Povezite se

Vijesti

Maske od ponoći postaju obavezne, evo kakve sve postoje i kako ih koristiti

Objavljeno

-

Izvor: Pixabay

Od ponoći se u Hrvatskoj mijenjaju neke epidemiološke mjere pa će tako maske biti obavezne i u trgovinama, trgovačkim centrima, javnom prijevozu….

Uvijek se komunicirao da se zaraza lakše širi u zatvorenom prostoru i razmatra se da se u nekim takvim prostorima preporuča ili oabveže nošenje maski. Zato se prati situacija, sve se razmatra i odluke će se donijeti u pravom trenutku. Možda i jesmo nacija koja najmanje koristi maske, ali morat ćemo se na to naučiti jer novi dokazi govore da one značajno smanjuju prijenos virusa.

Maske možete kupiti u trgovinama ili ljekarnama. Ovisno o učinkovitosti ovisit će i njihova cijena.

Tri su vrste maski koje se najčešće koriste. Platnena je najslabija zaštita, no bolje ikakva nego nikakva, one tek usporavaju prijenos kapljica.

Platnena maska, koje se mogu koristiti više puta, stajat će oko 8 kuna. Kirurška maska po komadu će biti 5 ili 6 kuna, ako kupite pakiranje od 50 maski stajat će vas 250 kuna. FFP2 stajat će vas oko 30 kuna. A FFP3, s filterom koje su najuučinkovitije stajat će vas gotovo 90 kuna.

Medicinske maske se ne bi trebale nositi duže od tri sata, platnene onoliko koliko je maska suha. Kad se namoči, trebat će je zamijeniti. Trebat će razmišljati i o tome koliko ćemo negdje boraviti, nositi možda vrećicu s rezervnom maskom, morat ćemo se snalaziti.

Osim platnenih, sve druge maske su jednokratne, pa tako i ove medicinske. Njih ovisno o vrsti možete koristiti po nekoliko sati, a kada ste gotovi, skinete ih i bacite u smeće. Nakon toga operite ruke.

Petrinja

Dumbović: “6. kolovoza, puno znači za Petrinju, očekujemo da taj dan dođe na onu razinu koju zaslužuje kada su u pitanju protokoli”

Published

on

Izvor: Portal53.hr

Povodom Dana oslobođenja Petrinje gradonačelnik Darinko Dumbović zapalio je svijeće kod spomenika poginulim braniteljima u Domovinskom ratu na Trgu hrvatskih branitelja u Mošćenici te kod velikog križa u Poslovnoj zoni Mošćenica-Poljana.

„Mogu reći za Petrinjce i Moščenićane i za sve koji se sjećaju Oluje i teških borbi koje smo prošli prije 25 godina, da ovdje nije bilo lako. Ustvari, akcija Oluja je bila izuzetno teška akcija, akcija koja je možda bila lagana za neke druge gradove, poput Knina. Međutim, grad Petrinja je imao izuzetno tešku akciju u kojoj smo mi ustvari zadnji došli u svoj grad“, rekao je Dumbović.

Dodao je:

„Došli smo ovdje do Finela. U Finelu je sve nekako krenulo, sve je bilo izuzetno teško i onda smo od Finela krenuli i došli do svoga grada. Došli smo iz poštovanja. Ovo su dani pobjede i domovinske zahvalnosti, dani hrvatskih branitelja, sve su to dani koje moramo poštivati, a posebice 6. kolovoza. On puno znači za Petrinju i očekujemo da će taj dan doći na onu razinu na koju bi trebao doći kada su u pitanju protokoli. Mi sada samo dajemo poruku da ne ostanemo u nekom zapostavljenom položaju i da nismo u zaboravu. Ne smije sve skupa ovo otići u zaborav i zato moramo biti ovdje“, zaključio je Dumbović. (Portal53.hr)

Ucitavanje vijesti

Sisačko-moslavačka županija

Glina proslavila Dan grada

Published

on

Ilustacija

Odavanjem počasti poginulim braniteljima te obilježavanjem obljetnice oslobođenja grada i predajom 21. korpusa vojske samoproglašene RSK Glina je u četvrtak proslavila Dan grada.

Kako je rečeno na svečanosti u gradskom središtu, Domovinski rat počeo je u Glini 26. lipnja 1991. napadom srpske paravojske na policijsku postaju, kada je poginuo Tomislav Rom, prva žrtva rata, a simbolično je završio predajom 21. kordunskog korpusa agresorske vojske 8. kolovoza 1995.

U Domovinskom ratu poginulo je 396 hrvatskih branitelja s glinskog područja, a počast im je odana polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća uz spomenik Suzu.

Zajednički su vijenac položili izaslanici Hrvatskoga sabora Ivan Celjak i Vlade Ivo Žinić te pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Vinko Tandara. Vijence su također položili u ime Ministarstva obrane i Hrvatske vojske brigadir Predrag Krapljan, izaslanstva grada Gline i općine Topuskog te mnogih udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Vjerski obred u spomen na poginule predvodio je glinski svećenik Ivica Mađer, a za poginule branitelje pravoslavne vjere arhiepiskop Hrvatske pravoslavne crkve Aleksandar Ivanov. 

Svečanost je nastavljena kod spomen-obilježja u obližnjemu Gornjem Viduševcu, gdje je 8. kolovoza 1995. pred hrvatskim generalom Petrom Stipetićem zapovjednik 21. korpusa pukovnik Čedo Bulat potpisao predaju tog korpusa u kojem je bilo oko 5000 vojnika, 13 tenkova, 15 teških topova i drugog oružja. Pukovnik Bulat je tada pristupio strojevim korakom i predao prijavak generalu Petru Stipetiću, vojnički čestitajući Hrvatskoj vojsci na pobjedi. Tim je činom, simbolički, vojno završio Domovinski rat. 

U ocjeni da je vojno-redarstvena operacija “Oluja” bila zakonita, politički opravdana, moralno ispravna, čista i vrhunski izvedena bili su jedinstveni svi govornici na svečanosti – Ivan Celjak, Ivo Žinić, Predrag Krapljan, glinski gradonačelnik Stjepan Kostanjević i predsjednik koordinacije udruga veterana hrvatskih braniteljskih postrojba Krešimir Maretić.

Oni su se prisjetili i povijesnog doprinosa “Oluji” braniteljskih postrojba s područja Sisačko-moslavačke županije, 20. domobranske pukovnije iz Gline, 12. domobranske pukovnije iz Petrinje, 17. domobranske pukovnije iz Sunje, 120. brigade iz Siska, 57. brigade “Marijan Celjak” te mnogin zagrebačkih, policijskih i drugih postrojba. 

U povodu Dana grada, za poginule branitelje u župnoj crkvi sv. Ivana Nepomuka u Glini služena je misa zadušnica te je održana svečana sjednica Gradskog vijeća. Sudionici svečanosti posjetili su Spomen-sobu glinskih logoraša te razgledali izložbu fotografija iz Domovinskog rata u Hrvatskome domu u Glini.

Ucitavanje vijesti

Politika

Krenulo je ! Od 1300 lokalnih dužnosnika, njih 678 bit će uklonjeno političkim rezom

Published

on

Ni korona očito neće spriječiti ono što se već duže vrijeme najavljuje. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je drastične rezove u provođenju reformi vezanih za smanjivanje broja regionalnih i lokalnih dužnosnika. Kako Nacionalno.hr doznaje, u tijeku se velike pripreme za brojne “operacije” otklanjanja političkih, kako neki vole reći “uhljeba”.

Naime, resor ministra Malenice jedan je od onih u kojem je provedba reformi nužna po hitnom postupku jer i isplata izdašnih europskih financijskih sredstava uvelike ovisi o reformi lokalne samouprave.

Ministar Malenica koliko god to za sada činilo se nestvarno, najavio je drastično smanjenje broja regionalnih i lokalnih dužnosnika, a prve konkretne promjene u tome kontekstu trebale bi se odviti već na idućim lokalnim izborima.

Podsjetimo, na prošlim lokalnim izborima, uz gradonačelnika Zagreba, koji ima status grada i županije, biralo se još 20 župana, uz to, naša mala zemlja za velike političare ima i 127 gradonačelnika, ali i 428 načelnika općina. Važeće zakonske odredbe svima njima jamče zamjenika, a u prosjeku župani i gradonačelnici imaju dva zamjenika, dok načelnici u pravilu imaju po jednog zamjenika.

Iz Vlade ali i iz Europske unije kažu da je broj lokalnih dužnosnika prevelik, što nije čudno jer ih ima više od 1300, tako da se postavlja pitanje što uopće oni rade i koliko je doista u pojedinim sredinama potreban njihov angažman. Zato iz Vlade i resora ministra Malenice najavljuju velike rezove pa bi nakon idućih lokalnih izbora Hrvatska mogla imati osjetno manje zamjenika, konkretnije, u novim računicama novog ministra spominju se čak 634 zamjenika manje.

Tako bi, zamjenike zadržale samo one županije i gradovi u kojima broj stanovnika premašuje 35 tisuća, umjesto dosadašnja dva, župani i gradonačelnici velikih gradova imali bi po jednog zamjenika, a njihove poslove trebali bi preuzeti pročelnici upravnih odjela.

Ovo je “strašan” posao, no kako god bilo očito je da Plenković i njegova Vlada neće odustati od zamisli i da će reformu “izgurati” do kraja, tako da će nekoliko stotina “uhljeba” morati potražiti posao negdje drugdje, na nečijoj drugoj grbači.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije