Povezite se

Vijesti

Majdak: Hrvatska hrana na hrvatskom stolu

Objavljeno

-

Hrvatski poljoprivrednici su i u ovoj krizi uzrokovanoj koronavirusom još jednom pokazali kako su temeljna karika ne samo gospodarstva već i društva općenito. Redovi na tržnicama potvrdili su da domaći proizvod opravdava svoju cijenu kvalitetom. Uz sve neprilike i zatvaranje države poljoprivrednici nisu zaustavili svoj rad.

U posljednjih nekoliko mjeseci vidjeli smo da se neke njive i vrtovi ponovno obrađuju kako bi se na njima proizvodila hrvatska hrana. Na sreću, tržnice nisu bile dugo zatvorene, te su i mali poljoprivrednici, tj. OPG-ovi mogli prodavati svoje proizvode.

O budućnosti i smjeru hrvatske poljoprivrede politike razgovarali smo s državnim tajnikom Ministarstva poljoprivrede Tugomirom Majdakom, a upravo je on bio inicijator ponovnog otvaranja tržnica.

– Za buduće razdoblje 2021-2027., koje je programsko i financijskom razdoblje EU, želimo kroz nacionalnu strategiju stvoriti okvir za povlačenje sredstava iz fondova EU, kroz izravna plaćanja Europskog poljoprivrednog fonda i Fonda za ruralni razvoj, ali i stvoriti nacionalni okvir financiranja putem državnih potpora kroz nacionalne, regionalne i lokalne potpore kako bi povećali produktivnost poljoprivrede. Sve kako bi u dijelu strateških proizvoda, prije svega u stočarstvu, ali i u dijelu ratarstva koji proizvodi žitarice i uljarice za kvalitetne pekarske proizvode te za stočnu ishranu, kako bi postigli samodostatnost. U žitaricama i uljaricama imamo samodostatnost, ali stočarska proizvodnja je daleko ispod. I u dijelu povrtlarstva i voćarstva treba postignuti stupanj samodostatnosti kako bi zadovoljili naše prehrambene navike i potrebe potrošača. Kako bi bili uspješniji potrebno je ciljano programiranje kroz strategiju i iskorištenje svih potencijala koje naša zemlja ima u poljoprivredi i prehrambenoj industriji i stoga valja provoditi pametnu politiku i definirati naše resurse i način na koji oni mogu biti dostupni poljoprivrednici, govori Majdak.

Javne institucije će nabavljati svježu i domaću hranu direktno od hrvatskih proizvođača

Na pitanje kako Ministarstvo poljoprivrede i Vlada RH konkretno pomažu poljoprivredi i poljoprivrednim proizvođačima da saniraju štete nastale uslijed korona krize Majdak ističe kako su poduzete mjere kroz potpore svim primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva.

-Našim malim mljekarama smo otkupili viškove, a provodi se i otkup junadi, svinja i janjadi. Ministarstvo je također uvelo nove mehanizme te će javne institucije nabavljati svježu i domaću hranu od hrvatskih proizvođača, odnosno pokrenuta je Tržnica.hr gdje se mogu kupiti poljoprivredni proizvodi iz cijele Hrvatske. Ideja o digitalnoj tržnici je sazrela nakon akcije koju smo poduzeli kako bi se omogućilo proširenje Odluke kojom su zatvorene tržnice i kako bi domaći poljoprivredni proizvođači mogli prodavati voće i povrće, mlijeko i mliječne proizvode, ribu te cvijeće na tržnicama, čime se pomoglo oko 15.000 OPG-a koji trže svoje poljoprivredne proizvode u sklopu oko 100 tržnica u RH. Digitalna tržnica upravo je nastavak ove Odluke o “otvaranju” zelenih tržnica jer se ovim kratkim lancem opskrbe omogućuje iskorak prema potrošačima hrvatskih proizvoda dodatnom broju OPG-a i ostalih poljoprivrednika koji svoju prodaju ne baziraju na trgovačkim lancima, bilo pojedinačno ili udruženi u zajedničke poslovne modele, rekao je Majdak.

Strategija EU “Od polja do stola” prilika je za oporavak poljoprivrede

Europska komisija je objavila da strategija “Od polja do stola” ima središnje mjesto u provedbi Zelenog plana. Novost je da strategija “usmjerava pažnju budućih nacionalnih politika na održivu i efikasniju poljoprivredu i proizvodnju hrane, uz poseban naglasak na prehrambene sustave te pojačanu brigu o klimi, okolišu i zdravlju” već je dočekana kod domaćih udruga kao neodrživa jer hrvatska poljoprivreda zaostaje za nekoliko ciklusa ulaganja u konvencionalnu proizvodnju i zato nije konkurentna.

-Upravo u tome je naša prilika. Sada više nego ikad dolazi do izražaja dodana vrijednost hrane te će se tražiti proizvodnja i finalna prerada u blizini mjesta potrošnje, kao i uređeni i transparentni odnosi u lancu opskrbe hranom. Naša aktualna poljoprivredna nekonkurentnost i neproduktivnost, ali i izražena pozitivna bioraznolikost prema ovim navodima smatrat će se pozitivnom. No, baš iz ovih pozitivnih i negativnih obilježja naše poljoprivrede ne smijemo uletjeti u zamku i dokazivati kako je potrebno još više naglasiti okolišnu dimenziju na štetu proizvodnje hrane i našeg određenja za povećanjem samodostatnosti u strateškim poljoprivrednim proizvodima, zaključuje Majdak.

Nastavi pregledavati

Politika

Pupovac: Već dugo osjećam potrebu da odem u Škabrnju !!!

Published

on

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac najavio je da će otići na komemoraciju hrvatskim žrtvama u Škabrnji, kako bi s mještanima podijelio bol.

“Već dugo osjećam potrebu da sa svojim rođacima i drugim ljudima podijelim bol zbog stradanja u Škabrnji. To je moj zavičaj”, kazao je Pupovac.

U razgovoru za Večernji list predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac govorio je o svojem viđenju proslave vojno-redarstvene operacije Oluja, o porukama koje su stizale od premijera Andrije Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića, koje su bile u pomirljivu tonu te su velik korak prema budućnosti.

Pupovac se osvrnuo i na kritike koje su došle iz Beograda te na svoj oštar odgovor Ivici Dačiću i ostalim političkim akterima u Srbiji koji su ih proglasili “izdajnicima” zbog sudjelovanja potpredsjednika Borisa Miloševića na proslavi Oluje u Kninu.

Između ostalog, uputio je i oštru poruku ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu koji je, po njegovu mišljenju, uvredljivo reagirao na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kazavši kako Srbi u Hrvatskoj “ne trebaju mentora sa strane”, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Predsjednik Milanović i premijer Plenković sa godišnjeg na Alku

Published

on

I Predsjednik države i predsjednik Vlade otišli su na godišnji odmor. No, oni će ipak u Sinj na Alku doći će s ljetovanja u državnim rezidencijama. Smještaj plaćaju sami, baš kao i hranu.

Tako predsjednik države Zoran Milanović sa suprugom ljetuje na Hvaru, u vili Kovač. Ta mu je rezidencija dobro poznata jer ondje je ljetovao i kao premijer, piše N1.

I premijer Plenković ljetuje u raslinjem dobro skrivenoj vili Costabella, nedaleko od Rijeke, gdje je bio i vikend nakon izbora, ali i prošlog ljeta.

Kaže da mu je tu jako lijepo, jer ode u dućan, tržnicu, nešto kupe, nešto skuhaju. Meni je uvijek ovdje drago doći. Ovdje mi je živio pokojni stric, dobro poznajem ovaj kraj, imam puno prijatelja ovdje i volim doći“, kaže premijer.

Hranu, ali i smještaj po povlaštenoj cijeni, državni vrh plaća iz svog džepa.

No, postoje političari koji iz vlastitih preferencija koriste druge oblike smještaja, kao i drugi građani. Ono što je bitno je da rezidencije pružaju mogućnost bolje sigurnosne zaštite, no sudeći po razini ugroze naših političara, svejedno je gdje će boraviti.

Uz Hvar i Costabellu, na raspolaganju su im i četiri vile na Brijunima te dva otočića s pripadajućim objektima. (N1)

Nacionalno/N1.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Sedamdeset i pet godina od nuklearne bombe na Nagasaki

Published

on

Japanski grad Nagasaki obilježio je u nedjelju 75. obljetnicu od napada atomskom bombom, na skromnijoj ceremoniji zbog pandemije koronavirusa.

Tri dana nakon što je bomba nazvana “Mališan” eksplodirala na visini od oko 600 metara iznad Hirošime, te usmrtila između 70.000 i 80.000 ljudi, da bi u mjesecima koji su uslijedili broj mrtvih zbog radijacije narastao na 140.000, uništen je Nagasaki.

Bomba je detonirana na visini od 470 metara od tla i ubila 22.000 ljudi, a daljnjih 39.000 je umrlo od posljedica radijacije. Nagasaki je napadnut atomskom bombom od plutonija.

Kataklizmičku bombu ispustio je zrakoplov B-29 Superfortress Bockscar.

Te dvije bombe dotad neviđene uništavajuće snage bacile su Japan na koljena: japanski car Hirohito je 15. kolovoza 1945. naciji objavio da je rat izgubljen.

U nedjelju ujutro održan je u Nagasakiju vjerski obred u spomen na žrtve u crkvi Urakami, u blizini mjesta eksplozije, a stanovnici su mogli sudjelovati i na ceremoniji u Parku mira.

Broj osoba koje su mogle sudjelovati na komemoracijama smanjen je za 90 posto u odnosu da brojke proteklih godina.

Ostali su mogli pratiti komemoracije uživo na televiziji.

Terumi Tanaka (88) koji je imao 13 godina u trenutku kada je na Nagasaki bačena atomska bomba, još uvijek se sjeća tog dana.

“Vidio sam puno ljudi s užasnim opeklinama i ozljedama kako nose one koji su već bili mrtvi prema školi koja je pretvorena u sklonište”, ispričao je Tanaka za agenciju France presse.

U užasu nuklearnog napada izgubio je dvije tete.

Preživjeli “smatraju da bi svijet trebao odustati od nuklearnog oružja jer ne želimo da mladi prođu isto što smo mi prošli”, dodao je.

Čudi se uvjerenosti ljudi da atomska bomba više nikad neće biti upotrijebljena. “Ljudi misle da se (atomske bombe) nikada više neće upotrijebiti. Ali tko zna, tko zna..”, kazao je.

Dio povjesničara smatra da taj dvostruki nuklearni napad predstavlja ratni zločin, svojim dotad neviđenim opsegom devastacije i brojem civilnih žrtava.

SAD se nikad nisu službeno ispričale za napad, ali je 2016. tadašnji predsjednik Barack Obama bio prvi američki predsjednik na dužnosti koji je otišao u Hirošimu gdje je odao počast žrtvama i pozvao na svijet bez nuklearnog oružja.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije