Kada se doznalo da se priprema nova mreža škola, prve su se za svoj opstanak zabrinule male područne škole. Jer, prema predloženim smjernicama, optimalna škola bila bi ona koju pohađa od 300 do 500 učenika, a sve škole s manje od 150 učenika trebale bi se ugasiti i pripojiti drugim školama.

Primjerice, u našoj najistočnijoj županiji, Vukovarsko-srijemskoj, to bi značilo zatvaranje čak 16 matičnih i 37 područnih škola.

A ugasiti znači pripojiti se matičnoj školi, djeca onamo putuju, a obnovljena zgrada u koju je nedavno uloženo 700 tisuća kuna, u opremu još toliko, ostaje prazna.

– Što to točno znači jel bi te zgrade ostale prazne? Po ovome da, jer 37 mjesta malih mjesta koje jako loše stoje i demografski, gdje bilježimo veliko osipanje, vidimo da bi otišli u druga mjesta, kaže Jadranka Mustapić Karlić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Vukovarsko-srijemske županije.

Pokazuje nam i Gunju, Rajevo Selo, mjesta nedavno pogođena poplavom, obnovljena, kao i tamošnje škole. Ljudi su se i vratili, ali kada ovo čuju, pitanje je hoće li ostati. I ne samo oni.

– U našoj županiji imamo i 6 manjih škola gdje su djeca pripadnika nacionalnih manjina, ističe Mustapić. 

Smjernice su dobili i gradonačelnici.

– Ako je to samo prijedlog da se ispita teren  onda pozdravljamo u smislu da će teren dati odgovor  ali odgovor svih nas iz općina gradova jest taj da ako je cilj ugasiti život  u selima dalje od gradova onda je to dobra mjera, kaže Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara..

Ministrica je jasna u svojoj ideji.

– Mreža škola koja mora omogučiti da se škole okrupnjavaju da razredi imaju optimalan broj učenika a ne da nam je prosječan razred u Hrvatskoj 17 učenika, poručila je ministrica Blaženka Divjak.

Tu netko nekoga očito ne razumije; da su te smjernice postojale i prije – pitamo što bi bilo s učenicima primjerice na otocima, a da ne spominjemo možda najhumaniju ideju u školstvu, onu na Premudi, kada je za jednog učenika organizirana nastava.