Povezite se

Politika

Milanović odlučio: Parlamentarni izbori 5. srpnja

Objavljeno

-

Izbori za novi saziv Hrvatskoga sabora održat će se u nedjelju 5. srpnja, odlučio je u srijedu predsjednik Republike Zoran Milanović.

Parlamentarni izbori za 10. saborski saziv od neovisnosti, u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 5. srpnja, u inozemstvu, u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, u subotu, 4. i u nedjelju, 5. srpnja.

Odluka o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor stupa na snagu 2. lipnja, što znači da dan kasnije počinju teći izborni rokovi, među kojima i rok od 14 dana u kojemu političke stranke, neovisne liste i kandidati, moraju Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) predati svoje liste.

 Povjerenstvo zatim ima rok od 48 sati da objaviti zbirnu listu pravovaljanih listi i kandidatura, čime će krenuti službena izborna promidžba.

 Iako Hrvatska dnevno bilježi malo oboljelih od koronavirusa i ima dobre epidemiološke prilike, srpanjski će izbori zbog epidemije biti provedeni na ponešto drugačiji način od svih dosadašnjih. Na koji, definirat će Državno izborno povjerenstvo (DIP) sa Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.

U Sabor se bira 151 zastupnik

U Hrvatski sabor birat ćemo 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri će birati ‘dijaspora’, odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, a osam pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici koju čini cijela država.

 Zastupnike će moći birati i za njih biti birani hrvatski državljani s navršenih 18 godina.

 Kako bi bili u prilici da budu izabrani, njihova se imena moraju naći na listama koje mogu predložiti registrirane političke stranke ili koalicije, te birači, a tada govorimo o neovisnim, odnosno listama grupe birača.

 Takve liste, da bi bile pravovaljane, moraju prikupiti najmanje 500 potpisa birača u izbornoj jedinici u kojoj se natječu. Političke stranke u tom su pogledu u prednosti, ne moraju prikupljati potpise.

Predlagatelji izbornih lista dužni su voditi računa da žene i muškarci budu uravnoteženo zastupljeni, na listi treba biti najmanje 40 posto pripadnika oba spola. Ako to ne bude, listu to neće diskvalificirati, ali njenom predlagatelju prijeti kazna od 50 tisuća kuna.

Na kampanju 1, 5 milijuna po izbornoj jedinici 

Za sve koji se spremaju na parlamentarne izbore važno je znati da su troškovi kampanje zadani. Po listi, odnosno kandidatu, ne smiju prijeći milijun i pol kuna u izbornoj jedinici. Stranka koja izlazi na izbore u svih deset jedinica u Hrvatskoj moći će potrošiti 15 milijuna kuna.

 Skori izbori za Sabor bit će treći na kojima će birači moći koristiti preferencijski glas, dakle zaokružiti ime kandidata kojemu daju prednost na listi i tako mu  omogućiti da ‘preskoči’ kandidate koje su predlagatelji stavili ispred njega.

 Na izborima za Hrvatski sabor, u rujnu 2016., za 151 zastupničko mjesto natjecalo se oko 2. 500 kandidata. U 11 jedinica istaknuto je 177 listi, u 12., manjinskoj natjecalo se 29 kandidata. Izbore je nadziralo 12 tisuća promatrača, provodilo oko 80 tisuća ljudi u biračkim odborima i izbornim povjerenstvima.

(Hina) 

Politika

Snježana Vasiljević u Vladi bi mogla predstavljati manjine

Published

on

Snježana Vasijević/Izvor: Facebook

Profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Snježana Vasiljević u Vladi će kao potpredsjednica za društvene djelatnosti i ljudska prava predstavljati nacionalne manjine, piše u subotu Večernji list.

Dnevnik navodi da su tu informaciju pokušali potvrditi i u SDSS-u, no u toj su stranci ostali “zakopčani” i poručuju tek da će stranačka tijela o tome odlučiti idućeg tjedna.

Iako je za buduću Vladu Andrej Plenković osigurao dovoljnu potporu novoizabranih saborskih zastupnika, njezin konačan izgled i broj ministarstava još uvijek nije utvrđen.

Izvjesno je samo da će u novom mandatu ministarstava biti manje, no po posljednjim informacijama prijedlozi za spajanje pojedinih resora nailaze na velik otpor pa je moguće da će se od nekih planova koji su se neslužbeno spominjali ovih dana odustati.

Kako Večernji doznaje iz HDZ-a, na velikoj je kušnji plan o spajanju resora obrane i branitelja, i to zbog negativne reakcije braniteljske populacije.

Da postoji mogućnost spajanja ovih resora u intervjuu za današnji Obzor potvrdio je i ministar branitelja Tomo Medved, ali uz napomenu kako konačna odluka još nije donesena i poruku da će Vlada, bez obzira na to što se na kraju odlučilo, i u ovom mandatu jednako intenzivno skrbiti o braniteljima. No drugi izvori iz HDZ-a govore da su se stranački dužnosnici našli pod pritiskom branitelja koji ne žele pripajanje svog resora bilo kojem drugom, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Politika

Milošević (SDSS): Da bi išli u Knin na obilježavanje VR Oluja treba priznati da su postojale i srpske žrtve

Published

on

Danas je Boris Milošević za N1 otkrio svoja viđenja vezana za sastavljanje nove Vlade ali i neka druga politička gledanja iz kuta SDSS-a.

Kad je riječ o njegovom imenu koje se spominje da bi upravo on trebao biti potpredsjednik Vlade iz redova manjina, kaže da su mu poznate takve špekulacije jer ima iskustva u izvršnoj vlasti, ima iskustvo mandata saborskog zastupnika, poznaje puno ljudi u politici, onih u državnoj upravi i Saboru, poznaje dosta ministara i ljudi na pozicijama pa je logično da se o tome špekulira, ali o tome u stranci nisu razgovarali.

Kaže da će o tome odlučiti stranka.

Stranka će u ponedjeljak donijeti odluku, kaže Milošević i dodaje da je nezahvalno licitirati o imenima, jer može doći neko ime koje uopće nije poznato javnosti.

SDSS je premijeru Andreju Plenkoviću izrazio želju i ambiciju da kao stranka imaju poziciju potpredsjednika Vlade i složili su se da bi to bio najbolji model suradnje nacionalnih manjina i HDZ-a, istaknuo je.

Kad je riječ o nacionalnim manjinama Milošević kaže da se nastavlja suradnja sa Plenkovićem i HDZ-om jer je ovo ipak novi mandat, neki novi početak i naravno da moramo biti optimisti.

Ja sam tu umjereni optimist, jer znam da nas najesen čeka brdo problema, što tekućih, što dugova iz prošlog mandata. Naglasak je pravo na jezik i pismo, unapređenje manjinskog obrazovanja u svim dijelovima gdje žive srpske nacionalne manjine”, rekao je Milošević, koji je dodao da mu je drago što Domovinski pokret Miroslava Škore neće sudjelovati u vladajućoj većini.

“Imamo jako puno političkih aktera koji nastoje dizati tenzije, koji nemaju nikakav drugi sadržaj, nego da dižu tenzije na antimanjinskoj i antisrpskoj retorici”, rekao je Milošević o političkoj sceni u Hrvatskoj.

Na pitanje da i će u cilju poboljšanja odnosa predstavnici srpske nacionalne manjine u sklopu obilježavanja Vojno-redarstvene operacije Oluja 5. kolovoza otići u Knin, Milošević je rekao da o tome u stranci nisu razgovarali.

“Da bi se došlo u Knin, moraju se stvoriti pretpostavke, mora biti dijalog prije dolaska u Knin i mora se priznati i poštovati činjenica da su postojale i srpske žrtve. Ako bi se stvorile te pretpostavke, onda bismo mogli govoriti o dolasku u Knin”, rekao je Milošević.

Komentirajući prosvjede koji se nekoliko dana održavaju u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji, Milošević je rekao da ih nije pratio, ali da mu je drago što su, primjerice, jučerašnji prosvjedi bili mirni, jer ne podržava nasilje ni u kojem obliku.

Ucitavanje vijesti

Politika

Donacije: Za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a

Published

on

Marijan Pavliček predsjednik HKS

Dio političkih stranaka već je ispunio svoju dužnost i izvijestio o donacijama koje je dobio u prvoj polovici ove godine, za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a kojem su donatori uvijek bili skloni.

 HKS, koja je u koaliciji sa DP Miroslava Škore, na nedjeljnim izborima osvojila četiri zastupnička mjesta, od donatora je od 1. siječnja do 30. lipnja dobila 164 tisuće kuna za redovne političke aktivnosti.

Europarlamentarka Ruža Tomašić stranci je donirala 20 tisuća kuna, predsjednik Marijan Pavliček pet tisuća, ugostiteljski objekt U2 deset tisuća kuna.

 HNS-u su donatori na račun uplatili ukupno 143 tisuće kuna, 21 tisuću manje nego HKS-u. Maksimalno mogućih, 30 tisuća kuna stranci je donirao glavni tajnik Srećko Ferenčak, Ivan Vrdoljak uplatio je 16 tisuća kuna, a predsjednik HNS-a Predrag Štromar, jedini HNS-ovac u novom Saboru, 7.000 kuna.

 Niz stranaka, među kojima i one zastupljene u Saboru, navodi da u prvoj polovici godine nije imao donacija, među njima su Pupovčev SDSS, HSU Silvana Hrelje, IDS, Promijenimo Hrvatsku.

 I nezavisni saborski zastupnik (češke i slovačke manjine) Vladimir Bilek  izvijestio je da nije imao donacija.

 Koliko su od donatora dobile najveće stranke, HDZ, SDP, Most…još nije poznato, najkasnije će se znati sredinom srpnja.

 Naime, političke stranke, nezavisni saborski zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici moraju do 15. srpnja Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) podnijeti izvješća o donacijama. Rade to unoseći ih u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih potom objavljuje prvog radnog dana od dana dostave.

 Subjekti koji u propisanom roku i na propisani način ne dostave svoja izvješća, rade prekršaj za koji mogu biti novčano kažnjeni. Stranke mogu biti kažnjene od 10 tisuća do čak 100 tisuća kuna, a nezavisni  zastupnici i vijećnici od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije