedinih domaćih agencija i tvrtki, uz još poneke takve brodove stranih touroperatora koji su krajem lipnja i početkom srpnja počeli ploviti s gostima.

No, velikih kruzera s više tisuća putnika od ožujka ove godine nije bilo u Jadranu, nema ih još ni u prvim danima srpnja, kao ni po drugim bližim morima. S obzirom na porast pozitivnih slučajeva zaraze virusom u svijetu teško ih se može i očekivati ove godine, pogotovo ne u nekom većem broju, tim više što su u pandemiji često označavani kao ‘rasadnici’ virusa, zbog čega mnogi od njih nisu mogli pristati u luke nego su tjednima, a neki i mjesec i više dana plovili čekajući priliku za uplovljanje i iskrcaj putnika.

Stručnjaci stoga prognoziraju i da će se ta iznimno rastuća industrija u svijetu u posljednjih desetak godina, iako često ‘napadana’ zbog zagađenja mora, oceana, luka te za ‘overtourism’, sada najsporije i najteže oporaviti od utjecaja pandemije.

Veliki pad broja putovanja stranih brodova za kružna putovanja vidljiv je stoga i na hrvatskom Jadranu, jer je sa ukupno 15 tih putovanja u prvih pet mjeseci zabilježen pad od 91,2 posto, što znači i da ih je u odnosu na isto razdoblju 2019. bilo 156 manje.

Svih 15 realizirano je zapravo u prva tri mjeseca, nakon čega u travnju i svibnju nije bilo nijedno takvo putovanje po Jadranu, za razliku od ista ta dva mjeseca u 2019., kada je bilo 49 u travnju te 88 takvih putovanja u svibnju.

Tih 15 kružnih putovanja po Jadranu obavilo je šest stranih brodova, što je pad njihovog broja za 86 posto ili za 37 kruzera manje nego u pet mjeseci 2019., a ti su brodovi otprilike za isti postotak boravili i manje dana u Hrvatskoj, odnosno ukupno 47 dana, naspram 386 dana boravka broda u pet mjeseci 2019..

Na svim tim putovanjima u Hrvatsku je došlo svega nešto malo iznad 3.700 turista, kojih inače toliko, pa i više odjednom bude samo na jednom kruzeru, i taj broj je za 98,5 posto manji nego ih je ukupno bilo u pet mjeseci 2019.

Strani kruzeri su stoga u Hrvatsku ove godine doplovljavali pod zastavama samo četiri zemlje – Malte (koji su obavili 12 od ukupnih 15 putovanja), te Belgije, Italije i s Maršalovih otoka.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

U Novom Zagrebu održana tribina o iskoristivost Europskih fondova

Published

on

Dodao

U Novom Zagrebu – istok na području Hrelića održana tribina o iskoristivost Europskih fondova od strane najmlađe članice Europske unije.

Dr.sc. Nikolina Brnjac, državna tajnica za suradnju s Europskim parlamentom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova okupljenim građanima istaknula je da je samo u mandatu ove Vlade ugovoreno projekata u vrijednosti 9 milijardi €. Posebno je istaknula da je za područje Karlovačke županije ugovoreno 389,1 milijuna eura (2,96 milijardi kuna), od čega je u mandatu ove Vlade ugovoreno 376,13 milijuna eura (2,86 milijardi kuna). Dok je za područje Zagrebačke županije ugovoreno 435,1 milijuna eura (3,3 milijarde kuna), od čega 421,2 milijuna eura (3,2 milijarde kuna) u mandatu ove Vlade.

Na kraju tribine, s obzirom na to da je kandidatkinja na parlamentarnim izborima u VII. izbornoj jedinici koja pokriva i istočni dio Novog Zagreba, područje Hrelića, Buzina, Velikog polja i Jakuševca u nekoliko rečenica je predstavila izborni program i istaknula važnost ulaganja nepovratnih europskih sredstava u brzu i kvalitetnu obnovu Zagreba te razvoj kvalitete prometne infrastrukture od Rijeke preko Karlovca do Zagreba.

“Sigurna Hrvatska za mene znači Hrvatska sa sigurnim, iskusnim i provjerenim vodstvom, ljudima koji su dokazali da mogu voditi državu i dostojno je predstavljati u svijetu. To znači Hrvatsku u kojoj imate najboljeg pregovarača za sljedeći Višegodišnji financijski okvir, Hrvatsku koja  je usprkos izazovima COVID krize zadržala stabilni investicijski kreditni rejting. To znači Hrvatsku koja se vodi stručno, racionalno, a ne populistički, s Vladom koja se može odgovorno suočiti s krizama” kazala je Brnjac.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Plenković uvjerava da hrvatske milijarde u planu za oporavak nisu ugrožene

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u petak da milijarde eura namijenjene Hrvatskoj u europskom planu za oporavak od koronakrize nisu ugrožene, unatoč primjedbama nekih članica na taj dokument vrijedan 750 milijardi dolara.

Čelnici zemalja članica EU-a u petak će na virtualnom sastanku na vrhu prvi put razgovorati o planu za oporavak “EU sljedeće generacije” i prijedlogu novog sedmogodišnjeg proračuna, ukupno ‘teškima’ 1850 milijardi eura.

Iznosu plana od 750 milijardi eura, koji je predložila Europska komisija (EK), protivi se tzv. štedljiva četvorka – Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska.

Hrvatskoj je u četiri godine namijenjeno više od deset milijardi eura, tri četvrtine bespovratno, a četvrtina kroz povoljne zajmove.

Plenković je uoči sastanka rekao da hrvatske milijarde nisu ugrožene. “Ne. To sigurno ne. Mislim da možemo biti zadovoljni s obzirom da su kriteriji po kojima je radila EK bili prilično sveobuhvatni, a činjenica je i da su dvije najutjecajnije države Njemačka i Francuska podržale prijedlog Ursule von der Layen”, rekao je Plenković novinarima.

“Mislim da će na kraju konačni dogovor biti vrlo blizu ovoga što je danas na stolu. Ne očekujem neka veća odstupanja”, dodao je.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije