Povezite se

Izdvojeno

Medved: Hrvatski branitelji su temelj, a ne teret hrvatskog društva

Objavljeno

-

Održan je okrugli stol o mirovinama hrvatskih branitelja ostvarenim po posebnim propisima u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja. Uz predstavnike ministarstva, sudjelovali su predstavnici drugih državnih tijela i institucija te udruga iz Domovinskog rata.

U Hrvatskoj je evidentirano 438 tisuća živih branitelja, izvijestio je u srijedu ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved na skupu o braniteljskim mirovinama, poručivši kako su branitelji temelj, a ne teret društva te da ne predstavljaju prijetnju za mirovinski sustav.

“U hrvatskom društvu, hrvatski branitelji su temelj, a ne teret društva. Ovdje ćemo analizirati postojeći zakonodavni okvir, i kontinuitet nastanka ovakvog zakonodavnog rješenja o mirovinama s posebnim propisima”, kazao je Medved na okruglom stolu u Ministarstvu branitelja na temu mirovina hrvatskih branitelja.

“Posebno ćemo se osvrnuti na strukturu hrvatskih branitelja, korisnika mirovinskog sustava, o njihovoj starosnoj dobi i o njihovom stažu”, objasnio je Medved.

Na okruglom stolu predstavljeni su podaci Ministarstva koji su pokazali da je u rujnu 2019. godine u evidenciji bilo ukupno bilo sveukupno 508.605 branitelja – živih, poginulih, nestalih i umrlih. 

Od toga ih je 438.262 živih, njih 8397 je poginulo u ratu, 437 je nestalih, a 61.509 branitelja umrlo je od početka Domovinskog rata pa sve do danas.

Branitelja korisnika mirovina, koje su raspoređene u devet kategorija, bilo je 151.892 te im je prosječna mirovina iznosila 4200 kuna. Najveću mirovinu od sedam tisuća kuna imaju obitelji poginulih branitelja čijih je korisnika i najviše, dok ratni vojni invalidi primaju 5700 kuna.

Hrvatskih branitelja koji su u radnom odnosu bilo je 190.408, a onih koji su u radnom odnosu i koriste mirovinu je 6954. Branitelja koji nisu u radnom odnosu i ne koriste mirovine bilo je 74.627.

Prosječan mirovinski staž branitelja po općim propisima je 28 godina, dok je staž ratnih vojnih invalida 20 godina. Radi usporedbe prikazan je prosječan mirovinski staž ostalih korisnika mirovina u Hrvatskoj koji iznosi 30 godina.

“Očekujem da će ovaj okrugli stol uputiti javnosti snažnu argumentiranu poruku o hrvatskim braniteljima korisnicima sustava bez bilo kakvog oblika prijetnje za mirovinski sustav”, objasnio je Medved.

Slično je poručila i pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak koja smatra da se sustav posebnih propisa u okviru mirovinskog sustava treba rasvijetliti.

“Uvjerena sam da ćemo na kraju svi biti svjesni da to nije nikakav destabilizirajući faktor u mirovinskom sustavu”, zaključila je Čičak.

Izdvojeno

Obilježen Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije nad mještanima Sotina

Published

on

Foto: Miroslav Šlafhauzer

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja ispred Doma kulture u Sotinu u ponedjeljak je obilježena 28. godišnjica okupacije sela i odana počast 68 poginulih i ubijenih te 17 nestalih mještana tijekom agresije na to srijemsko selo u jesen 1991. i za vrijeme okupacije.

Pozdravljajući nazočne ministar hrvatskih branitelja Tomo Meved je istaknuo da se “…okupljamo u Sotinu, prigradskom naselju Vukovara oko velike žrtve, žrtve ljudi koji su stradali samo zato što su bili Hrvati, što su voljeli svoju domovinu, a naša je obveza sačuvati uspomenu na žrtvu tih mučki ubijenih ljudi i ubijenih drugdje širom Hrvatske”.

Istaknuo je da su rane još otvorene te da će tako biti sve dok se ne dozna sudbina još 1891 osobe nestale u Domovinskom ratu, što je prvorazredno humanitarno pitanje i prioritet Vlade te posebno Ministarstva hrvatskih branitelja kao nositelja procesa traženja nestalih.

“Jedan od nestalih Sotinjana, hrvatski branitelj, nedavno je identificiran i bit će pokopan u Sotinu u četvrtak, a njegova obitelj i bližnji dobit će mjesto gdje će se pomoliti”, rekao je Medved i dodao da je temeljno pravo svake osobe pravo na grob.

Rekao je da se i danas na pet mjesta u Vukovarsko-srijemskoj županiji provode probna iskapanja u sklopu traženja nestalih osoba.

Podsjetio je da je prije nekoliko mjeseci donesen Zakon o nestalim osobama, gdje su jasno propisane ovlasti i tko obavlja koji dio posla, te vjeruje da će sve snažno pridonijeti traganju za nestalima u Domovinskom ratu.

“Proteklih mjeseci u Srbiju su otišli desetci nota i službenih traženja s jasnim traženjima protokola jer imamo saznanja tko su osobe koje su nakon ulaska neprijateljskih formacija u Vukovar provodile određene radnje i na tom tragu tražimo konkretne protokole na osnovi kojih vjerujem da ćemo doći do posmrtnih ostataka”, izjavio je Medved. 

“Cijela Vlada podržava pristup da se procesuiranju počinitelji, ali i nalogodavci, svi oni koji su sudjelovali u krvavom piru ubijanja ovdje i Vukovaru i drugdje u Hrvatskoj”, istaknuo je.

Ministar hrvatskih branitelja rekao je kako vjeruje da ćemo izgraditi društvo građeno na hrvatskim braniteljima i žrtvama Domovinskog rata, društvo u kojem ćemo među sobom prepoznati najranjivije, koje će biti solidarno, ali i društvo koje nikada neće zaboraviti da su za slobodu koju uživamo mnogi poginuli.

Penava o dvojezičnim pločama: Scenarij na Gradskom vijeću će biti jednak kao i 2016.

Počast je na komemoraciji, na kojoj su sudjelovala i djeca Sotina, odalo i izaslanstvo grada Vukovara s vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom na čelu, koji je uz pijetet prema žrtvama i njihovim obiteljima istaknuo da još nije poznata sudbina 17 nestalih mještana Sotina, da krivci za ubijene i nestale nisu odgovarali, a obitelji žrtava nisu dočekale pravdu.

“Ovo što se događa u proteklih 28 godina nikome ne služi na čast i ponos s aspekta osuđivanja ratnih zločinaca, s aspekta sudbina žrtava”, rekao je Penava.

Podsjetio je da je prije godinu dana u Vukovaru organiziran mirni prosvjed zbog sporog rješavanja ratnih zločina.

“Prosvjed je organiziran da se smireno, ali brutalno, s iskazima i svjedocima, iznesu sve činjenice kako bi se objasnilo ono što se ne može sakriti”, rekao je i dodao kakao se sada vidi da je ova godina protekla kao i prošlih 27. Rekao je kako ne zna “dokad odgovorni i svi mi mislimo da je to tako moguće, da ćemo se sakriti zaboravu, protoku vremena, odlascima s funkcije” te je s tim u vezi istaknuo kako očito te stvari nisu bitne i da sudbine ljudi zapravo nisu važne.

Na pitanje o skorašnjoj sjednici vukovarskoga Gradskog vijeća i uvođenju dvojezičnih ploča, Penava je ponovio kako za to “…još nisu spremni dok god imamo situacije poput današnje”. Ne želeći prejudicirati odluku Gradskog vijeća o tome, rekao je kako misli da će “scenarij biti jednak kao i 2016. godine, kada je ta tema bila na dnevnom redu”. 

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Široka Kula-zločin bez kazne, 28 godina poslije …

Published

on

Izvor: Lika online

Prošlo je 28 godina od kada je započeo masakr civila u Širokoj Kuli. Pobunjeni Srbi su na današnji dan okupili žene, djecu i starace kako bi ih pod izlikom „zaštite“ zatvorili u podrum jedne kuće. Podrum su potom zapalili. Tako je počeo pogrom hrvatskih civila koji će na tome području odnijeti 40 života. U prvom naletu bezumlja ubijena je djevojčica Verica Nikšić (13) koja je u smrt pošla s majkom Mandicom. Njihovi posmrtni ostatci niti danas nisu pronađeni. Rodbina ubijenih civila i danas traži devetero svojih najmilijih.

Tijekom Domovinskog rata četnici i pripadnici tzv. Vojske Krajine ubijali su mještane Široke Kule, Ličkog Osika, Urija i Vukšića.

Kod spomen-obilježja „Portal hrvatske povijesti“, rad akademskog kipara Petra Dolića, u središtu Široke Kule okupilo se danas mnoštvo rodbine, ljudi iz javnog života i žitelja okolnih mjesta kako bi se poklonili mučki ubijenim žrtvama. Pijetet su im  najprije odali članovi njihovih obitelji i Antonio Milinković, ravnatelj OŠ „dr. Franjo Tuđman“ iz Ličkog Osika gdje je netom prije smrti u školu trebala krenuti Verica Nikšić. Vijenac je u ime Predsjednice RH položio izaslanik general Mladen Markač. Državni tajnik Ivan Vukić i gneral-bojnik Branko Špoljarić vijenac su položili u ime Minisrstava branitelja i MORh-a. Župan ličko-senjski Darko Milinović vijenac je položio sa pročelnicima županijskih odjela i Josipom Dragičevićem, predsjednikom ŽO Udruge djece poginulih branitelja. Slijedila su izaslanstva brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Grada Gospića, Policijske uprave ličko-senjske i članovi nezavisne liste Darka Milinovića. 

Tražeći istinu o ovom zločinu preživjeli žitelji Široke Kule su uporni, ali i vidno razočarani. U javnosti ih predstavlja Ivanka Vojvodić čiji su roditelji i veći dio šire obitelji ubijeni u ratnom bezumlju.

-Zločin se dogodio, zločin nije kažnjen jer Hrvatsko pravosuđe do danas nije odradilo svoj posao. Zato s pravom tražimo od ove države da DORH istraži, a sudstvo procesuira ove zločince. Analizom toga rada vidjet će se mnogi slabo poznati detalji. Zločinci postoje, znaju se njihova imena, ali ih se gotovo nikada javno ne spominje.  Komemoracija je kulturološki događaj, ali što nam to znači kada ne znamo detalje o stradavanju naših najmilijih. Devetero ih se još potražuje, od toga petero iz podruma prve zapaljene kuće. Za te ljude nema niti groba da im se barem poklonimo i zapalimo svijeće. A to je usistinu najmanje što danas možemo učiniti za sve stradalnike, rekla je novinarima Ivanka Vojvodić.

Za ovaj bezuman, svirepi zločin u odsutnosti se još sudi sedmorici krvnika koji su nedostupni hrvatskom pravosuđu. Kako kolovođa ovoga i mnogih drugih zločina spominje se Milan Mirić (69), ratni zaopovjednik obrane Ličkog Osika (Tesligrad) koji i danas živi u Beogradu i uživa sve beneficije tzv. krajinskog junaka.

Tijekom Domovinskog rata Vrhovni sud „SAO Krajine“ osudio je za zločine samo Čedu Budisavljevića iz Ličkog Osika jer je među 40 civila ubijena i peteročlana obitelj Srbina Mane Rakića. Budisavljević je tada izbjegao služenje kazne zbog urgencije iz Beograda. Najveći broj žrtava zlikovci su bacili u jame Golubnjača I. i II. na obroncima planine Ljubovo.

Nacionalno/Lika online/M.S.

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

Ispred hotela Esplanade pretučen Hrvoje Petrač

Published

on

Ilustracija

Iako još iz policije nije službeno potvrđeno, u subotu navečer ispred zagrebačkog hotela Esplanade napadnut je Hrvoje Petrač.

Kako neslužbeno doznajemo Petrač je napadnut od za sada nepoznatih počinitelja dok je izlazio iz automobila.

Ispred hotela Esplanade sve do ponoći policija je obavljala očevid a Hrvoja Petrača prevezla je Hitna pomoć u bolnicu.

Razne su špekulacije o ozljedama koje je zadobio Petrač, no spominje se da su mu polomljene noge.

Spomenimo da je Hrvoje Petrač hrvatskoj javnosti postao poznat zbog otmice sina Vladimira Zagorca zbog čega je osuđen na 6 godina zatvora. Policija je Hrvoja Petrača uhitila 2006. godine, a nakon zatvorske kazne pušten je na slobodu 2011. godine. 

Nacaionalno

Ucitavanje vijesti

Najčitanije