Povezite se

Politika

Marija Selak Raspudić pozvala Jandrokovića da se stavi na zadnje mjesto na listi

Objavljeno

-

Marija Selak Raspudić, koja na izbore ide kao nezavisna kandidatkinja na listi Mosta, otkrila je za N1 da se odlučila angažirati jer je riječ o specifičnom trenutku u Hrvatskoj, jer je demokratski poredak ugrožen, a kumuliralo je odlukom o izborima usred pandemije.

Pozvala je sve građane da se i oni angažiraju jer procesi koji su nam, kako tvrdi, nametnuti, vode zatupljivanju naroda. O polemici između svog supruga, Nine Raspudića i Gordana Jandrokovića, rekla je da je očekivana.

„Jer se Jandroković prepao, njegova najveća noćna mora je da mu se Nino Raspudić pokaže u Saboru, a Plenković se nije usudio niti izreći mu ime. Oni su neusporedivi. Jandroković se ne usudi testirati na volju naroda, otvoreno ga pozivam da se sam stavi na zadnje mjesto na listi i da vidimo preferencijalne glasove“, rekla je i naglasila da je Raspudić bio davna simpatija HDZ-a te da je dugo odbijao njihove ponude. Dodala je i da mu je na Škorinoj listi mjesto bilo zagarantirano, ali je svejedno izabrao je Most, gdje ulazi bez utega i agende.

„S druge strane Jandroković samo čeka iskoristiti sramotan izborni zakon i ponovno se ušvercati u Sabor bez utemeljenja u volji naroda“, zaključila je.

Nakon što je njen suprug prozvao medije koji su objavili njenu sliku u 8. mjesecu trudnoće optuživši ih da su to učinili namjerno, na društvenim mrežama mnoge su žene počele objavljivati svoje trudničke slike. Selak Raspudić rekla je da takav tip slanja poruka ne smatra emancipacijskim.

„Ne mora žena nužno biti lijepa u trudnoći, može se osjećati i loše i ružno i nelijepo u vrijeme trudnoće, a i dalje biti ono što je. Fotografije ne smatram vjerodostojnima, neka šalju one autentične, u poodmakloj dobi trudnoće, a ne ušminkane verzije žena kojim su estetski standardi nametnuti izvana“, poručila je i ponovila da je meritum medijska manipulacija vizualnim identitetima, pa je u tom kontekstu optužila i premijera Plenkovića da je, pod izlikom pandemije, pozvao medije da izvještavaju pozitivno.

U politici se planira baviti problemima korupcije, pravosuđa i demografije, ali i nečim što smatra zanemarenim.

„To je virtualizacija naše stvarnosti, pa i u kontekstu Europske unije, praćenje zbog navodnog suzbijanja pandemije, zatim obrazovanje koje prelazi u sferu virtualne stvarnosti, pa se već govori da sveučilište neće biti onakvo, kakvo smo navikli, nego neka nova stvarnost gdje će svatko studirati iz svog malog sobička“, poručila je.

Smatra da se i iz oporbe može puno toga promijeniti, želi vratiti dostojanstvo hrvatskom Saboru jer se tamo odgaja građanski duh ovog naroda, pa je opet iskoristila priliku da prozove premijera i predsjednika posljednjeg saziva Sabora.

„Premijer misli da je to mjesto za muškarčine, gdje se naguravate pa čak i potučete da dokažete da ste pravi muškarac. S Jandrokovićem su degradirane sve funkcije i institucije. Svi slobodno misleći se trebaju uključiti u politiku“, pozvala je.

Nije decidirano odgovorila na pitanje o postizbornim koalicijama.

„Vidjet ćemo tko će s kime koalirati, pozicija MOST-a je poštena, legitimitet dolazi od naroda, sve velike koalicijske kobasice nisu od naroda. Sadašnju politiku neću podržati jer se inače ne bih kandidirala“, poručila i kritizirala izborni zakon koji, kako je ustvrdila, zadržava postojeću oligarhiju i odgovara isključivo stranačkim šefovima koji na liste stavljaju poslušnike.

Politika

Snježana Vasiljević u Vladi bi mogla predstavljati manjine

Published

on

Snježana Vasijević/Izvor: Facebook

Profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Snježana Vasiljević u Vladi će kao potpredsjednica za društvene djelatnosti i ljudska prava predstavljati nacionalne manjine, piše u subotu Večernji list.

Dnevnik navodi da su tu informaciju pokušali potvrditi i u SDSS-u, no u toj su stranci ostali “zakopčani” i poručuju tek da će stranačka tijela o tome odlučiti idućeg tjedna.

Iako je za buduću Vladu Andrej Plenković osigurao dovoljnu potporu novoizabranih saborskih zastupnika, njezin konačan izgled i broj ministarstava još uvijek nije utvrđen.

Izvjesno je samo da će u novom mandatu ministarstava biti manje, no po posljednjim informacijama prijedlozi za spajanje pojedinih resora nailaze na velik otpor pa je moguće da će se od nekih planova koji su se neslužbeno spominjali ovih dana odustati.

Kako Večernji doznaje iz HDZ-a, na velikoj je kušnji plan o spajanju resora obrane i branitelja, i to zbog negativne reakcije braniteljske populacije.

Da postoji mogućnost spajanja ovih resora u intervjuu za današnji Obzor potvrdio je i ministar branitelja Tomo Medved, ali uz napomenu kako konačna odluka još nije donesena i poruku da će Vlada, bez obzira na to što se na kraju odlučilo, i u ovom mandatu jednako intenzivno skrbiti o braniteljima. No drugi izvori iz HDZ-a govore da su se stranački dužnosnici našli pod pritiskom branitelja koji ne žele pripajanje svog resora bilo kojem drugom, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Politika

Milošević (SDSS): Da bi išli u Knin na obilježavanje VR Oluja treba priznati da su postojale i srpske žrtve

Published

on

Danas je Boris Milošević za N1 otkrio svoja viđenja vezana za sastavljanje nove Vlade ali i neka druga politička gledanja iz kuta SDSS-a.

Kad je riječ o njegovom imenu koje se spominje da bi upravo on trebao biti potpredsjednik Vlade iz redova manjina, kaže da su mu poznate takve špekulacije jer ima iskustva u izvršnoj vlasti, ima iskustvo mandata saborskog zastupnika, poznaje puno ljudi u politici, onih u državnoj upravi i Saboru, poznaje dosta ministara i ljudi na pozicijama pa je logično da se o tome špekulira, ali o tome u stranci nisu razgovarali.

Kaže da će o tome odlučiti stranka.

Stranka će u ponedjeljak donijeti odluku, kaže Milošević i dodaje da je nezahvalno licitirati o imenima, jer može doći neko ime koje uopće nije poznato javnosti.

SDSS je premijeru Andreju Plenkoviću izrazio želju i ambiciju da kao stranka imaju poziciju potpredsjednika Vlade i složili su se da bi to bio najbolji model suradnje nacionalnih manjina i HDZ-a, istaknuo je.

Kad je riječ o nacionalnim manjinama Milošević kaže da se nastavlja suradnja sa Plenkovićem i HDZ-om jer je ovo ipak novi mandat, neki novi početak i naravno da moramo biti optimisti.

Ja sam tu umjereni optimist, jer znam da nas najesen čeka brdo problema, što tekućih, što dugova iz prošlog mandata. Naglasak je pravo na jezik i pismo, unapređenje manjinskog obrazovanja u svim dijelovima gdje žive srpske nacionalne manjine”, rekao je Milošević, koji je dodao da mu je drago što Domovinski pokret Miroslava Škore neće sudjelovati u vladajućoj većini.

“Imamo jako puno političkih aktera koji nastoje dizati tenzije, koji nemaju nikakav drugi sadržaj, nego da dižu tenzije na antimanjinskoj i antisrpskoj retorici”, rekao je Milošević o političkoj sceni u Hrvatskoj.

Na pitanje da i će u cilju poboljšanja odnosa predstavnici srpske nacionalne manjine u sklopu obilježavanja Vojno-redarstvene operacije Oluja 5. kolovoza otići u Knin, Milošević je rekao da o tome u stranci nisu razgovarali.

“Da bi se došlo u Knin, moraju se stvoriti pretpostavke, mora biti dijalog prije dolaska u Knin i mora se priznati i poštovati činjenica da su postojale i srpske žrtve. Ako bi se stvorile te pretpostavke, onda bismo mogli govoriti o dolasku u Knin”, rekao je Milošević.

Komentirajući prosvjede koji se nekoliko dana održavaju u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji, Milošević je rekao da ih nije pratio, ali da mu je drago što su, primjerice, jučerašnji prosvjedi bili mirni, jer ne podržava nasilje ni u kojem obliku.

Ucitavanje vijesti

Politika

Donacije: Za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a

Published

on

Marijan Pavliček predsjednik HKS

Dio političkih stranaka već je ispunio svoju dužnost i izvijestio o donacijama koje je dobio u prvoj polovici ove godine, za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a kojem su donatori uvijek bili skloni.

 HKS, koja je u koaliciji sa DP Miroslava Škore, na nedjeljnim izborima osvojila četiri zastupnička mjesta, od donatora je od 1. siječnja do 30. lipnja dobila 164 tisuće kuna za redovne političke aktivnosti.

Europarlamentarka Ruža Tomašić stranci je donirala 20 tisuća kuna, predsjednik Marijan Pavliček pet tisuća, ugostiteljski objekt U2 deset tisuća kuna.

 HNS-u su donatori na račun uplatili ukupno 143 tisuće kuna, 21 tisuću manje nego HKS-u. Maksimalno mogućih, 30 tisuća kuna stranci je donirao glavni tajnik Srećko Ferenčak, Ivan Vrdoljak uplatio je 16 tisuća kuna, a predsjednik HNS-a Predrag Štromar, jedini HNS-ovac u novom Saboru, 7.000 kuna.

 Niz stranaka, među kojima i one zastupljene u Saboru, navodi da u prvoj polovici godine nije imao donacija, među njima su Pupovčev SDSS, HSU Silvana Hrelje, IDS, Promijenimo Hrvatsku.

 I nezavisni saborski zastupnik (češke i slovačke manjine) Vladimir Bilek  izvijestio je da nije imao donacija.

 Koliko su od donatora dobile najveće stranke, HDZ, SDP, Most…još nije poznato, najkasnije će se znati sredinom srpnja.

 Naime, političke stranke, nezavisni saborski zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici moraju do 15. srpnja Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) podnijeti izvješća o donacijama. Rade to unoseći ih u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih potom objavljuje prvog radnog dana od dana dostave.

 Subjekti koji u propisanom roku i na propisani način ne dostave svoja izvješća, rade prekršaj za koji mogu biti novčano kažnjeni. Stranke mogu biti kažnjene od 10 tisuća do čak 100 tisuća kuna, a nezavisni  zastupnici i vijećnici od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije