foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ

Hrvatska ljekarnička komora u ponedjeljak je upozorila na veliku potrošnju bezreceptnih lijekova u Hrvatskoj, posebno analgetika i antipiretika, koja je lani premašila vrijednost od 570 milijuna kuna, kao i na činjenicu da oko 60 posto građana uzima te lijekove na svoju ruku, bez konzultacije s liječnikom ili ljekarnikom.

Trošimo sve više lijekova, a o njihovu djelovanju i rizicima sve manje pitamo stručnjake, istaknuto je u panel raspravi “Bez recepta, ne i bez stručnjaka” na kojoj su zdravstveni stručnjaci iznijeli vlastita iskustva kako bi upozorili na moguće štetne posljedice dostupnosti sve većeg broja lijekova.

Gotovo 60 posto građana uzima lijekove bez savjetovanja sa stručnjacima

Savjetovanje sa zdravstvenim stručnjacima o djelovanju i mogućim posljedicama primjene lijekova moralo bi biti dijelom svakog postupka samoliječenja, istaknuto je na skupu u povodu Hrvatskog dana ljekarnika.

No, tome u prilog ne idu i rezultati zadnjih istraživanja, po kojima gotovo 60 posto građana uzima lijekove bez savjetovanja sa stručnjakom, a “Google doktor” im je primarni izvor informacija.

Zamjenica predsjednika Povjerenstva za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Viktorija Erdeljić Turk tako je istaknula neželjenu nuspojavu naoko bezopasnog kineskog lijeka ginko biloba, koji koriste tisuće ljudi za bolju koncentraciju i pamćenje. No taj biljni dodatak prehrani, u kombinaciji s antikoagulansima, može povećati mogućnost krvarenja.

To su informacije koje se mogu dobiti od ljekarnika, no osobe mlađe od 65 godina često uzimaju lijekove bez prethodnog savjetovanja sa stručnjacima.

U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je udvostručena potrošnja bezreceptnih lijekova, a u istraživanju agencije Hendal iz lipnja ove godine utvrđeno je kako gotovo 60 posto građana dostupne lijekove uzima na svoju ruku, bez savjetovanja s liječnicima i ljekarnicima.

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo upozorila je kako nepravilnom primjenom lijekova pacijenti mogu dodatno zakomplicirati svoje stanje, a umjesto očekivanog olakšanja riskiraju nastanak gastrointestinalnih, kardioloških, jetrenih ili bubrežnih komplikacija, posebice kada kombiniraju više lijekova i u višim dozama.

Bezreceptni lijekovi nisu bezazleni proizvodi

Da bi pacijenti trebali biti puno oprezniji kod primjene bezreceptnih lijekova slaže se i Jasna Karačić, predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata. “Građani se često odlučuju na kupnju i pod utjecajem reklama, pa kako su im bezreceptni lijekovi dostupni uz robu široke potrošnje, stvaraju si percepciju bezazlenog proizvoda”, rekla je Karačić.

Zbog takve percepcije paracetamola u Švedskoj je značajno poraslo trovanje tim lijekom, tako da je 2015. onemogućena njegova prodaja izvan ljekarni. U 13 država EU-a, među kojima su Njemačka, Francuska, Austrija, Belgija, Španjolska i Slovačka, bezreceptni lijekovi dostupni su isključivo u ljekarnama, upravo kako bi se spriječile dugoročne posljedice olakog shvaćanja i s tim povezane nepravilne primjene.

Takvom pristupu bezreceptnim lijekovima skloni su i hrvatski građani, koji sve češće samoinicijativno kombiniraju terapije bez da su prikupili dovoljno informacija, a time se, ustvrdio je predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora Dragan Soldo, dovode u ozbiljne zdravstvene rizike.

“Sigurna primjena bezreceptnih lijekova uvelike ovisi o zdravstvenoj pismenosti stanovništva, a magistri farmacije u ljekarnama, kao najdostupniji zdravstveni djelatnici, u poziciji su informirati pacijente o potrebi čitanja upute za lijek, nuspojavama i interakcijama te ih voditi u izboru lijeka”, zaključila je Viktorija Erdeljić Turk. (H)

Podijeli objavu