Povezite se

EU

Merkel branila hrvatske napore u zaštiti vanjskih granice Unije

Objavljeno

-

Perspektiva zemlje koja štiti vanjsku granicu Europske unije razlikuje se od one koju imaju članice u srcu Schengenskog prostora, rekla je u srijedu kancelarka Angela Merkel u obrani Hrvatske od optužbi za kršenje prava migranata. 

Na konferenciji za novinare kancelarka je odgovarala na pitanje može li Hrvatska preuzeti predsjedanje Unijom kada je optužuju za nepoštivanje ljudskih prava zbog postupanja prema ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Europska unija živi od toga da ima različite perspektive”, rekla je Merkel nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem održanog na rubu kongresa Europskih pučana (EPP) koji se prvi put održava u Zagrebu.

“Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive jedne zemlje koja je u sredini europskog prostora”, rekla je Merkel.

Hrvatska kao mlada država itekako može unijeti svoja iskustva jer su joj pregovori u svježem sjećanju za razliku od Njemačke kojoj pristup u EU seže u daleku prošlost, kazala je nadalje.

“Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup Schengenskom procesu i Komisija je to i pozitivno ocijenila”, rekla je Merkel. 

Njemačka još nije o tome raspravljala, dodala je.

“Ali ću skrenuti pozornost na to što je sve učinjeno. Tijekom njemačkog predsjedanja vodit će se rasprava o tome”, kazala je kancelarka Merkel čija zemlja će nakon Hrvatske u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje u drugom polugodištu.

Europska komisija dala je u listopadu zeleno svjetlo ocjenom da je Hrvatska ispunila tehničke kriterije, a konačnu odluku o pristupu donosi Europsko vijeće.

Plenković je o tome ponovio raniju izjavu da nije realno da se o hrvatskom ulasku u Schengen odlučuje upravo u vrijeme hrvatskog predsjedanja.

“No to ne znači da se na operativnoj razini radnih skupina neće razgovarati o izvješću Komisije i kako će ići proces odlučivanja dalje”, rekao je.

Podsjetio je na iskustva Bugarske i Rumunjske koje godinama čekaju na ulazak.

Zato će Hrvatska nakon predsjedanja “učiniti sve da uvjeri europske partnere da Hrvatska zavređuje biti dio Schengenskog područja”, rekao je.

Jugoistočna Europa 

Hrvatska je među prioritete svog predsjedanja uvrstila proširenje na zemlje jugoistočne Europe i Plenković je ponovio ocjenu da pregovarački okvir koji se koristi za Crnu Goru i Srbiju već omogućuje suspenziju i vraćanje na privremeno zatvorena poglavlja (reverzibilnost procesa) i zato drži da nisu potrebni “filteri” koje predlaže Francuska.

Kancelarka je ponovila da žali zbog toga “što Albaniji i Sjevernoj Makedoniji nije uspjelo otvoriti pregovore s Europskom unijom o članstvu”.

Rekla je da podupire planove hrvatske vlade i smatra da zemlje zapadnog Balkana trebaju u punom sastavu činiti dio Europske unije.

Bilateralni odnosi

Dvoje premijera razgovaralo je o odnosima Hrvatske i Njemačke za koju je Plenković rekao da je oduvijek “prijateljska država i zemlja koja nas je podupirala u strateškim međunarodnim ciljevima”.

Glavni je vanjskotrgovinski partner i jedna od glavnih zemalja za ulaganja u Hrvatsku, zemlja u kojoj žive brojni Hrvati i zemlja iz koje nam svake godine dolazi veli broj turista.

Nekih 395.000 Hrvata živi u Njemačkoj u dobrom suživotu s domaćim stanovništem, kazala je kancelarka Merkel. 

Želja dvoje premijera je  unaprijediti gospodarsku suradnju, ali i suradnju u svim drugim područjima, rekao je Plenković.

“Smatramo da se gospodarska suradnja još može ojačati”, rekla je kancelarka.

Oboje su istaknuli da su u pogledu europskih tema najbitnije sljedeća faza razgovora o Brexitu nakon izbora u Ujedinjenoj Kraljevini.

“Ovisno o rezultatima poduzimat ćemo korake odmah u siječnju kada Hrvatska preuzme predsjedanje Vijećem EU-a”, rekao je hrvatski premijer.

Druga je tema europski sedmogodišnji proračun od 2021. do 2027., koji je izgledno da postane tema hrvatskog predsjedanja.

Izrazito je važno da Hrvatska i Njemačka usuglašavaju stavove da pokušamo pronaći zajednički nazivnik, prvo o tome koliki će biti proračun, a onda koliko će se i na koje politike alocirati sredstva, smatra Plenković.

EU

Andrej Plenković u dvodnevnom radnom posjetu Njemačkoj

Published

on

Dodao

foto HINA/Damir SENČAR

Hrvatski premijer Andrej Plenković dolazi u četvrtak u dvodnevni radni posjet Njemačkoj tijekom kojeg će prvog dana razgovarati s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel te nazočiti svečanom otvorenju poljoprivrednog sajma Zeleni tjedan na kojem je Hrvatska ove godine zemlja partner.

Premijer Plenković s kancelarkom Merkel razgovarat će u četvrtak poslijepodne o bilateralnim pitanjima te programu i prioritetima šestomjesečnog hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, uz naglasak na glavne teme šestomjesečnog predsjedanja poput pregovaračkog okvira za buduće odnose EU-a i Velike Britanije te višegodišnjeg financijskog okvira EU-a.

Trebalo bi se razgovarati i o pripremama za sastanak na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana koji bi se u svibnju trebao održati u Zagrebu.

U toku večeri Andrej Plenković bi trebao nazočiti svečanosti otvorenja vodećeg svjetskog poljoprivrednog sajma Zeleni tjedan na kojem je Hrvatska ove godine zemlja partner.

Na svečanosti otvorenja bit će i njemačka ministrica poljoprivrede Julia Kloeckner (Kršćansko-demokratska unija, CDU) kao i njezina hrvatska kolegica Marija Vučković te hrvatski ministar gospodarstva Darko Horvat.

U petak ujutro premijer Plenković će zajedno s Julijom Kloeckner, Marijom Vučković i službeno otvoriti Zeleni tjedan.

Ovogodišnji Zeleni tjedan bilježi rekordan broj izlagača od njih 1.800 iz 72 zemlje.

Na hrvatskom štandu će se pod sloganom “Kultura agrikulture” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore svojim proizvodima predstaviti pedesetak izlagača.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

EU

Uhićenja u Italiji: otkrivena mafijaška zloporaba fondova EU-a

Published

on

Dodao

Blizu 100 ljudi uhićeno je u srijedu u Italiji pošto je talijanska policija otkrila multimilijunsku prijevaru u svrhu zloporabe ruralnih fondova Europske unije za što su optuženi sicilijanski mafijaški klanovi.

Karabinjeri i Guardia di Finanza stavili su 48 ljudi u predistražni zatvor, a 46 u kućni pritvor, objavila je novinska agencija ANSA.

Osumnjičene čekaju optužbe u rasponu od mafijaškog udruživanja, dosluha s mafijom, ozbiljnih prijevara, krijumčarenja droge, iznuda, do krivotvorenje dokumenata.

Mafijaški klanovi Batanesi i Bontempo Scavo, koji kontroliraju nacionalni park Nebrodi na sjeveru Sicilije, optuženi su i za nezakonito prisvajanje više od 5,5 milijuna eura iz EU fondova.

Giuseppe Antoci, bivši ravnatelj nacionalnog parka koji se uspješno borio protiv infiltracije mafije u sustav ruralnih fondova EU-a, preživio je napad na sebe i policijsku pratnju 2017.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

EU

Hrvatski eurozastupnici na sjednici o predsjedanju: pohvale, pokude, savjeti

Published

on

I hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu sudjelovali su u utorak u raspravi o hrvatskom predsjedanju Europskom unijom, zaželjevši sreću vladi, dajući svoje prijedloge ali i kritike.

Premijer Andrej Plenković u utorak je u Europskom parlamentu u Strasbourgu predstavio hrvatske prioritete za predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2020. godine. Uslijedila je rasprava zastupnika u kojoj su sudjelovali i hrvatski zastupnici.

Ruža Tomašić, koja je govorila u ime kluba Europskih konzervativaca i reformista (ECR), rekla je kako je činjenica da “u manje izazovnim vremenima” tijekom predsjedanja “nove i manje članice imaju veće šanse staviti neke svoje prioritete na dnevni red” no ocijenila je da sada nije takva situacija. 

“Hrvatska je kroz svoju povijest pokazala da je spremna podmetnuti leđa za Europu u izazovnim vremenima”, nastavila je Tomašić.

“Iako je nekada i previše slušala tuđe naputke i zanemarivala činjenicu da je punopravna članica koja bi trebala imati autentičnu politiku, Hrvatska sad ima priliku pokazati da je ambiciozna, da ima viziju i da je spremna predvoditi Europu u određenim područjima”.

Tomašić je naglasila kako od vlade očekuje da idućih šest mjeseci ne prođe u “revijalnom tonu” nego da se radi na provedbi reformi, osvježavanja “zastarjelih” europskih politika i boljeg pozicioniranja Hrvatske. 

“Nadam se da će vlada znati iskoristiti priliku”, zaključila je i zaželjela joj uspjeh. 

Nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić upozorio je kako se EU nalazi pred “izuzetno zahtjevnom financijskom situacijom”. 

Višegodišnji financijski okvir (VFO) “dosad je manjim državama poput Hrvatske omogućavao da gubitak u gospodarstvu, koji je primjerice u Hrvatskoj od ulaska u EU samo u poljoprivredi iznosio 4,5 milijardi eura, pokriju određenom kompenzacijom kroz pristup fondovima”, rekao je bivši sudac otkrivši da je Hrvatska završila u plusu od 1,7 milijardi eura. 

Naglasio je da će EU izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva izgubiti i velikog kontributora europskom proračunu, a da će proširenjem u savez ući države “slabije gospodarske moći koje će također trebati pomoć”. 

Kolakušić je stoga predložio drugačiji način financiranja i pozvao na veća izdvajanja razvijenijih europskih gospodarstava. 

Karlo Ressler (EPP) poručio je kako Hrvatska povijesno i kulturno pripada Europi, no da su “ne tako davno sloboda, demokracija, ali i puna pripadnost europskoj obitelji bili samo daleka i neizvjesna težnja”.

Zbog toga, smatra EPP-ovac, hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije predstavlja “još jedan velik simbol u velikoj preobrazbi Hrvatske”. 

Ressler je pozvao i da se u VFO-u ne zanemare uspješne politike EU-a usmjerene na smanjivanje regionalnih razlika “koje nažalost još uvijek postoje”, i rekao da će hrvatsko predsjedanje biti uspješno za cijelu EU .

I socijaldemokratkinja Biljana Borzan smatra kako Hrvatska preuzima vodstvo EU-a u izazovnim vremenima, pa je naglasila je da tom savezu prioritet treba biti kvaliteta života njezinih građana.

“Na zajedničkom tržištu nitko ne smije biti građanin drugog reda. Tržište rada treba biti otvoreno za sve koji od svog rada žele pošteno živjeti”. 

Pozvala je na “novi zamah” jamstvu za mlade, olakšavanje prekograničnog poslovanja za poduzetnike, te na minimalne europske plaće. 

“Rad svakog građanina u EU-u vrijedi jednako i mora biti jednako i plaćen. Pa što smo mi ako ne zajednica ravnopravnih?”, upitala je. 

Borzan je pozvala i na dugoročnije promišljanje ekonomskih instrumenata, na društveno odgovorno poslovanje, zaštitu potrošača kao “najslabije strane na tržištu” i zalaganje za kvalitetu proizvoda i sigurnost i zdravlje hrane. 

Zastupnik liberala Valter Flego poručio je premijeru da “ne dozvoli da hrvatsko predsjedanje bude zapamćeno samo po tome što je jedna država napustila EU” te je pozvao na jačanje europske perspektive hrvatskog susjedstva. 

Naglasio je kako je predsjedanje idealno vrijeme za “nove ideje i iskorake” i istaknuo kako je pitanje obrazovanja podzastupljeno u europskim prioritetima.

“Nakon Bolonjske deklaracije treba nam novi iskorak za srednjoškolsko obrazovanje. Nudim proširenje bolonjskog procesa na srednje škole kako bi imali usklađenije i konkurentnije znanje naših učenika”, predložio je europarlmanetarac IDS-a.

Najkritičniji od hrvatskih zastupnika bio je nezavisni Ivan Vilibor Sinčić koji je kazao da je vladavina Plenkovića obilježena “bezakonjem” i “korupcijom”, ilustrirajući to na osobnom primjeru upita koji je poslao prije dvije godine, dok je još sjedio u Hrvatskom saboru, o tome “tko je na određene dane ulazio u zgradu hrvatske vlade”.

“Do dana današnjeg niste odgovorili na moj upit. Ako se tako odgovara zastupniku, što tek može očekivati građanin? Rok vam je bio dva tjedna”. 

“Tako se ne ponaša premijer, tako se ponaša sitni prevarant”, rekao je Sinčić i zaključio kako premijer to čini “da zaštiti svoje prijatelje koji su se ilegalno i potajno sastajali u zgradi vlade kako bi pisali zakon kojim su sebi dodijelili poslove od 500 milijuna kuna”.

Tonino Picula (S&D) izrazio je zadovoljstvo što program hrvatskog predsjedanja obuhvaća i otoke koji su “se dokazali da mogu biti predvodnici energetske tranzicije”, a pozdravio je i obnovu politike proširenja. 

Podsjetio je da će u ime Europskog parlamenta napisati preporuku za zagrebački skup na vrhu koji će se na tu temu održati u svibnju, te je predložio da se u nadolazeću konferenciju o budućnosti Europe uključe i zemlje zapadnog Balkana. 

EPP-ovka Sunčana Glavak  (HDZ) rekla je kako je sigurna da će Hrvatska biti snažan zagovornik pravedne raspodjele sredstava u VFO-u, ali i vratiti povjerenje građana u Stari kontinent. Pozvala je i na Europu koja se razvija uz jasnu poruku jednakih šansi za sve građane. 

“Za sve one koji izražavaju sumnju u moju domovinu, a uopće ju ne poznaju, ne znaju koliko je Hrvatska gospodarski uspješna – snažna poruka: ako se pitate jesmo li spremni za ove izazove, kažem vam da će Hrvatska pokazati da jesmo”, zaključila je Glavak. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije