Povezite se

Gospodarstvo

Ljubić: Nadam se da gašenje Aluminija ne znači kraj tog najvećeg izvoznika u BiH

Objavljeno

-

HDZ-ov saborski zastupnik i predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora u BiH Božo Ljubić u četvrtak je izrazio nadu da gašenje Aluminija u Mostaru ne znači kraj toga najvećeg izvoznika BiH.

„Svatko može biti samo razočaran gašenjem Aluminija i trenutno je teško reći bilo što pametno oko toga jer Aluminij je bio jako važan za BiH, najveći izvoznik BiH, na neki način je bio planiran kao centar klastera aluminijske industrije za BiH, posebice za Hercegovinu.

Egzistencijalno ugroženo 900 radnika i više tisuća članova njihovih obitelji

Upozorio je da je 900 radnika i više tisuća članova njihovih obitelji je sada egzistencijalno ugroženo, zdravstveni fond u koji je Aluminij uplaćivao nekih 6 milijuna maraka mjesečno, mirovinski duplo toliko, visoko školstvo, obrazovanje, sve su to posljedice koje će osjetiti građani posebice Hercegovine nakon gašenja Aluminija, kazao je Ljubić koji i dalje želi vjerovati da to nije kraj i da se u stečaju može osposobiti i nastaviti dio proizvodnje.
Na pitanje tko je kriv za propast Aluminija, Ljubić kaže da je tvrtka pokrenuta investicijom hrvatske Vlade, koja ima i 12 posto vlasništva, a u međuvremenu se izmijenilo osam garnitura uprava u Aluminiju koje je imenovala federalna Vlada.

„S druge strane, federalna Vlada je vlasnik 44 posto, prema tome, najveći pojedinačni dioničar, i sigurno je najodgovornija da se prati poslovanje i da se uključi u proces spašavanja kada je to bilo vrijeme”, rekao je.

istaknuo je kako je već rekao da je problem Aluminija refleksija bosansko-hercegovačkog apsurda, nesređenih političkih, administrativno pravnih i ustavnih odnosa u BiH jer je paradoks da je federalna Vlada koja je vlasnik i Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i vlasnik skoro 50-postotni Aluminija u Mostaru isporučivala struju daleko jeftinije jednoj privatnoj kompaniji u Zenici, 49 eura za megavatsatu, dok je Aluminij u pojedinim fazama nabavljao struju prosječno za 78 eura po megavatsatu, što je paradoksalno“, kazao je Ljubić.

Istaknuo je da se  federalna Vlada nije angažirala na vrijeme kada je bilo moguće napraviti aranžmane i naći strateškog partnera.
Ljubić smatra da hrvatska država tu ima najmanju odgovornost kao 12-postotni vlasnik te da je odgovornost na federalnoj Vladi koja je trebala razgovarati s hrvatskom državom kao gotovo 50-postotni vlasnik. Ne zna jesu li istinite tvrdnje Federacije da su sedam puta pisali Vladi RH, ali da nisu dobili odgovor.

„Pojedine snage u BiH koristeći problem Aluminija dodatno žele napraviti jaz između hrvatskog naroda u BiH i hrvatskog političkog vodstva. U BiH je zastoj i blokada na svim razinama tako da devet mjeseci nemamo Vijeće ministara, nemamo Vlade Federacije, ni većine kantonalnih Vlada, urušava se međunarodni ugled zemlje, a Predsjedništvo ne funkcionira. Problemi Aluminija su nastajali i generirani godinama, rekao bih i desetljećima unazad, a danas se napravila nepogodna konstelacija na svjetskom tržištu, Aluminij je ušao u škare cijena, i tržišno je Aluminij i uz najsposobnije rukovodstvo, a nisu bili na razini, teško mogao funkcionirati rentabilno bez subvencije države i globalnog strateškog partnera“, zaključio je Ljubić.

Grmoja: Za propast Aluminija krive su političke elite

Mostov Nikola Grmoja upozorio je da je 20 posto aktivnosti luke Ploče vezano uz Aluminij. „Hrvatska Vlada ima dionice u Aluminiju, ali nitko ne reagira. Čak 900 obitelji je ugroženo i meni je apsolutno neprihvatljivo da se ne može čuti ni riječ od hrvatske Vlade, čak ni od zastupnika koji su izabrani u toj izbornoj jedinici“, napominje.
„S obzirom na to da u BiH tvrde da su u zadnjih godina najmanje sedam puta pisali hrvatskoj Vladi tražeći da se uključi u pokušaj spašavanja tvrtke, a odgovor iz Zagreba nikada nije došao, mislim da će hrvatska Vlada i premijer doći u Mostar kada bude trebalo tražiti glasove. Ne sumnjam da će oni odgovoriti i pojaviti se kada bude potrebno“, uvjeren je Grmoja.
Po njemu, za propast Aluminija krive su političke elite koje su postavljale uprave koje su očito bile nesposobne.

„Kriva je i Federacija BiH jer neke stvari nisu bile uređene oko distribucije struje Aluminiju. Puno je odgovornih, ali mislim da hrvatski predstavnici ne mogu pobjeći od odgovornosti, prvenstveno Dragan Čović i ostali“, poručio je.

Energetika

HEP smanjio veleprodajnu cijenu plina za 8,1 posto

Published

on

Dodao

Hrvatska elektroprivreda d.d. je 14. veljače opskrbljivačima u obvezi javne usluge dostavila obavijest o veleprodajnoj cijeni plina za razdoblje od 1. travnja 2020. do 31. ožujka 2021. Cijena iznosi 0,1825 kn/kWh, što je 8,1 posto manje u odnosu na trenutnu veleprodajnu cijenu plina.

HERA je prethodno za isto razdoblje propisala referentnu (maksimalnu) cijenu po kojoj HEP d.d., kao imenovani opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina može prodavati plin opskrbljivačima u obvezi javne usluge. Propisani iznos od 0,1924 kn/kWh predstavlja smanjenje veleprodajne cijene u odnosu na sadašnju za 3 posto, a što od 1. travnja omogućuje smanjenje prosječne prodajne cijene za kućanstva za oko 1 posto. Uvažavajući trenutne povoljne projekcije kretanja cijena plina na tržištu, Uprava HEP-a d.d. donijela je odluku o dodatnom sniženju veleprodajne cijene za 5,1 posto.

„Hrvatska elektroprivreda još od travnja 2014. godine uspješno obavlja ulogu opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina koju nam je u prvom razdoblju povjerila Vlada Republike Hrvatske, a zatim i HERA. Sada, nakon gotovo šest godina iskustva u veleprodaji plina, možemo ustvrditi da smo kvalitetno obavili sve povjerene zadaće, na zadovoljstvo našeg Vlasnika te na zadovoljstvo opskrbljivača plinom, i što je najvažnije, krajnjih kupaca plina.

Možemo jamčiti da ćemo visoku razinu usluge i sigurnosti opskrbe zadržati do kraja razdoblja za koje smo imenovani opskrbljivačem na veleprodajnom tržištu. Veseli nas što smo, zahvaljujući povoljnim kretanjima na tržištu plina, a sagledavši utjecaj na projicirani poslovni rezultat HEP-a u idućem razdoblju, bili u mogućnosti odrediti nižu cijenu plina u odnosu na maksimalnu koju je postavila HERA“, izjavio je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d. Frane Barbarić i naglasio da ta odluka predstavlja iskaz društvene odgovornosti HEP-a i njegov doprinos politikama i mjerama Vlade RH koje za cilj imaju zaštitu i povećanje životnog standarda hrvatskih građana.

Niža veleprodajna cijena plina koju je utvrdio HEP d.d., omogućuje opskrbljivačima u obvezi javne usluge da dodatno smanje prodajnu cijenu plina za kućanstva. Kupcima HEP Plina sa sjedištem u Osijeku, cijena plina od 1. travnja 2020. trebala bi se smanjiti za 5,2 posto u odnosu na današnju cijenu, što bi kupcu s prosječnom godišnjom potrošnjom od 15.000 kWh, trošak za plin na godišnjoj razini smanjilo za 243 kune.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Večernji list: Samo pet županija prestiglo zaposlenost iz 2008.

Published

on

Dodao

Samo pet hrvatskih županija, i to tri jadranske i dvije kontinentalne, danas imaju više zaposlenih nego što su ih imale pretkrizne 2008. godine, piše u utorak Večernji list.

To su Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska županija u jadranskom dijelu zemlje te Zagrebačka i Krapinsko-zagrebačka županija u unutrašnjosti, navodi dnevnik.

Nakon izlaska iz recesije u Hrvatskoj je stvoreno 150 tisuća novih radnih mjesta, no da bismo se vratili na razinu zaposlenosti iz rekordne 2008. godine, još treba nadoknaditi 50 tisuća radnih mjesta.

Primjerice, u najbogatijem Zagrebu još manjka 18 tisuća radnih mjesta, Rijeci i okolici oko jedanaest tisuća, Osječko-baranjskoj županiji oko devet tisuća…

Inače, u Zagrebu je zaposleno 460 tisuća osoba, slijedi Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj radi 151 tisuća osoba, dok je na trećem mjestu Primorsko-goranska županija sa 113 tisuća zaposlenih radnika.

Nezaposlenost se osipa brže nego što raste zapošljavanja, što je prije svega posljedica iseljavanja, a prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stopa je nezaposlenosti po županijama od najnižih 3,4 posto u Zagrebu do visokih 18 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je bez posla gotovo svaka peta osoba u radno-aktivnoj dobi, donosi Večernji list.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Benzin neznatno skuplji, dizelu osjetno skočila cijena

Published

on

Dodao

Na benzinskim postajama u Hrvatskoj od ponoći su na snazi nove cijene goriva

Prema podacima Ministarstva gospodarstva, cijena benzina prosječno je s 9,925 kuna poskupila na 9,933.

Dizel je prošloga utorka prosječno po litri koštao 9,347, a danas je 9,445 kuna.

Plinsko ulje poskupjelo je s 4,708 na 4,838 kuna.

Autoplin od danas košta 4,631 (prošloga utorka cijena je bila 4,588 kune).

Ucitavanje vijesti

Najčitanije