Povezite se

Politika

Milanović: Ne planiram primati u audijenciju svakoga tko je ušao u hrvatski parlament

Objavljeno

-

Predsjednik Zoran Milanović izjavio je u četvrtak kako smatra da je datum 5. srpnja za održavanje izbora korektan, najavio je da ne planira primati u audijenciju svakoga tko je ušao u hrvatski parlament, te ponovio da možda neće ni izaći na izbore kako mu se ne bi pripisivala pristranost. 

Gostujući u Dnevniku NoveTv, predsjednik Republike Zoran Milanović je odgovarajući na novinarsko pitanje zašto je odabrao 5. srpnja za održavanje izbora, odgovorio: “Mislim da je to korektan datum, mislim da s tim datumom nitko nema problema a to je bio nekako cilj”. Ponovio je svoje uvjerenje kako ovo nije najbolji trenutak za izbore, jer je “zbog bremenitosti situacije, zbog nejasnoće, nepredvidljivosti nekih događaja (važno) imati i dalje izvršnu vlast”.

Na izborima neće “ni za koga navijati”, napomenuo je, te još jednom naglasio kako razmatra mogućnost da zbog delikatnosti svoje pozicije uopće i ne izađe na izbore, kako mu se ne bi mogla pripisivati pristranost. “Pitanje je hoću li uopće glasati, jer taj glas može biti presudan. Ja sam pod prismotrom cijelo vrijeme i pod lupom procjene jesam li pristran ili ne. Zašto bih se doveo uopće u situaciju da bilo kome kažem za koga sam glasao? Ja sam to već rekao prije desetak dana, kao mogućnost, da naprosto na taj način ne utječem”, kazao je, napomenuvši ipak kako “da vam kažem da ću glasati za neku stranku ekstremne desnice – znate da je to nemoguće”.

Ponovio je da u odlučivanju kome će dati mandat za sastavljanje nove vlade neće imati konzultacije sa svakim ponaosob, naglasivši kako je važno da se s time ne odugovlači. “Procijenit ću. Ona parada ovdje s kamerama na svakom uglu se neće dogoditi. Ovdje se dolazilo i radila se jedna – kome simpatična a kome ne – predstava, gdje predsjednik republike razgovara sa svakim tko je ušao u hrvatski parlament”, kazao je Milanović. “Drugim riječima, bit ću tu malo konzervativan i vjerojatno neću na razgovor primati do zadnjeg zastupnika i zastupnice”, pojasnio je.

Dodao je kako će o tome kome dati mandat odlučivati “na temelju tih 76 potpisa”, a “požurivati i ucjenjivati neću kao što smo gledali 2015., niti ću u svoje naručje primati ucviljene zastupnike koji se žale da ih netko pritišće i tjera da daju podršku”. “To nije dužnost predsjednika, on se od toga mora odmaknuti”, ustvrdio je Milanović.

Od suradnje s premijerom Andrejem Plenkovićem, kako je rekao, očekuje da bude i dalje korektna kakva je bila i do sad, a na novinarsko pitanje bi li bio spreman raspisati izvanredne izbore ukoliko dođe do predugog vakuuma, Milanović je kazao kako on na to kao predsjednik nema pravo. “Dati ću ljudima vremena koje i tako imaju na raspolaganju. Ja mogu, ali vrlo oprezno i tankoćutno, doprinijeti tome da se nekakav dogovor postigne, ali tu već, ukoliko stvari ne budu išle glatko odmah, ulazimo u jednu sivu zonu u kojoj će me vjerojatno vrlo brzo netko optužiti da nekom pogodujem ili da sam se predao”, rekao je.

Predsjednik Republike u razgovoru se osvrnuo i na Zakon o obnovi Zagreba koji, kako je rekao, smatra da ga se “trebalo samo uz veće napore probati donijeti u mjesec i pol dana”. “Nije ga se donijelo, to je isto poruka. Očito da ga se ne želi donijeti”, ustvrdio je Milanović.

Dotaknuo se i problematike načina biranja državnog odvjetnika, ustvrdivši kako se glavna državna odvjetnica nije smjela izglasati zadnji dan prije raspuštanja sabora. “To nije dobra poruka. Glavni državni odvjetnik mora imati neki autoritet. To se naprosto ne radi, vi ste na taj način i tu osobu osakatili u njezinu autoritetu”, kazao je.

“Ovo je jasno da je potpuno pogrešno. Ne znam zašto je taj zakon mijenjan, da se valjda stvori iluzija da se tu nekakav natječaj provodi. Ta osoba je odabrana jer ju je htio (Andrej) Plenković”, rekao je Milanović. Tu, kako je istaknuo očekuje pomoć ustavnih pravnika, “ali ne da govore što piše u hrvatskom Ustavu, ali da vidimo kako su recimo ustavno i zakonski položaj državnog odvjetnika riješile neke uzorne demokracije”. “Naš model je fejk”, zaključio je.

Na novinarsko pitanje smatra li da je država trebala odaslati jasnu poruku vezano uz povratak djece u škole nakon popuštanja epidemioloških mjera, Milanović je kazao kako je osnovno školstvo “obavezno i trebalo je preuzeti odgovornost i reći: od ponedjeljka škola i gotovo”.

Politika

Plenković: Vlada će biti nešto manja od prethodne

Published

on

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak da će buduća Vlada biti nešto manja od prethodne, a njezin sastav trebao bi biti poznat u četvrtak, nakon objave službenih rezultata parlamentarnih izbora, na kojima je HDZ pobijedio.

 “Vlada će biti nešto manja nego što je bila, bit će funkcionalna, dio članova ove Vlade će ostati, a dio će ići u Sabor. Dio novih će se priključiti”, izjavio je Plenković uoči zajedničke sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a u Zagrebu.

 Potvrdio je kako postoji mogućnost da se sektor zaštite okoliša i energetike priključi nekim drugim ministarstvima. Istaknuo je će se o tome još razgovarati, no i da pitanje klimatskih promjena neće biti zanemareno i postat će tema broj jedan u kontekstu gospodarskog oporavka.
 “Ministara će biti manje, ali to ne znači da će državni službenici ostati bez posla. Ovo je jedna druga vrsta poruke o manjem broju ministarstava i manjem broju članova Vlade”, rekao je premijer Plenković.

 Plenković je rekao i kako je očekivao da će SDSS predložiti Borisa Miloševića za potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava.

 “Taj prijedlog je usuglašen sa mnom i ja sam očekivao da će to biti Milošević. Poznamo se, pravnik je i mislim da može dati doprinos na ovoj dužnosti o kojoj smo razgovarali proteklog tjedna”, dodao je premijer.

Ucitavanje vijesti

Politika

Pupovac odlučio: Boris Milošević bit će potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava

Published

on

Boris Milošević

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac izvijestio je u ponedjeljak nakon sjednice Predsjedništva stranke da će za potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava predložiti saborskog zastupnika Borisa Miloševića, koji je prošle godine preuzeo mjesto predsjednika Srpskog narodnog vijeća (SNV), nakon što je tu funkciju 22 godine obnašao Milorad Pupovac. . 

“Milošević je već bio pomoćnik ministra uprave u dva mandata i predsjednik Kluba SDSS-a u proteklom mandatu i opredjeljenje je da je u ovoj fazi potrebno dati priliku čovjeku koji ima više političkog iskustva, veću političku težinu i izabrani mandat”, rekao je Pupovac na konferenciji za novinare.

Milošević će biti i predstavnik Kluba zastupnika SDSS-a i nacionalnih manjina u Vladi. Uz Miloševića, kandidatkinja je bila i profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu Snježana Vasiljević. Pupovac je dodao da će s njom nastaviti razgovor na koji način će dati svoj doprinos zajednici. 

“To je prijedlog koji je bio usuglašen s predsjednikom Vlade. On pozna oboje, a s Borisom duže i češće surađuje tako da tu nije bilo posebnih potreba za dodatnim usuglašavanjem”, rekao je Pupovac.

Za njih je značajno, dodaje, da svi zastupnici nacionalnih manjina te partneri iz HNS-a i Reformista daju podršku njihovom izboru.

Na Miloševićevo mjesto u Saboru doći će zamjenica šibensko-kninskog župana Anja Šimpraga, što je određeno listom SDSS-a. 

Ucitavanje vijesti

Politika

Ovako bi mogao izgledati novi sastav i izgled Vlade

Published

on

Brojne su špekuacije oko novog sastava Vade Andreja Plenkovića. Po nesužbenim informacijama ali i analizama najizgedniji sastav nove Vade mogao bi izgledati ovako:

Trebalo bi se spojiti Ministarstvo gospodarstva te Ministarstvo energetike i zaštite okoliša, za što se već sad može sa stopostotnom sigurnošću kazati da će ga voditi Tomislav Ćorić, dosadašnji ministar energetike ali i čovjek u kojeg Andrej Plenković ima veliko povjerenje.

Treba podsjetiti da je Udruga znanstvenika oko klime već uputila apel i neslaganje oko pripajanja zaštite okoliša i klime gospodarstvu.

“Nagrađen” za svoj dosadašnji rad bit će dosadašnji ministar gospodarstva, Darko Horvat, koji najvjerojatnije odlazi sa te funkcije.

U razmatranju je opcija da se Ministarstvo turizma pripaja Ministarstvu kulture, što bi vodila Nina Obuljen Koržinek dok bi Gari Cappelli ostao bez ministarskog mandata u Vladi.

Ono što najviše iznenađuje je spajanje Ministarstva graditeljstva i državne imovine, tako da bi Mario Banožić ostao ministar, iako to još nije sigurno.

Za sada se razmišlja da se Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku razdvoji na dva dijela a moguće je i na tri.

Sigurno je da Vili Beroš ostaje ministar zdravstva, dok će se područjem obitelji i demografijom baviti Josip Aladrović koji zadržava mjesto u Ministarstva rada.

Najvaiše je “pobune” bio oko mogućnosti da se spoji ministarsvo obrane i branitelja, tako da bi Tomo Medved ostao ministar. Udruge drže da to nije dobro rješenje dok u Vladi drže da bi spajanjem ova dva ministarstva došlo do heterogenosti što bi se prezentiralo kroz proračun i isplativost, modernizaciju i slično.

Još uvijek nezna se što će biti sa Ministarstvom uprave i Ministarstvom pravosuđa, no Ivan Malenica ostaje ministar, bez razlike da li će do spajanja doći.

Ako se to ne dogodi, postoje špekulacije da Vesna Omejec bude nova ministrica pravosuđa.

Sigurno je da Zdravko Marić, Davor Božinović, Oleg Butković ostaju svaki na svojoj funkciji.

Kad je riječ o ministarstvu poljoprivrede još uvijek se “važe”, izvori govore da bi Tugomir Majdak mogao zamijeniti Mariju Vučković, iako neslužbeno se doznaje da Penković zagovara ostanak Marije Vučković.

Sve veća su predviđanja da bi Marka Pavića u Vladi mogi zamijeniti kao budući ministi regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nikolina Brnjac ili Nataša Tramišak.

Na sadašnjim predviđanjima i Gordan Grlić Radman ostao bi ministar vanjskih poslova.

Najaupitnije je tko će postati novi ministar ili ministrica obrazovanja. Kakulira se i o akademskim zajednicama, pri čemu bi se u skoro vrijeme tom ministarstvu moglo pripojiti segment mladih iz Ministarstva demografije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije