Hrvatski poljoprivrednici su i u ovoj krizi uzrokovanoj koronavirusom još jednom pokazali kako su temeljna karika ne samo gospodarstva već i društva općenito. Redovi na tržnicama potvrdili su da domaći proizvod opravdava svoju cijenu kvalitetom. Uz sve neprilike i zatvaranje države poljoprivrednici nisu zaustavili svoj rad.
U posljednjih nekoliko mjeseci vidjeli smo da se neke njive i vrtovi ponovno obrađuju kako bi se na njima proizvodila hrvatska hrana. Na sreću, tržnice nisu bile dugo zatvorene, te su i mali poljoprivrednici, tj. OPG-ovi mogli prodavati svoje proizvode.
O budućnosti i smjeru hrvatske poljoprivrede politike razgovarali smo s državnim tajnikom Ministarstva poljoprivrede Tugomirom Majdakom, a upravo je on bio inicijator ponovnog otvaranja tržnica.
– Za buduće razdoblje 2021-2027., koje je programsko i financijskom razdoblje EU, želimo kroz nacionalnu strategiju stvoriti okvir za povlačenje sredstava iz fondova EU, kroz izravna plaćanja Europskog poljoprivrednog fonda i Fonda za ruralni razvoj, ali i stvoriti nacionalni okvir financiranja putem državnih potpora kroz nacionalne, regionalne i lokalne potpore kako bi povećali produktivnost poljoprivrede. Sve kako bi u dijelu strateških proizvoda, prije svega u stočarstvu, ali i u dijelu ratarstva koji proizvodi žitarice i uljarice za kvalitetne pekarske proizvode te za stočnu ishranu, kako bi postigli samodostatnost. U žitaricama i uljaricama imamo samodostatnost, ali stočarska proizvodnja je daleko ispod. I u dijelu povrtlarstva i voćarstva treba postignuti stupanj samodostatnosti kako bi zadovoljili naše prehrambene navike i potrebe potrošača. Kako bi bili uspješniji potrebno je ciljano programiranje kroz strategiju i iskorištenje svih potencijala koje naša zemlja ima u poljoprivredi i prehrambenoj industriji i stoga valja provoditi pametnu politiku i definirati naše resurse i način na koji oni mogu biti dostupni poljoprivrednici, govori Majdak.
Javne institucije će nabavljati svježu i domaću hranu direktno od hrvatskih proizvođača
Na pitanje kako Ministarstvo poljoprivrede i Vlada RH konkretno pomažu poljoprivredi i poljoprivrednim proizvođačima da saniraju štete nastale uslijed korona krize Majdak ističe kako su poduzete mjere kroz potpore svim primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva.
-Našim malim mljekarama smo otkupili viškove, a provodi se i otkup junadi, svinja i janjadi. Ministarstvo je također uvelo nove mehanizme te će javne institucije nabavljati svježu i domaću hranu od hrvatskih proizvođača, odnosno pokrenuta je Tržnica.hr gdje se mogu kupiti poljoprivredni proizvodi iz cijele Hrvatske. Ideja o digitalnoj tržnici je sazrela nakon akcije koju smo poduzeli kako bi se omogućilo proširenje Odluke kojom su zatvorene tržnice i kako bi domaći poljoprivredni proizvođači mogli prodavati voće i povrće, mlijeko i mliječne proizvode, ribu te cvijeće na tržnicama, čime se pomoglo oko 15.000 OPG-a koji trže svoje poljoprivredne proizvode u sklopu oko 100 tržnica u RH. Digitalna tržnica upravo je nastavak ove Odluke o “otvaranju” zelenih tržnica jer se ovim kratkim lancem opskrbe omogućuje iskorak prema potrošačima hrvatskih proizvoda dodatnom broju OPG-a i ostalih poljoprivrednika koji svoju prodaju ne baziraju na trgovačkim lancima, bilo pojedinačno ili udruženi u zajedničke poslovne modele, rekao je Majdak.
Strategija EU “Od polja do stola” prilika je za oporavak poljoprivrede
Europska komisija je objavila da strategija “Od polja do stola” ima središnje mjesto u provedbi Zelenog plana. Novost je da strategija “usmjerava pažnju budućih nacionalnih politika na održivu i efikasniju poljoprivredu i proizvodnju hrane, uz poseban naglasak na prehrambene sustave te pojačanu brigu o klimi, okolišu i zdravlju” već je dočekana kod domaćih udruga kao neodrživa jer hrvatska poljoprivreda zaostaje za nekoliko ciklusa ulaganja u konvencionalnu proizvodnju i zato nije konkurentna.
-Upravo u tome je naša prilika. Sada više nego ikad dolazi do izražaja dodana vrijednost hrane te će se tražiti proizvodnja i finalna prerada u blizini mjesta potrošnje, kao i uređeni i transparentni odnosi u lancu opskrbe hranom. Naša aktualna poljoprivredna nekonkurentnost i neproduktivnost, ali i izražena pozitivna bioraznolikost prema ovim navodima smatrat će se pozitivnom. No, baš iz ovih pozitivnih i negativnih obilježja naše poljoprivrede ne smijemo uletjeti u zamku i dokazivati kako je potrebno još više naglasiti okolišnu dimenziju na štetu proizvodnje hrane i našeg određenja za povećanjem samodostatnosti u strateškim poljoprivrednim proizvodima, zaključuje Majdak.
