Povezite se

EU

Lokalni izbori u Mađarskoj: Orbanov Fidesz izgubio u Budimpešti

Objavljeno

-

Mađarska oporba u nedjelju je postigla najveću izbornu pobjedu ovog desetljeća jer je liberalni političar Gergely Karacsony u utrci za mjesto gradonačelnika Budimpešte pobijedio Istvana Tarlosa, pripadnika vladajuće stranke, a opozicija je na lokalnim izborima zabilježila dobar rezultat i u drugim dijelovima države. 

Ovi rezultati neće utjecati na moć premijera Viktora Orbana, ojačanog snažnom ekonomijom, protuimigrantskom retorikom i podizanjem plaća. Njegov vladajući Fidesz i dalje je veoma popularan u ruralnim dijelovima države. 

Parlamentarni izbori trebali bi se održati tek 2022., a Orban, na vlasti od 2010., ima ogromnu većinu u skupštini. 

Nakon prebrojenih 81,6 posto glasova liberalni kandidat Karacsony ima podršku 50,6 stanovnika mađarske prijestolnice, u usporedbi s 44,3 posto Tarlosa, pokazuju rezultati državnog izbornog ureda. 

Dobar rezultat oporbe pokazao je da taktika izlaska na izbore sa zajedničkim kandidatima donosi uspjeh u borbi protiv Fidesza koji bilježi sedam uzastopnih izbornih pobjeda na parlamentarnim, lokalnim i europskim izborima od 2010. godine. 

“Svima smo održali lekciju iz demokracije… Jedinstvo oporbe koju su glasači dugo čekali je uspostavljena, a rezultati nam pokazuju da je ovo put naprijed”, rekao je novi gradonačelnik Budimpešte pred svojim pobornicima. 

“Mijenjanje Budimpešte i drugih velikih gradova je prvi korak prema mijenjanju Mađarske”, dodao je Karacsony koji će zamijeniti 71-godišnjeg Tarlosa, gradonačelnika od 2010. godine. 

“Ova pobjeda pokazala je kako je moć naroda snažnija od ljudi na vlasti, kako ljubav, i suradnja uvijek pobijede mržnju, a stvarnost laži”, poručio je, a prenosi mađarska agencija MTI. 

Oporbene stranke na putu su da osiguraju većinu i u gradskoj skupštini prijestolnice, a dobar rezultat zabilježile su i u drugim gradovima. Prijevremeni rezultati pokazuju da su pobijedili u 10 od 23 velika mađarska grada. 

“Građani Budimpešte su odlučili da je vrijeme za nešto drugačije”, rekao je premijer Orban na konferenciji za medije nakon objave rezultata.

“Prihvaćamo tu odluku. U interesu države i stanovnika Budimpešte, spremni smo surađivati”, dodao je. 

Istaknuo je kako Fidesz očekuje pobjedu u više od polovice gradova s više od 5 tisuća stanovnika, te da rezultati na razini cijele države pokazuje da je njegov desni savez i dalje najsnažniji u Mađarskoj. 

EU

Plenković na ženevskom skupu o europskoj perspektivi zapadnog Balkana

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković u petak sudjeluje na “Strateškom dijalogu o zapadnom Balkanu” u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma u Ženevi gdje će se razgovarati o europskoj perspektivi zemalja jugoistočne Europe, a Plenković će okupljene upoznati s hrvatskim planovima za predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020.

U petak će Plenković sudjelovati na sastanku na vrhu u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) na temu “Strateški dijalog o zapadnom Balkanu”.

Plenković je hrvatskim novinarima u Ženevi rekao da će se razgovarati o “trenutnim europskih perspektivama naših susjednih zemalja”. Tema dijaloga bit će, između ostalog, odluka Europskog vijeća o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kao i odnosi Srbije i Kosova.

Početak pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije s EU-om su na zadnjem sastanku Europskog vijeća u listopadu blokirale Francuska, Danska i Nizozemska, a europski čelnici pozivaju da se to pitanje ponovno razmotri prije zagrebačkog sastanka na vrhu u svibnju.

“Prigoda je to da ih upoznam s hrvatskim planovima za predsjedanje Vijećem EU-a idućih šest mjeseci, a posebno za sastanak na vrhu u svibnju gdje želim u izravnom razgovoru, na zatvorenom sastanku s kolegama ocijeniti njihovo raspoloženje i što očekuju zbog odluke o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji pa da se znamo zajednički postaviti prilikom idućih rasprava na razini EU-a”, istaknuo je Plenković. 

Posjet Ženevi bit će prigoda “za par kratkih konzultacija”, rekao je Plenković i poručio da će u petak navečer razgovarati i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Plenković se susreo s predsjednikom Borgeom Brendeom, predsjednikom WEF-a, za koju ističe da je jedna od “najutjecajnijih nevladinih organizacija koja okuplja i gospodarsku i političku skupinu najutjecajnijih ljudi iz svijeta”.

“Predvodnik su intelektualnih, znanstvenih i stručnih rasprava o kretanjima četvrte industrijske revolucije i prate svjetska kretanja. Jako je dobro biti ovdje i biti dio te cijele globalne priče koja ima izravan utjecaj na razvoj Hrvatske”, rekao je Plenković.

“Strateški dijalog o zapadnom Balkanu” okuplja predsjednike država ili vlada te ministre iz Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Francuske, Grčke, Italije, Kosova, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije, Srbije i Turske.

Ucitavanje vijesti

EU

Pahor kaže da se može izbjeći blokada ulaska RH u Schengen, ali da je problem u Hrvatskoj

Published

on

Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je u razgovoru za mariborski list Večer da bi bilo moguće izbjeći slovensku blokadu ulaska Hrvatske u schengensko područje, ali da je problem u tome što Hrvatska odbija provesti arbitražnu presudu o graničnom sporu koju Slovenija smatra konačnom i obvezujućom za obje strane.

“Pozvao bih sve one koji u tome mogu dati svoj doprinos da iskoristimo vrijeme između odluke Komisije da je Hrvatska tehnički spremna za Schengen i rasprave o tom pitanju na Vijeću EU-a za intenzivan politički i diplomatski dijalog”, kazao je Pahor u intervjuu za mariborski list povodom desetogodišnjice arbitražnog sporazuma dviju država.

Arbitražni sporazum potpisali su u Stockholmu 4. studenoga 2009. Pahor kao predsjednik tadašnje slovenske vlade i tadašnja hrvatska premijerka Jadranka Kosor.

Pahor je rekao da je problem u tome što Hrvatska zbog tumačenja da je slovenska strana kompromitirala arbitražni proces odbija provesti arbitražnu presudu koja je Sloveniji dodijelila dvije trećine Piranskog zaljeva (Savudrijske vale).

“To je problem. Hrvatska ugovorna strana odbija primijeniti presudu iako se na to obvezala po međunarodnom pravu i samom sporazumu. Granica je sada definirana i Slovenija je na miran način dužna potražiti načine da se to realizira”, kazao je Pahor.

Na pitanje novinara prijeti li zbog toga Hrvatskoj slovenska blokada kada je riječ o ulasku u Schengen, kakva je već bila s pristupnim pregovorima za članstvo u EU-u sve dok nije potpisan arbitražni sporazum, Pahor je odgovorio da je situacija sada drukčija.

“Sada smo u situaciji koja nam omogućava da se napravi sve, da razmišljanja o blokadi uopće ne budu relevantna. Rješenje bi bilo u uzajamnom interesu Slovenije i Hrvatske. Za to je potrebno malo političke hrabrosti, malo mudrosti i ustrajnosti, ali bi se isplatilo”, smatra slovenski predsjednik koji arbitražni sporazum dviju vlada iz 2009. i dalje smatra najvećim uspjehom svog mandata na području vanjske politike.

“Sada treba biti politički mudar i prepoznati priliku koja se pruža. Umjesto da govorimo o tome je li u redu da blokiramo Hrvatsku zbog neprovedbe arbitražne presude, moramo shvatiti da je dovoljno vremena da se nešto napravi”, kazao je Pahor dodavši da je zadnjih godina uloženo premalo napora.

“Rješenja postoje, a iako prvi razgovori u tom pravcu ne bi odmah donijeli rezultate potrebno je pokazati ustrajnost i otvorenost. Čak i u slučaju moguće blokade, to bi pitanje ionako morali riješiti na jedan ili drugi način. Blokada ionako ne bi mogla trajati unedogled i zašto se onda ne upustiti u zahtjevan i pregovarački mučan položaj, te ne riješiti to pitanje. No, za to moraju biti obje strane”, kazao je slovenski predsjednik.

Ucitavanje vijesti

EU

Grlić Radman: Hrvatska za europsku budućnost neposrednog susjedstva, to je i jamstvo sigurnosti

Published

on

Jugoistok Europe je jedan od prioriteta našeg predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. jer te zemlje zaslužuju europsku budućnost i Hrvatska im mora pružiti ruku, a podržavanje tog dijela Europe, našeg neposrednog susjedstva, ujedno jamči i našu sigurnost, izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

“Hrvatska od 1. siječnja je neutralna u smislu samog predsjedanja, što znači da je odgovorna za sve zemlje članice i da mora slušati što te zemlje članice govore, mora voditi politiku konsenzusa. A jugoistok Europe jest jedan od prioriteta”, kazao je Grlić Radman, ističući da je to “europska tema”.

Grlić Radman i premijer Andrej Plenokvić imali su u ponedjeljak u Zagrebu radni sastanak s veleposlanicima i stalnim predstavnicima Hrvatske u okviru aktivnosti u državama članicama EU-a tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.   

“Pa to je naše neposredno susjedstvo. Sve te zemlje zaslužuju i europsku budućnost i moramo pružiti ruku našim susjedima, a podržavanje tog dijela Europe jamči i našu sigurnost”, odgovorio je ministar na izjavu predsjedničkog kandidata Miroslava Škore koji smatra da nije dobro tijekom predsjedanja Unijom stavljati u fokus zapadni Balkan.

Škoro je poručio da bismo predsjedanje trebali iskoristiti kako bismo izvukli korist za Hrvatsku, a ne da nam u fokusu bude zapadni Balkan.

Plenković je u ponedjeljak u Zagrebu podsjetio da je sastanak na vrhu između država članica EU i država jugoistoka Europe, ili tehnički gledano zapadnog Balkana, u Zagrebu dugo planiran i smišljen sastanak, ali da to ipak to nije lako sve skupa prepoznati iz kuta nekoga tko je bio u diplomatskoj službi samo u Pečuhu, pa se bavio kao i veleposlanik donedavno samo pitanjima s Mađarskom.

“Mi to gledamo primjerice iz interesa što Hrvatska može učiniti za Hrvate kao ravnopravan i konstitutivan narod u BiH, što može učiniti kroz takav samit za prava Hrvata u Srbiji. Treba malo otvoriti horizonte, optike pa onda davati komentare, ali nadoći će to”, rekao je premijer.

 Naš prioritet je, između ostaloga, Europa koja povezuje, transportno, infrastrukturno, digitalno i ide ukorak s četvrtom industrijskom revolucijom, istaknuo je premijer.

Grlić Radman pojasnio je da onaj tko se bavi Europskom unijom i procesima koji se u njoj odvijaju treba znati da u trenutku kada neka država preuzima predsjedanje ne može stavljati u fokus nekakve vlastite, partikularne interese, nego je u tom trenutku odgovorna za sve zemlje članice.

“Treba pokazati razumijevanje i poznavati karakter i način funkcioniranja institucija EU-a”, kazao je ministar i pozvao se na riječi premijera Andreja Plenkovića da nam je, primjerice, susjedna BiH jako važna zemlja zbog hrvatskog naroda koji je konstitutivan i jednakopravan narod u toj zemlji.

“Nastojimo utjecati na održivost same BiH koju smo priznali kao međunarodnopravni subjektivitet i kojoj želimo europski put, kao i svim susjedima na jugoistoku Europe”, zaključio je Grlić Radman, podsjetivši da je Zagreb od samog početka zagovarao otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali da nažalost nekoliko zemljama nije za to imalo sluha.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije