Povezite se

Politika

Milanović: Prosvjed je demokracija; odlazak pred domove umirovljenika je idiokracija

Objavljeno

-

Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je u subotu vezano za prosvjed u Zagrebu protiv mjera ograničavanja zbog epidemije koronavirusa, kako to jest demokracija, ali i ocijenio da je odlazak prosvjednika pred domove umirovljenika idiokracija i katastrofa.

Na pitanje o okupljanju u Zagrebu protiv mjera suzbijanja epidemije Covida 19, je li to festival demokracije, kako kažu sudionici, te je li njemu neka od mjera sporna, Milanović je novinarima na Rabu rekao da je to demokracija, međutim da je po njemu idiokracija otići baš pred domove starijih osoba.

“Od prvoga dana govorimo da su stariji i bolesni oni o kojima moramo brinuti, ne tinejdžeri, ne moja generacija. Otići pred domove umirovljenika i govoriti kako je korona mačji kašaj, to sam vidio da rade, to je katastrofa. Ovo drugo, ako ljudi prosvjeduju protiv maski, u redu”, rekao je Milanović, koji je danas na Rabu nazočio obilježavanju  77. obljetnice oslobođenja interniraca iz talijanskog fašističkog koncentracijskog logora Kampor.

Na upit je li njemu osobno sporna neka od mjera, Milanović je rekao da se to mijenja svaki dan.

“Treba biti discipliniraniji nego inače, to je jedina mjera. Oprezno, držati nekakav razmak, ne skupljajti se u većim grupama, ne ići u zatvorene prostore, to je bilo jasno nakon tjedan dana i to će još neko vrijeme biti tako. Mirno i bez uzbuđenja”, dodao je.

Na pitanje što bi poručio ljudima koji kažu da korona ne postoji, Milanović je rekao da tu ima, kako je rekao Trump, ‘very fine people’. “Tu ima ljudi koji ne žele da im se ulazi u intimni prostor nekim odlukama, a ima ljudi koji su s kolca i konopca. Sorry”, kazao je.

Upitan što ako korona virus uđe u vrtiće i škole, odgovorio je da su djeca i mladi najmanje ugroženi.

“Djeca će se ponašati, naročito srednjoškolci, kako se već djeca i mladi u tim godinama ponašaju, impulzivno, ne pretjerano odgovorno, što je dio sazrijevanja i neće im se moći nametnuti nikakav pretjerano strog režim. I bit će to dobro, što se njih tiče. Vrijeme je da konačno krenu u školu jer ovo predugo traje”, rekao je Milanović

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i predsjednik Slovenije Borut Pahor u subotu su bili na obilježavanju 77. obljetnice oslobođenja interniraca iz talijanskog fašističkog koncentracijskog logora Kampor na otoku Rabu, na komemoraciji žrtvama jednog od najzloglasnijih talijanskih fašističkih logora u Drugom svjetskom ratu, kroz kojeg je u četrnaest i pol mjeseci prošlo oko 15.000 Hrvata, Slovenaca i Židova, među kojima i oko 1200 malodobne djece.

Jedno od pitanja bilo je i je li s Pahorom razgovarao i o drugim bilateralnim temama.

“Stalno razgovaramo, o stanju u regiji, o svemu što se događa oko nas. O desnilu u Europi. Pod desnilom ne mislim na tradicionalne kršćanske vrijednosti, nego, ne volim riječi antieuropska politika jer to ne znači ništa, ali naprosto u Europi ima jedan broj lidera i političara, koji u svemu vide neprijatelja, od islama, do bubamara, voluharica…”, dodao je.

Na upit jesu li razgovarali o otvaranju granica s obzirom da je Slovenija stavila Hrvatsku na crvenu listu, Milanović je kazao da postoji razlog zašto je to Slovenija napravila.

“Broj dnevno zaraženih je narastao, jer je u Hrvatsku u srpnju i kolovozu došlo gotovo milijun ljudi izvana, zato da bismo mogli zaraditi. Ima li tu iznenađenja, ne bih rekao. To je cijena koju smo mi bili svjesni platiti i kao država i kao društvo i prihvatimo to konačno.  U međuvremenu svi ovi ljudi (…) su nešto zaradili. To je bila cijena uspjeha. (…)  Nemojmo se čuditi da je na skoro milijun stranaca koji su prodefilirali Hrvatskom i tu ostavili svoj novac, družili se, gomilali se, da se netko nije zarazio, jest. Ali, to je sve skupa cijena rizika kojeg smo svi skupa bili spremni prihvatiti. Reakcija Slovenije je očekivana, to će se promijeniti, kao što vidim cijela slovenska delegacija nosi maske, moraju jer se vraćaju doma, moraju prijeći granicu, ali će ih doma vjerojatno skinuti”, dodao je Milanović

Na upit hoće li s Pahorom razgovarati i koliko može utjecati da se od slovenske strane možda primijeni njemački, regionalni model odnosa prema Hrvatskoj u vezi s mjerama suzbijanja epidemije koronavirusa, Milanović je odgovorio: “On ne odlučuje o tome, kao ni ja u Hrvatskoj.”

Milanović je rekao i da s Pahorom često razgovara, i telefonom. “Teme su političke, tiču se regije, Balkana, istočnog Balkana, svega onoga što se događa oko nas”.

Na upit o izboru prijevoza, broda Učka, kojim su Pahor i Milanović s Brijuna stigli na otok Rab, Milanović je rekao “brod je bio dogovor mene i Boruta, to je uvijek atrakcija,” dodavši da je to bilo dnevno putovanje, na obnovljenu brodu Hrvatske ratne mornarice.

Upitan je li čuo apele iz HDZ-a, ministra obrane, predsjednika Sabora, premijera – da treba biti racionalniji u trošenju resursa, Milanović je rekao da nije. “S obzirom da sam ja vrhovni zapovjednik, ja ću odlučiti što je to racionalnije, ako su to zaista rekli. Vrlo racionalno se odnosimo”, dodao je.

Nakon komemoracije u Kamporu, dvojica predsjednika nazočili su otvaranju fotografsko-dokumentarne izložbe „Posljednji svjedoci / Zadnji pričevalci“ i izložbe „Tkanine otpora: glasovi žena“ u Gradskoj knjižnici Rab.

Politika

Obersnel: Zamjeniku gradonačelnika Ivanišu razbijeni prozori

Published

on

Gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je u četvrtak da se zbog postavljene umjetničke instalacije “Spomenik crvenoj Rijeci” uz prosvjede javljaju i prijetnje te da su njegovu zamjeniku Nikoli Ivanišu razbijeni prozori i ispisani uvredljivi grafiti na privatnoj poliklinici.

Obersnel je na aktualnom satu sjednice riječkoga Gradskog vijeća, odgovarajući na pitanje o okolnostima postavljanja te instalacije, rekao da se uz prosvjede pojavljuju i prijetnje, ponižavanja i fizički napadi, izvijestivši da su privatnoj liječničkoj poliklinici njegova zamjenika Nikole Ivaniša sinoć razbijeni prozori i ispisani uvredljivi grafiti.

To je umjetnička instalacija i stav uglednog umjetnika Nemanje Cvijanovića prema događajima u povijesti, naveo je gradonačelnik. “Posljednjih tridesetak godina se pokušava gurati pod tepih tema antifašizma i antifašističke borbe u kojima je sudjelovala i Hrvatska i zbog čega je u sadašnjim granicama”, ustvrdio je.

Kaže kako se “nadao da u 21. stoljeću više neće biti potrebno objašnjavati takve situacije”. Upitavši se zbog čega se prosvjeduje protiv te instalacije i njena značenja, Obersnel je rekao je kako “to nije demokracija koju smo očekivali”.

Odgovarao je na upit vijećnice SDP-a Sandre Krpan da obrazloži zbog čega zvijezda kao umjetnička instalacije treba biti postavljena na Riječkom neboderu. “U silnoj medijskoj raspravi gubi se poanta da se time odaje počast poginulim partizanima u oslobađanju Rijeke i podsjećanja na činjenicu da bi ovdje bez partizanskih pobjeda bila Italija”, rekla je Krpan.

Vojko Obersnel je istaknuo da je ta umjetnička instalacija dio programskog pravca Doba moći projekta Rijeka 2020 – Europske prijestolnice kulture, da je bila najavljena u prijavnoj knjizi te predstavljenom programu EPK. Nije pripremana i postavljena u tajnosti, rekao je.

Vandalizam na Ivaniševoj poliklinici su osudili Sandra Krpan i nezavisni vijećnik Marinko Koljanin.

Primorsko-goranska Policijska uprava potvrdila je da je primila dojavu o vandalizmu u četvrtak nešto nakon 20 sati te da provodi očevid.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Politika

Dalija Orešković: Hrvatska nema definirane vanjskopolitičke ciljeve

Published

on

Konferencija za medije Ženskog kluba

Zastupnica Dalija Orešković ustvrdila je u srijedu u raspravi o potvrđivanju Sporazuma između Vijeća ministara BiH i vlada drugih stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu kako Hrvatska nema definirane vanjskopolitičke ciljeve.

“Nismo u stanju definirati što želimo postići i što su nam vanjskopolitički prioriteti”, upozorila je Orešković (Klub SIP, Pametno i Glas). Podsjetila je kako vanjsku politiku, prema Ustavu, sukreiraju predsjednik Republike i predsjednik Vlade te je upitala čine li to oni doista i kakav je stav Republike Hrvatske prema zemljama u okruženju. Ako ne znamo što je cilj vanjske politike, kako možemo znati poštuju li ga nositelji izvršne vlasti u skladu s ovlastima i povjerenjem građana koje su dobili, upozorila je i dodala kako treba napraviti jasnu distinkciju između interesa HDZ-a i Republike Hrvatske.

Nino Raspudić (Klub Mosta) rekao je kako je zakonski prijedlog neprihvatljiv i suprotan interesima Republike Hrvatske. Ocijenio je kako je besmisleno plaćati 25.000 eura na godinu za ured te inicijative u Sarajevu, “koji ne radi ništa”, i ustvrdio kako je to bačen novac. Ne treba nam sporazum u kojem nema Mađarske ni Austrije, a čine ga zemlje bivše Jugoslavije uz još neke susjedne zemlje, smatra Raspudić.

Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić, predstavljajući zakonski prijedlog o potvrđivanju tog sporazuma, rekao je kako kako Hrvatska ima interes za suradnju s njegovim članicama u sprječavanju i ublažavanju posljedica prirodnih nepogoda i tehnoloških katastrofa. Dodao je kako bi Hrvatska trebala plaćati 25.000 eura na godinu za financiranje rada Tajništva sa sjedištem u Sarajevu. Sklapanjem sporazuma nastavlja se dobra suradnja država članica Inicijative usmjerena prema uspješnoj provedbi misije Tajništva kroz učinkovito obavljanje njegovih operativnih dužnosti i zadaća, dodao je.

Sporazumom su, među ostalim, propisani sjedište i pravni status Tajništva, potrebni doprinos zemlje domaćina, sloboda djelovanja i nepovredivost Tajništva, njegovo osoblje, povlastice i izuzeća voditelja, službenika i stručnjaka te rješavanje sporova u vezi s tumačenjem ili primjenom Sporazuma, navodi se u obrazloženju.

Stranke Sporazuma su Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, kao predstavnik države domaćina Tajništva Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu sa sjedištem u Sarajevu, te Vijeće ministara Albanije i vlade Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije i Turske, kao predstavnici država stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu. Inicijativa je regionalna mreža i posrednik u spremnosti za suočavanje i prevenciju elementarnih nepogoda i tehnoloških katastrofa na području Jugoistočne Europe.

S obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora, kojim država i službeno izražava spremnost biti vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom, te na činjenicu da se u ovoj fazi postupka, u pravilu, ne mogu provoditi izmjene ili dopune teksta međunarodnog ugovora, predlaže se da se taj konačni prijedlog zakona raspravi i prihvati u jednom čitanju, stoji u obrazloženju.

Ucitavanje vijesti

Politika

Bačić: HDZ-u je u posebnom interesu utvrditi tko je probijao istrage

Published

on

Branko Bačić/Izvor: Nacionalno/D.Prša

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić u srijedu je izjavio da je njegovoj stranci u posebnom interesu utvrditi tko je probijao istrage i osumnjičenicima dojavljivao da su obuhvaćeni izvidima, ali da neće podržati istražno povjerenstvo čiji je cilj opstrukcija istrage.

“Klub HDZ-a će se očitovati o eventualnom prijedlogu o osnivanju istražnog povjerenstva kada vidimo taj uradak, o čemu će povjerenstvo raspravljati i što će istraživati”, najavio je Bačić u izjavi novinarima u Saboru.

“Nećemo podržati istražno povjerenstvo čiji cilj bude eventualno opstruiranje istrage ni u ovom ni u bilo kojem drugom slučaju. Nama u HDZ-u je od posebnog interesa da se utvrdi tko je, i ako je, u pojedinim predmetima probijao istrage te su osumnjičenici koji su bili obuhvaćeni izvidima od strane nadležnih tijela doznali od pojedinaca koji su eventualno zaposlenici tih istih institucija, to nas interesira. I ne samo u ovom navodnom probijanju mjera u aferi Janaf, nego i u ranijim aferama”, poručio je.

Dodao je i da HDZ interesira kako je predsjednik Republike, kao bivši premijer, znao sve o radu tijela progona, tko ga je o tome brifirao i na koji način.

Interesira nas jako puno tema i bit ćemo lučnoše osnivanja istražnog povjerenstva koje će vrlo jasno utvrditi tko na nezakonit način opstruira rad državnih tijela, najavio je.

Predsjednik Vlade i HDZ-a se već javno očitovao kako ne želi na bilo koji način imati podatke i saznanja o izvidima koje provode pravosudne institucije i policija.

Jasno smo na stajalištu trodiobe vlasti i nemiješanja izvršne i zakonodavne vlasti u rad pravosudnih vlasti, istaknuo je Bačić. Dakle – itekako smo otvoreni za raspravu o eventualnim nezakonitim radnjama koje dovode do probijanja mjera u istragama koje su po zakonu tajne, o kojima nitko ne smije znati osim onih koji su za to zakonom predviđeni.

Vidjet ćemo je li oporba unisona da se istraže i radnje koje se protežu na više vlada 

O osnivanju istražnog povjerenstva Klub HDZ-a će se očitovati kada nam bude jasno da ćemo tim mjerama doista postići cilj da se doista istraži tko je u određenim trenucima pogodovao osobama koje su bile pod mjerama, a do tada ćemo vidjeti je li oporba unisona i jedinstvena u tome da se istraže radnje koje se protežu ne samo na jednu nego na više vlada, napomenuo je.

I u prošlim vladama, kazao je, bilo je probijanja mjera pa su pojedini visoki dužnosnici, a to je i sam predsjednik Republike rekao, bio informiran i on i njegov ministar unutarnjih poslova.

Na primjedbe oporbe da se u aferi Dnevnice dogodio Dinko Cvitan i da je Plenkoviću tada odgovaralo miješanje, Bačić je odgovorio da je to potpuno drugi trenutak istrage. Tu se radi ne o saznanju aktivnosti koje provode istražna tijela tijekom tajne istrage, nego o trenutku kad je već istraga otvorena i kad je upućen zahtjev da se otvori istraga, a to su, smatra, dva različita momenta.

Istaknuo je da to nije bio pritisak na rad neovisnih institucija nego su predsjednik Vlade i glavni državni odvjetnik dali izjavu na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Ponovio je i da Dragan Kovačević ne bio bio ponovno imenovan za predsjednika Uprave Janafa da je premijer Plenković tada imao informacije koje danas imamo.

Bačić smatra da predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti ne smiju biti upoznati s onime što rade tijela državnog progona jer, dodaje, “svi smo mi od krvi i mesa, možda bi netko imao potrebu da u određenom trenutku intervenira”.

Ne smije znati, čim se nešto zna, već je u tom trenutku zakon prekršen i onaj tko bi obavijestio premijera bi napravio kazneno djelo i po meni bi tada on trebao biti predmet istrage, dodao je.

Moramo konačno shvatiti da svatko radi svoj posao ako hoćemo biti demokratska država. I ne priznajem nikome da je borac protiv korupcije na način što prokazuje, saziva konferencije, to je isto borba, ali borba protiv korupcije se isključivo efikasno provodi da oni koji su zaduženi za borbu protiv korupcije budu neovisni, poručio je Bačić.

Upitan misli li da je Milanović počinio kazneno djelo ako kaže da je znao za sve istrage, Bačić je uzvratio da ga zanima što će o tome reći Slavko Linić, podsjetivši što je Linić govorio na temu svog progona od strane ministra unutarnjih poslova i predsjednika Vlade. Ja se toplo nadam da predsjednik države u vrijeme dok je bio premijer nije znao za ono što je sam izjavio da je znao o svakoj istrazi u svakom trenutku, zaključio je Bačić.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije