Povezite se

Svijet

Milanović na Cetinju: Došao sam dati podršku europskom putu Crne Gore

Objavljeno

-

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je u ponedjeljak nakon razgovora sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem na Cetinju, kako vjeruje da će Crna Gora biti prva sljedeća članica Europske Unije i da je došao dati podršku Crnoj Gori na tom putu.

Predsjednik Milanović, u dvodnevni posjet Crnoj Gori doputovao je brodom “Omiš” Hrvatske ratne mornarice oko 13 sati u luku Tivat, nakon čega se automobilom zaputio ka crnogorskoj prijestolnici.

“Crna Gora je najbliža članstvu u EU, blizu su i drugi, ali Crna Gora je najbliža. Vi ste država koja je početkom pregovora s EU jasno i nepovratno izabrala karakter zapadnog društva i države – to znači vladavina prava, neovisno sudstvo, neovisni i slobodni mediji, neovisna istraživačka Akadmija i Sveučilište. To je osnova prave demokracije. Kada se jednom time ovlada onda je uspjeh dokazan. Crna Gora će vjerovatno biti prva sljedeća članica EU”,rekao je Milanović, istaknuvši kako se nada da će njegov sljedeći dolazak biti u “potpuno europsku Crnu Goru”.

Istaknuvši da mu je drago ponovo biti na Cetinju nakon 39 godina predsjednik Milanović je rekao da, iako su izbori u Crnoj Gori uskoro, nije došao dati podršku nikome u toj političkoj utakmici, već isključivo europskom putu Crne Gore.

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović, rekao je da je ovaj posjet bio najavljen pred pandemiju koronavirusa, te da mu je zadovoljstvo što je predsjednik Hrvatske gost Crne Gore. Zahvalivši na podršci koju Hrvatska pruža Crnoj Gori, Đukanović je rekao kako je cijela regija Zapadnog Balkana na kraju hrvatskog predsjedanja Vijećem EU korak bliže članstvu u Uniji.

“Kontinuirana podrška stiže od Hrvatske, u savladavanju prepreka u pregovorima o članstvu u EU. Crna Gora je dio kontigenta Hrvatske u Afganistanu. Zahvalni smo za podršku u uspješnom savladavanju pandemije. Dobili smo konkretnu donaciju od Hrvatske. Ostaju brojni izazovi i mogućnost suradnje u narednom razdoblju”, rekao je Đukanović.

Odgovarajući na pitanja novinara o posljedicama pandemije koronavirusa na gospodarstva dvije države, koja se u mnogome oslanjaju na turizam, dvojica predsjednika suglasila su se da treba što je više moguće smanjiti ovogodišnji gubitak.

Kako je hrvatski predsjednik u posjet doputovao brodom “Omiš” Hrvatske ratne mornarce novinare je zanimalo zbog čega se odlučio za to prijevozno sredstvo. “Pa nisam na tenku došao”, odgovorio je kroz osmijeh Milanović, objasnivši da je brod “Omiš” ophodni brod Hrvatske ratne mornarice, i nije nikakva prijetnja već kako je rekao “brodić od 50 metara koji je proizvod hrvatske industrije”.

“Mislim da su i domaćini to dočekali sa simpatijama, i bih bio sretan da mogu i svoje crnogorske prijatelje na sličan način dočekati u Dubrovniku ili Splitu”, rekao je predsjednik Hrvatske.

Nakon konferencije za novinare predsjednici Milanović i Đukanović posjetili su muzej kralja Nikole na Cetinju, a Milanović će večeras razgovarati s predstavnicima hrvatskih tvrtki koje posluju u Crnoj Gori.

U utorak, drugog dana posjeta, dvojica predsjednika će ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru, prisustvovati tradicionalnom kolu Bokeljske mornarice, obići katedralu i posjetiti Kotorsku biskupiju.

Svijet

Berlin zbog hakerskih napada na Bundestag traži sankcije protiv Rusije

Published

on

Dodao

Njemačka vlada je zemljama članicama Europske unije predložila sankcije protiv Rusije zbog hackerskog napada na Bundestag prije pet godina, javlja Njemačka novinska agencija (dpa) u nedjelju.

“Njemačka vlada polazi od toga da je u hakerski napad na IT mrežu Bundestaga u svibnju 2015. bio umiješan jedan djelatnik obavještajne službe ruske vojske GRU. Zbog toga je vlada svojim partnerima iz EU-a predložila uvođenje zajedničkih sankcija protiv Moskve”, javlja dpa pozivajući se na odgovor koji je zastupnički klub stranke Ljevica dobio na upit njemačkoj vladi.

Njemačka vlada traži uvođenje sankcija pozivajući se na okvir Vijeća EU-a iz 2017. kojim se omogućuje uvođenje mjera za odvraćanje od kibernetičkih napada.

“Njemačka vlada je prijedloge za sankcije protiv Rusije potkrijepila obilnim paketom dokaza do kojih su došli istražni organi i podacima obavještajnih službi”, stoji u odgovoru njemačke vlade zastupničkom klubu Ljevice.

Glasnogovornik Europske unije je rekao kako zemlje članice mogu podnositi prijedloge za sankcije o kojima onda mora jednoglasno odlučiti Vijeće EU-a.

Njemačka kancelarka je svojedobno, oslanjajući se na rezultate istrage govorila o “nečuvenom i skandaloznom” slučaju.

Glasnogovornik zastupničkog kluba Ljevice za pitanja EU-a, Andrej Hunko smatra da je uvođenje sankcija “krivi odgovor” na ovakve napade. On, osim toga, strahuje da je poveznica koja vodi prema Rusiji možda “lažna i namjerno postavljena”.

Glavno državno odvjetništvo u Karlsruheu je početkom svibnja podiglo optužnicu protiv ruskog državljanina Dmitrija Badina kojeg se sumnjiči da je kao pripadnik jedne hakerske skupine sudjelovao u napadu na IT mrežu Bundestaga.

Tom prilikom je, kako se pretpostavlja, velika količina podataka, prije svega elektronske pošte zastupnika, prebačena na jedan server u inozemstvu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Svijet

Prosvjed u Beogradu, incidenti ispred Skupštine Srbije

Published

on

U nekoliko gradova Srbije i u petak navečer održavaju se antivladini prosvjedi, potaknuti prije tri dana epidemiološkom i političkom situacijom u zemlji, a ispred Skupštine Srbije su nešto poslije 21 sat počeli incidenti.

Večeras je i prosvjednika i policije manje nego prethodnih dana. Ispred zgrade srbijanskog parlamenta postavljena je metalna ograda, a nakon što je stotinjak agresivnih prosvjednika pokušalo ući u parlament, na platou ispred zgrade Skupštine raspoređene su postrojbe žandarmerije i policije.

Prosvjed je počeo mirno, uz blokadu prometa ka središtu grada, a nekoliko skupina agresivnih prosvjednika, od kojih neki s ‘fantomkama’ na licu, bili su vrlo agresivni i prema izvjestiteljima beogradskih medija i u naguravanju potisnuli novinare sa stubišta ispred Skupštine.

Prosvjednici su razbili prozore na zgradi parlamenta.

Oko 21:45 policiji je počelo pristizati pojačanje.

Policija je ranije priopćila da je nakon napada i uboda nožem u svađi ispred parlamenta uhapšen napadač (47) koji je ozlijedio tridesetdvogodišnjeg muškarca. 

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić kaže da Beograd neće pristati na ultimatume Kosova

Published

on

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u petak da je spreman za razgovore s Kosovom o boljim odnosima, ali ne na ultimatume i maksimalističke zahtjeve prištinskih vlasti.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron bili su u petak domaćini virtualnog samita na kojemu su sudjelovali Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti.

Dvojica čelnika dogovorila su se da će nastaviti razgovore o normalizaciji odnosa, najprije na još jednoj videokonferenciji u nedjelju, a potom na samitu uživo u četvrtak u Bruxellesu.

Beograd ne može prihvatiti ultimatume Prištine, izjavio je Vučić novinarima u Parizu. “Pred Srbijom je težak put”, istaknuo je dodajući da “neće biti lakše ni onima koji su mislili da će Srbiji uzeti sve i da ona neće dobiti ništa “. 

Po njegovim riječima, kosovski Albanci traže očuvanje teritorijalnog integriteta Kosova, ustava, trajno uzajamno priznanje, članstvo Kosova u UN-u i da ostale članice EU-a priznaju Kosovo, a kasnije bi se razgovaralo o nestalima i ratnoj odšteti.

“Srbija je tu jedina koja ima različita stajališta”, rekao je Vučić nakon videokonferencije.

Dijalog Beograda i Prištine je u zastoju od konca 2018. kad su kosovske vlesti uvele stopostotne carinske pristojbe na robu iz Srbije  u znak odmazde za diplomatske akcije Beograda za povlačenje priznanja kosovske neovisnosti i spriječavanje prijema u međunarodne organizacije svoje bivše južne pokrajine čiju nezavisnost ne priznaje.

Beograd je nastavak dijaloga uvjetovao ukidanjem pristojbi, što je učinjeno imenovanjem nove kosovske vlade te formiranjem Zajednice srpskih općina na Kosovu, na što se Priština obvezala Briselskim spoprazum iz travnja 2013. postignutom pod pokroviteljstvom Europske unije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije