Povezite se

Kultura

Malis Antonella: “Usne od meda – Dalmatinska šansona Šibenik 2019”

Objavljeno

-

„Život je uvijek nov i na ovaj svijet smo došli “bez uputa za postupanje” kad nam se ljubav dogodi. Jer ljubav je zadržala svoje neotuđivo pravo na spontanost…i neposluh…Ona je i dalje živa…,otvorena kroz primanje, davanje, dijeljenje, zagrljaj…”i u INAT NJIMA”….trajna!!!, uoči 22. Večeri dalmatinske šansone Šibenik 2019 poručila je Antonella Malis.

Na ovogodišjoj po redu 22. Dalmatinskoj šansoni u Šibeniku publici će se predstaviti hrvatska operna crossover umjetnica, sopranistica Antonella Malis pjesmom/šansonom Usne od meda; autorskog tima: Glazba : Emir Kulenović Text: Vesna Boinović Grubić, Aranžman: Aleksandar Valenčić.

Antonella Malis

„USNE OD MEDA“ pjesma je u svojoj glazbenoj izražajnosti prave šansone. Tekst, inspiriran istinitim događajem, pjeva o emociji ljubavi, potrebe i strasti dvoje ljudi i dalje povezanih unatoč mreži životnih okolnosti koje pokušavaju to spriječiti i osuditi. Kroz takvu emocija žena izražava najdublju esenciju svoje pripadnosti u ljubavi.

Poznati su izvođači i pjesme 22. Večeri dalmatinske šansone Šibenik 2019., koje će  se izvesti 16. i 17. kolovoza na festivalskoj ljetnoj pozornici na Trgu Republike Hrvatske.

Prva festivalska večer i  ove godine rezervirana je za Večer talijanske kancone u kojoj će se izvesti neke od najboljih talijanskih kancona izvedenih u proteklih šezdeset godina i to kako u originalnoj talijanskoj verziji tako i kao hrvatski prepjevi

Drugog dana festivala održati će se Večer novih skladbi dalmatinske šansone. Festivalski žiri u sastavu Dušan Šarac, umjetnički direktor, Damir Marušić, voditelj festivalskog orkestra, Mate Anić, skladatelj i glazbenik, Dalibor Mirčeta, glazbenik i direktor festivala Branko Viljac, odabrali su 23 skladbe od 126 zaprimljenih skladbi po raspisanom natječaju.

Nacionalno/DP.

Kultura

Nagrade hrvatskoga glumišta: Šarić i Bareza laureati za svekoliko umjetničko djelovanje

Published

on

Glumac Krunoslav Šarić za dramu i maestro Nikša Bareza za operu laureati su Nagrade hrvatskoga glumišta za 2019. za svekoliko umjetničko djelovanje, a u nedjelju navečer na svečanosti u Hrvatskome narodnom kazalištu (HNK) nagradu je laureatu Šariću predala ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Za maestra Barezu nagradu je primio redatelj Ognjen Sviličić. Umjetnice i umjetnike posebno raduju ove nagrade jer su one priznanja struke, a ovogodišnje nagrade Hrvatskoga društva dramskih umjetnika (HDDU) imaju i posebno ozračje, a to je proslava stotinu godina rada toga društva.

Upravni odbor HDDU-a i ove je godine – 27. put za redom, nominirao mnoge kazališne umjetnice i umjetnike, u kategorijama dramske, radio i televizijske umjetnosti, za scenografiju i kostimografiju, operetu i mjuzikl i plesnu umjetnost, a visoka pokroviteljica i ove svečanosti je predsjednica Republike Kolinde Grabar-Kitarović.

Svečanost se održava 24. studenoga u spomen na isti datum davne 1860. kada je glumac Vilim Lesić na pozornici Narodnoga kazališta na Markovu trgu u Zagrebu, nakon prekida predstave na njemačkome jeziku, a na nagovor Dimitrija Demetra rekao – od danas će se na zagrebačkoj pozornici glumiti samo na hrvatskome jeziku.

O laureatima Šariću i Barezi

Glumačka energija i posvećenost profesiji jedna je od glavnih karakteristika umijeća glume Krunoslava Šarića koji je odigrao bezbroj uloga, većih i manjih, od rola u suvremenim domaćim komadima, najkraći je sažetak obrazloženja nagrade. Svakom svojom ulogom, istaknuto je, Šarić je dokazao kako je pravi umjetnik, glumac koji svoj posao shvaća kao druženje s velikim piscima i redateljima, kao i sa svojim kolegama glumcima – druženje koje svima na sceni i onima u gledalištu uvijek pruža iskrenu emociju i radost igranja.

Enciklopedijsko znanje, predanost pažljivom i preciznom iščitavanju glazbene partiture, koncepcijska razrađenost orkestralne fakture i detaljno izrađivanje svih glazbenih nijansi, samo su neke od karakteristika velikih umjetničkih dosega tijekom duge i plodne dirigentske karijere maestra Nikše Bareze. Skladatelj, njegov stil, njegove specifičnosti i odlike uvijek su bile glavna preokupacija maestra Bareze koji nastoji na najbolji način interpretirati notni zapis bez obzira radilo se o snimkama ili o nastupu u živo, samo su neke od rečenica iz obrazloženja nagrade maestru Barezi. 

DRAMA: Nagrade za ‘naj’ predstavu u cjelini, redatelja, glumca i glumicu, najbolju lutkarsku predstavu

Najbolja dramska predstava u cjelini u 2019. je  “Kiklop” Ranka Marinkovića u režiji Saše Anočića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba, a nagradu za tu predstavu predala je predsjednica HDDU-a Perica Martinović.

Nagradu za najbolje redateljsko ostvarenje u cjelini primio je Saša Anočić za režiju predstave “Kiklop”Ranka Marinkovića u produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

Nagradu za najbolje umjetničko ostvarenje  u drami – žensku ulogu dobila je Olga Pakalović za ulogu Olge u predstavi “Konstelacije” Nicka Paynea u režiji Aide Bukvić i koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba, Osječkog ljeta kulture 2018. i Gradskih galerija Osijek.

Za najbolje umjetničko ostvarenje u drami – mušku ulogu nagrada je pripala Radi Šerbedžiji za ulogu Georgea u predstavi “Tko se boji Virginije Woolf” Edwarda Albeea u režiji Lenke Udovički i koprodukciji Kazališta Ulysses iz Zagreba i Beogradskog dramskog pozorišta.

Nagrada za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu djecu i mlade pripala je predstavi “Tonček i Točkica” Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskoga kazališta Žar ptica iz Zagreba.

Najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst i bijenalne nagrade za radio i TV dramu

Nagradu za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave dobila je Ana Marija Veselčić za tekst “Domaši” premijerno izveden u Gradskom kazalištu lutaka Split u koprodukciji s Umjetničkom akademijom u Splitu.

Za najbolje glumačko ostvarenje u radio drami i za TV, drami, koja se dodjeljuje bijenalno svake neparne godine, nagrada je pripala Mariji Kolb za ulogu u radio drami “Tuga” Les Hommes Aproximatifs u režiji Stephanie Jamnicky, a Goranu Rukavini za režiju TV serije “Počivali u miru”.

Nagrada za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju, te za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti

Za najbolju kazališnu scenografiju nagradu je dobila Zdravka Ivandija za dramu “Geranium” Ive Vojnovića u režiji Marine Pejnović i produkciji 70. Dubrovačkih ljetnih igara i u predstavi za djecu i mlade “Bajka o ribaru i ribici” Aleksandra Sergejevića Puškina / Ane Proliću režiji Ane Prolić i produkciji Gradskog kazališta “Zorin dom” Karlovac.

Nagrada za najbolju kazališnu kostimografiju dobila je Dženisa Pecotić  za predstavu za djecu i mlade “Tonček i Točkica” Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti pripala je ansamblu i autorskom timu predstave Flex, u koprodukciji KunstTeatra iz Zagreba i Umjetničke organizacije Punctum iz Zagreba, u režiji Ivana Penovića za sve njezine segmente, za inovativni pristup, novi smjer kazališta i specifično shvaćanje svijeta i trenutka u kojem živimo.

OPERA – ‘Naj’ predstava u cjelini, dirigentsko ili redateljsko ostvarenje, žensku i mušku ulogu

Nagradu za najbolju predstavu u cjelini u operi dobila je “Čarobna frula” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji HNK u Zagrebu.

Nagrada za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje pripala je Ivi Lipanović za dirigiranje opere “Nabucco” Giuseppea Verdija u režiji Georgija Para i Jelene Bosančić i produkciji HNK u Splitu za 64. Splitsko ljeto.

Nagradu za najbolju umjetničko ostvarenje u operi – za žensku ulogu dobila je Ivana Lazar za ulogu Kraljice noći u operi “Čarobna frula” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji HNK u Zagrebu.

Za najbolje umjetničko ostvarenje u operi – muška uloga nagrada je pripala Giorgiu Surianu za ulogu Macbetha u operi “Macbeth” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Marca Boemija, u režiji Marina Blaževića, i za ulogu Falstaffa u operi “Falstaff” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.

BALET – ‘naj’ predstava u cjelini, koreografsko ili dirigentsko ostvarenje, najbolja umjetnička ostvarenja – muška i ženska uloga

Najbolja baletna predstava u cjelini u 2019. je “Smrt u Veneciji” na glazbu Gustava Mahlera u koreografiji Valentine Turcu i u izvedbi zagrebačkoga HNK-a.

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje u baletu nagradu je primila Valentina Turcu za koreografiju predstave “Smrt u Veneciji” na glazbu Gustava Mahlera i u izvedbi HNK u Zagrebu.

Nagradu za najbolje baletno umjetničko ostvarenje- – žensku ulogu dobila je  Iryna Chaban Bilandžić za ulogu Medore u baletu “Gusar” na glazbu Adolpha Adama u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split, a za najbolje umjetničko ostvarenju – mušku ulogu Tomislav Petranović za ulogu Vikonta De Valmonta u baletu “Opasne veze” na glazbu Josepha Haydna u koreografiji Giorgia Madije i ulogu Rudolfa Habsburškog u baletu “Elizabeta Bavarska – Sissi” na glazbu Bedricha Smetane u koreografiji Patricea Barta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Posebna priznanja Zlatku Vitezu i Sonji Kastl

Posebna priznanja Upravni odbor HDDU-a dodijelio je Zlatku Vitezu, glumcu, redatelju, utemeljitelju i umjetničkom ravnatelju kazališne družine “Histrion” u povodu 50-te obljetnice njegovog umjetničkog djelovanja, a za cjelokupnom doprinosu HDDU kojem je bio i predsjednik.Nagradu je preuzeo Hrvoje Klobučar.

Posebno priznanje Hrvatskoga društva profesionalnih baletnih umjetnika pripala je Sonji Kastl, istaknutoj baletna umjetnica, koreografkinja, pedagoginja, prva ravnateljica Baleta HNK u Zagrebu u svojih 90 godina života zadužila je baletnu struku svojim iznimnim nastupima, koreografijama predstava, radom i promocijom baletne umjetnosti kako u Zagrebu tako i diljem Hrvatske i inozemstva. Laureatkinji će nagrada biti uručena naknadno. 

Ucitavanje vijesti

Kultura

Beč: Multimedijska izložba “Osijek na udaru brutalne agresije”

Published

on

Arhiva

Multimedijska izložba “Osijek na udaru brutalne agresije”, autora Zlatka Dernaja  i braniteljske udruge “Heroji Osijeka”, o stradanju  tog slavonskog  grada u Domovinskom ratu  otvorena je u petak navečer u prostorijama Društva hrvatskih poduzetnika u Beču.

Izložba obuhvaća  26 panela sa četrdesetak fotografija te osmominutni dokumentarni filmski zapis o brutalnom ratnom razaranju grada Osijeka 1990-tih.

“Ta reprezentativna izložba, prikazana  u mnogim gradovima Hrvatske, zatim u  europskom parlamentu u Bruxellesu, Budimpešti, Pečuhu, stekla je veliku popularnost i izuzetnu dobru posjećenost”, rekla je otvarajući izložbu  hrvatska veleposlanica u Beču Vesna Cvjetković.

Dodala je, da sadržaj postave čini kolaž individualnih priča o razaranju Osijeka u nametnutom ratu i brutalnoj agresiji 1990-tih.

O značenju i aspektima izložbe govorio je njezin autor, predsjednik braniteljske udruge “Heroji Osijeka” Zlatko Dernaj koji je odabrao fotografije s upečatljivim prikazom razaranja kulturne i urbanizacijske osječke baštine tijekom Domovinskog rata.

“Izložba ima snažnu antiratnu poruku i svojevrsni je podsjetnik budućim naraštajima za očuvanje mira, a protiv svih agresija”, rekao je Dernaj.

Taj reprezentativni kulturni projekt  o stradanju Osijeka u Domovinskom ratu nastao je  na temelju izbora fotografija iz Zbirke fotografija ratnih razaranja Osijeka 1991. Državnog arhiva Osijeka, uz financijsku potporu Ministarstva hrvatskih branitelja i Grada Osijeka.

Gostovanje u austrijskoj metropoli organizirali su braniteljska udruga “Heroji Osijeka” u suradnji sa hrvatskim veleposlanstvom u Austriji i Društvom hrvatskih poduzetnika u Beču.

Ucitavanje vijesti

Kultura

VUKOVAR: Održani 15. novinarsko-književnički susret „Grad – to ste vi“

Published

on

U sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u vukovarskoj Gradskoj knjižnici u utorak je održan 15. novinarsko-književnički susret „Grad – to ste vi“, posvećen novinaru i uredniku Hrvatskog radio Vukovara i književniku Siniši Glavaševiću, ubijenom na Ovčari 20. studenoga 1991. godine.

U tematskom razgovoru “Istinom protiv zaborava” sudjelovali su novinari Hrvatskog radija Vukovar 1991. godine Josip Esterajher i Alenka Mirković-Nađ.

 Esterajher je govoreći o ratnim uvjetima rada istaknuo da je Radio Vukovar bio jedna od čestih meta topništva JNA.

  “Jednom prilikom izbrojao sam 36 tragova od udara minobacačkih granata u krugu od 30-ak metara od studija Radio Vukovara. Vrlo brzo nam je isključen i glavni odašiljač. Kada smo ostali bez struje, napravili smo generatore, ali jednoga dana su nas pronašli i neprestano granatirali toliko da nismo mogli izaći napolje da upalimo generator”,  rekao je.

Također je istaknuo da je Hrvatski radio Vukovar u eter slao istinu. “Činjenica jeste da je percepcija onoga što se događalo u Vukovaru bila drugačija od kraja do kraja u Hrvatskoj. Stav svih nas je bio da se Vukovar mogao obraniti dodatnim angažmanom, ali činjenica jest i da je perpcepcija toga bila znatno drugačija izvan Vukovara”, rekao je priznavši kako se nije moglo baš o svemu izvješćivati, kao i u svakom drugom ratu.

 Esterajher je rekao i kako je Siniša Glavašević imao izniman osjećaj za kontakt program

Po riječima Alenke Mirković-Nađ, u ljeto 1991., nakon što je došlo do promjena na tadašnjem Radio Vukovaru, ona se prijavila za posao novinarke i dobila posao. “Na početku je sve išlo onako normalno. Kad je situacija postala ratna, radili smo na generator pa se emitiralo samo u određeno vrijeme. Nismo mogli emitirati cijeli dan pa smo se podijelili u timove, a pred kraj smo prestajali odlaziti kućama”, svjedočila je Mirković-Nađ.

Govoreći o radu sa Sinišom Glavaševićem, navela je kako ga je poznavala još o osnovne škole i dolazeći na radio znala je da će tamo i njega zateći.

“Privatno nismo bili veliki prijatelji, ali smo na radiju bili zajedno 24 sata. Siniša je povremeno znao biti vrlo neozbiljan i time dizati moral svima nama. Vidjela sam ga onu večer kada su mu tatu odveli iz kuće i tih je dana bio šutljiv i neprepoznatljiv”, rekla je. Također je napomenula kako se na početku rata nitko od novinara nije predstavljao kada se javljao u program.

“I onda je Siniša jednog dana rekao da se predstavljamo imenom i prezimenom kada se javljamo u eter. Danas je to standard u medijima”, rekla je.

Dotaknuvši se zanimanja stranih medija za događaje u Vukovaru 1991., navela je kako su na početku rata strani izvjestitelji dolazili bez problema u Vukovar i Radio im nije bio zanimljiv.”Imali su popriličnu slobodu. Kako se situacija zakuhavala sve ih je dolazilo manje, a onda dugo, dugo nikoga nije bilo, da bi nas najednom svi počeli zvati na telefon, od BBC-a do Sky Newsa i drugih interesirajući se o tome što se događa u Vukovaru, rekla je. 

 Uglavnom se ona javljala, jer je, kako je rekla, znala nešto engleski.  “Sky News se javljao svako jutro, dok je BBC bio dosta sumnjičav, a CNN komotan. Njima je to bio jedan od ratova i ja ih danas razumijem. I mi se tako odnosimo kada danas gledamo druge ratove”, ocijenila  je.

Tijekom programa kojemu su nazočni bili i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko te dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić, puštene su i radio snimke javljanja u eter novinara ratnog Hrvatskog radija Vukovara.

Siniša Glavašević ubijen je na Ovčari 20. studenoga 1991. zajedno s ranjenicima i civilima odvedenim iz vukovarske bolnice. Posljednje izvješće poslao je iz vukovarske bolnice 18. studenoga u večernjim satima.

Novinarsko-književnički susret „Grad – to ste vi“ utemeljili su Hrvatsko novinarsko društvo, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatski radio Vukovar i vukovarska Gradska knjižnica.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije