Povezite se

Gospodarstvo

Ljubić: Nadam se da gašenje Aluminija ne znači kraj tog najvećeg izvoznika u BiH

Objavljeno

-

HDZ-ov saborski zastupnik i predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora u BiH Božo Ljubić u četvrtak je izrazio nadu da gašenje Aluminija u Mostaru ne znači kraj toga najvećeg izvoznika BiH.

„Svatko može biti samo razočaran gašenjem Aluminija i trenutno je teško reći bilo što pametno oko toga jer Aluminij je bio jako važan za BiH, najveći izvoznik BiH, na neki način je bio planiran kao centar klastera aluminijske industrije za BiH, posebice za Hercegovinu.

Egzistencijalno ugroženo 900 radnika i više tisuća članova njihovih obitelji

Upozorio je da je 900 radnika i više tisuća članova njihovih obitelji je sada egzistencijalno ugroženo, zdravstveni fond u koji je Aluminij uplaćivao nekih 6 milijuna maraka mjesečno, mirovinski duplo toliko, visoko školstvo, obrazovanje, sve su to posljedice koje će osjetiti građani posebice Hercegovine nakon gašenja Aluminija, kazao je Ljubić koji i dalje želi vjerovati da to nije kraj i da se u stečaju može osposobiti i nastaviti dio proizvodnje.
Na pitanje tko je kriv za propast Aluminija, Ljubić kaže da je tvrtka pokrenuta investicijom hrvatske Vlade, koja ima i 12 posto vlasništva, a u međuvremenu se izmijenilo osam garnitura uprava u Aluminiju koje je imenovala federalna Vlada.

„S druge strane, federalna Vlada je vlasnik 44 posto, prema tome, najveći pojedinačni dioničar, i sigurno je najodgovornija da se prati poslovanje i da se uključi u proces spašavanja kada je to bilo vrijeme”, rekao je.

istaknuo je kako je već rekao da je problem Aluminija refleksija bosansko-hercegovačkog apsurda, nesređenih političkih, administrativno pravnih i ustavnih odnosa u BiH jer je paradoks da je federalna Vlada koja je vlasnik i Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i vlasnik skoro 50-postotni Aluminija u Mostaru isporučivala struju daleko jeftinije jednoj privatnoj kompaniji u Zenici, 49 eura za megavatsatu, dok je Aluminij u pojedinim fazama nabavljao struju prosječno za 78 eura po megavatsatu, što je paradoksalno“, kazao je Ljubić.

Istaknuo je da se  federalna Vlada nije angažirala na vrijeme kada je bilo moguće napraviti aranžmane i naći strateškog partnera.
Ljubić smatra da hrvatska država tu ima najmanju odgovornost kao 12-postotni vlasnik te da je odgovornost na federalnoj Vladi koja je trebala razgovarati s hrvatskom državom kao gotovo 50-postotni vlasnik. Ne zna jesu li istinite tvrdnje Federacije da su sedam puta pisali Vladi RH, ali da nisu dobili odgovor.

„Pojedine snage u BiH koristeći problem Aluminija dodatno žele napraviti jaz između hrvatskog naroda u BiH i hrvatskog političkog vodstva. U BiH je zastoj i blokada na svim razinama tako da devet mjeseci nemamo Vijeće ministara, nemamo Vlade Federacije, ni većine kantonalnih Vlada, urušava se međunarodni ugled zemlje, a Predsjedništvo ne funkcionira. Problemi Aluminija su nastajali i generirani godinama, rekao bih i desetljećima unazad, a danas se napravila nepogodna konstelacija na svjetskom tržištu, Aluminij je ušao u škare cijena, i tržišno je Aluminij i uz najsposobnije rukovodstvo, a nisu bili na razini, teško mogao funkcionirati rentabilno bez subvencije države i globalnog strateškog partnera“, zaključio je Ljubić.

Grmoja: Za propast Aluminija krive su političke elite

Mostov Nikola Grmoja upozorio je da je 20 posto aktivnosti luke Ploče vezano uz Aluminij. „Hrvatska Vlada ima dionice u Aluminiju, ali nitko ne reagira. Čak 900 obitelji je ugroženo i meni je apsolutno neprihvatljivo da se ne može čuti ni riječ od hrvatske Vlade, čak ni od zastupnika koji su izabrani u toj izbornoj jedinici“, napominje.
„S obzirom na to da u BiH tvrde da su u zadnjih godina najmanje sedam puta pisali hrvatskoj Vladi tražeći da se uključi u pokušaj spašavanja tvrtke, a odgovor iz Zagreba nikada nije došao, mislim da će hrvatska Vlada i premijer doći u Mostar kada bude trebalo tražiti glasove. Ne sumnjam da će oni odgovoriti i pojaviti se kada bude potrebno“, uvjeren je Grmoja.
Po njemu, za propast Aluminija krive su političke elite koje su postavljale uprave koje su očito bile nesposobne.

„Kriva je i Federacija BiH jer neke stvari nisu bile uređene oko distribucije struje Aluminiju. Puno je odgovornih, ali mislim da hrvatski predstavnici ne mogu pobjeći od odgovornosti, prvenstveno Dragan Čović i ostali“, poručio je.

Gospodarstvo

Putin: Bez plina mogli bismo natrag u pećine

Published

on

Dodao

Ruski predsjednik Vladimir Putin oštro je kritizirao europske pozive za smanjenje oslanjanja na plin kao energent, rekavši da bi takve ideje mogle dovesti do toga da ljudi ponovno žive u pećinama.

Upitan što misli o pozivima iz Europe na smanjenje upotrebe plina, u čemu Europa znatno ovisi o Rusiji, Putin je na investicijskom forumu u Moskvi rekao da je prema njegovu mišljenju “prijezir prema tako čistom ugljikovodiku kao što je plin apsolutno čudan”.

“Kad ljudi iznose takve ideje, mislim da otvaraju vrata povratku čovječanstva u pećine”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik je rekao da na sadašnjoj razini tehnološkog razvoja čovječanstvo bez ugljikovodika, nuklearne energije i hidroelektrana jednostavno ne može preživjeti i očuvati civilizaciju.

Pohvalio je da relativno intenzivnu upotrebu plina i hidroelektrana u Rusiji, zbog čega, kako je rekao, Rusija ima energetsku ravnotežu i “jedna je od najzelenijih na svijetu”.

Kritizirao je proizvodnju plina iz škriljaca frakcijskom metodom kao prljavu i štetnu za okoliš, rekavši da Rusija, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača plina, nikada neće koristiti tu tehnologiju.

Dodao je da je vađenje plina iz škriljaca frakingom zabranjeno u mnogim zemljama, ali cvate u SAD-u, dodavši da tu ocjenu iznosi “bez ikakvih barbarskih pretjerivanja”.

“Tehnike ekstrakcije uništavaju okoliš. Na nekim mjestima gdje se crpe nafta i plin iz škriljaca iz slavina ne izlazi voda već crni mulj. Unatoč svim mogućim ekonomskim prednostima, takvo vađenje nam ne treba, to nećemo nikada učiniti”, rekao je Putin.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Građani Hrvatske sve više dižu kredite

Published

on

Ukupni krediti stanovništvu na kraju rujna iznosili su 130,1 milijardu kuna što je nominalno za 6,1 posto više u usporedbi s istim lanjskim mjesecom, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Pozitivne godišnje stope rasta kreditiranja stanovništva traju neprekidno od rujna 2017. godine.

Prema podacima na osnovi transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana) rast plasmana sektoru stanovništva zadržao se u rujnu na sedam posto, koliko je iznosio i u kolovozu.

Promatra li se valutna struktura, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništva zadržao se u rujnu na 54 posto što upućuje na povećanu sklonost zaduživanja u kunama u uvjetima niskih kamatnih stopa.

Kunski krediti stanovništvu krajem rujna iznosili su 70,1 milijardu kuna kuna te je uz godišnji rast za 11,4 posto nastavljen trend pozitivnih godišnjih stopa koji traje od 2013. godine.

Ukupni devizni krediti stanovništvu i krediti uz valutnu klauzulu krajem rujna iznosili su 60 milijardi kuna te su na godišnjoj razini porasli za 0,6 posto.

Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najveći udio od 42,4 posto odnosi se na stambene kredite koji su krajem rujna iznosili 55,2 milijarde kuna.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Dosad 13. plaću dobilo više od pola milijuna zaposlenih

Published

on

Trinaestu plaću u prvih deset mjeseci ove godine već je dobilo više od pola milijuna zaposlenih, a u dva mjeseca više od 115 tisuća radnika počelo je dobivati naknadu za topli obrok.

S približno 6400 kuna neto i oko 8800 kuna prosječne bruto plaće Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po visini plaća među tranzicijskim zemljama iza Slovenije (1726 eura bruto) i Češke (1330 eura).

Za vratom nam pušu Poljska, Slovačka, Mađarska i Rumunjska, čije su bruto plaće premašile tisuću eura mjesečno. Od iduće godine u toj bi utakmici Hrvatska mogla popraviti svoju poziciju jer se priprema promjena metodologije statističkog iskazivanja plaća na način da će se u primanja zaposlenih uključiti i neoporezive naknade kao što su božićnice, regresi, trinaesta plaća, topli obrok…

Od početka rujna, kad je topli obrok postao neoporeziva naknada, počelo ga je isplaćivati 11.615 poslodavaca za 115.697 zaposlenih radnika. Svi oni ukupno su dobili 133 milijuna kuna. Jednako tako 1192 tvrtke počele su plaćati trošak vrtića za 1588 zaposlenih, na što je otišlo 3,6 milijuna kuna.

Nova je mogućnost plaćanje smještaja za radnika, što je iskoristilo 187 tvrtki za 426 zaposlenih radnika (1,3 milijuna kuna), odgovorili su iz Porezne uprave. Veliko je iznenađenje podatak da je 32.850 tvrtki već isplatilo 1,28 milijardi kuna bonusa za 518.918 zaposlenih radnika, iz čega proizlazi da je svaki radnik dobio oko 2500 kuna bonusa, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije