Prijedlog zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u saborskoj je proceduri, a najvažnija novost koja je dosad bila problem za velik broj OPG-ova jest zaštita od ovrha. Donose se i neka porezna rasterećenja, a OPG se definira kao strateška jezgra domaće poljoprivrede. Dobre i loše strane zakona u Studiju 4 analizirali su državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak i predsjednik Udruge OPG-ova ”Život” Antun Laslo.
Nove Odredbe Prijedloga Zakona o OPG-u definiraju nemogućnost ovrha nad dijelom poljoprivrednih resursa neophodnih za obavljanje poljoprivredne proizvodnje te objektima gdje obitelji žive, odnosno nositelji i članovi OPGa prebivaju. Također, postoji i mogućnost otvaranja zaštićenog računa za stočare zbog podmirenja dnevnih obveza hranidbe životinja i skrbi o istima.
Majdak je istaknuo kako se na prijedlogu zakona radilo devet mjeseci i da su sudjelovale razne partnerske skupine te kako je Hrvatska poljoprivredna komora definirala članove povjerenstva. Osim toga, održana su javna savjetovanja i rasprave. “Ako ima potrebe za razjašnjavanje određenih pojedinosti, mi smo uvijek otvoreni. U izradi prijedloga zakona sudjelovali su i agronomi”, rekao je Majdak.
Od 165 tisuća registriranih OPG-ova čak njih 43 posto nema nijednog člana. “Teško je to komentirati. Svatko je imao pravo registrirati OPG. Tu je greška napravljena kod registracije i ona će vući posljedice i nakon usvajanja zakona o OPG-ovima. To pokazuje i jednak broj OPG-ova u Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji”, rekao je Laslo. Majdak je dodao da više od 21 000 OPG-ova nema poljoprivredno zemljište te da će novi zakon donijeti transparentan popis OPG-ova te bolju kontrolu proizvodnje hrane.
