Povezite se

Gospodarstvo

Lika: Županija daje potpore za pripremu i kandidiranje EU projekata

Objavljeno

-

Ličko-senjska županija pozvala je svoje poduzetnike da se prijave za dobivanje potpore za sufinanciranje pripreme i kandidiranje EU projekata u ovoj godini, najviši iznos koji korisnik može dobiti je 10 tisuća kuna.

 Nepovratnu financijsku potporu mogu zatražiti poduzetnici koji posluju i imaju sjedište na području Županije, prednost će imati oni kojima je prerađivačka djelatnost osnovna djelatnost.

 Korisnici potpora i subvencija su subjekti malog gospodarstva: trgovačka društva, obrti te profitne ustanove sa sjedištem u Županiji, u sto postotnom privatnom vlasništvu, s najmanje jednim zasposlenim na neodređeno vrijeme, uključujući vlasnika.

 Županija potpore dodjeljuje za financiranje troškova naknade za konzultante, izrade poslovnih planova, studije izvedivosti i studije utjecaja na okoliš te troškove izrade projektno- tehničke dokumentacije.

 Potpora može iznositi do 50 posto prihvatljivih troškova, a najviši iznos po korisniku može biti 10 tisuća kuna. Kako bi dobio potporu, korisnik mora ispuniti nekoliko uvjeta, među njima i onaj da će se projekt, za koji traži potporu, realizirati u Ličko-senjskoj županiji.

 Županija potpore dodjeljuje dok se ne iskoriste raspoloživa sredstva, najkasnije do konca ove godine.

 Obrazac zahtjeva za dodjelu potpora i subvencija te predmetni Javni poziv mogu se preuzeti u županijskom Upravnom odjelu za gospodarstvo u Gospiću ili na mrežnim stranicama županije www. licko-senjska. hr.

Gospodarstvo

Na Zagreb VINOcom-u 300 izlagača

Published

on

Međunarodni festival vina i kulinarstva Zagreb VINOcom

Dvodnevni Međunarodni festival vina i kulinarstva 14. Zagreb VINOcom otvoren je u petak u hotelu Esplanade okupivši više od 300 izlagača, većinom vinare, proizvođače delicija, trgovce i kuhare iz Hrvatske i Europe, koji će do subote predvečer predstavljati svoje proizvode te pripremati vrhunska jela.

Uz kupljenu ulaznicu posjetiteljima se na 14. Zagreb VINOcomu nude mogućnosti kušanja raznih vrsta vina, ove godine više od 200, brojnih sireva, pršuta, kulena i slatkih delicija, a stručna i druga publika mogu poslušati i predavanja na desetak stručnih eno-gastro radionica.

“Zagreb VINOcom jedan je od najstarijih festivala u Hrvatskoj koji promovira vino, hranu i općenito kulturu stola. Drago nam je da se i ove godine odazvao velik broj vinara i drugih izlagača, a vjerujemo i da biti i dosta posjetitelja, čija ćemo očekivanja nadam se ispuniti kao i prethodnih godina”, kazao je na otvorenju osnivač i direktor festivala Ivan Dropuljić.

Naglasio je i zadovoljstvo što je ove godine zemlja-partner Slovačka, čija se tri vinara predstavljaju na festivalu, i s čijim se predstavnicima razgovara o promociji hrvatskih vina u toj zemlji.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Dragan Kovačević na otvorenju je istaknuo važnost takvih manifestacija za promociju vinarstva i vina, kulinarstva i dobre hrane, ocjenivši da je to dobro i za međunarodnu prepoznatljivost. 

“Vrhunska vina koja predstavlja VINOcom etablirana su na globalnim vinskim kartama, a naši vinari nose odličja najprestižnijih svjetskih natjecanja. Kao prostorno mala zemlja možemo biti ponosni na više od 120 autohtonih sorti vina i na mozaik od četiri vinske regije, od kojih svaka, Slavonija i hrvatsko Podunavlje, Dalmacija, Istra i središnja bregovita Hrvatska, ima svoje sortne i položajne specifičnosti”, kazao je Kovačević.

Poručio je i da trebamo biti ponosni na naše vinare, jer obogaćuju eno gastronomsku ponudu, stvaraju vrhunski turistički proizvod i daju izravan doprinos izvan sezonskoj ponudi i produženju turističke sezone.

“Vinarima moramo dati dodatni vjetar u leđa, posebice u marketingu i promociji, te se ‘obračunavati’ sa sivom ekonomijom i prekomjernim uvozom, ali i smanjiti administraciju i ubrzati procedure za dobivanje sredstava EU fondova i vinske omotnice”, smatra Kovačević.

Važnost VINOcom-a naglasio je i pomoćnik ministrice poljoprivrede Zdravko Tušek, dok je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić kazala da je to odlična uvertira u predstojeći Advent.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Dodijeljene nagrade HGK Zlatna kuna – Cedevita najbolja među velikim tvrtkama

Published

on

Hrvatska gospodarska komora dodijelila je nagrade Zlatna kuna

Prehrambena tvrtka Cedevita proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) te joj je u četvrtak navečer dodijeljena nagrada “Zlatna kuna”, dok je nagrada za životno djelo pripala Ivanu Kataviću, osnivaču križevačkog KTC-a.

Dodjela nagrada, 23. po redu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupila je brojne gospodarstvenike i osobe iz javnog i političkog života, a nazočili su joj i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministri gospodarstva Darko Horvat, državne imovine Mario Banožić, uprave Ivan Malenica, rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, kao i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Sanader, koji su i uručili nagrade dobitnicima.

Zvonimir Brekalo, predsjednik Uprave Cedevite, koja je dio Atlantic Grupe, kazao je da brend Cedevita ove godine slavi 50. rođendan pa da na ovu nagradu gleda kao na lijep rođendanski poklon. Pritom se zahvalio i potrošačima, koji već pola stoljeća biraju Cedevitu kao svoj omiljeni osvježavajući napitak.

U kategoriji najbolje tvrtke srednje veličine Zlatnu kunu dobio je Nanobit, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašen šibenski Pirić Montage.

Nagrada za najbolju banku pripala je Zagrebačkoj banci (Zaba), a za najbolje osiguravajuće društvo Croatia osiguranju.

Zlatna kuna u kategoriji inovacija dodijeljena je tvrtki Rasco iz Kalinovca, a u kategoriji post startup tvrtki nagrađeni su Diversitas IT sustavi.

Zlatna kuna za životno djelo uručena je Ivanu Kataviću, osnivaču i vlasniku tvrtke KTC Križevci, koja ima više od 20 trgovačkih centara, nekoliko poljoprivrednih ljekarni i benzinskih crpki, bavi se i turističko-ugostiteljskom djelatnošću, a ukupno zapošljava 1.400 ljudi te ostvaruje godišnji promet od oko 1,8 milijardi kuna.

Zagreb, 21.11.2019 – Hrvatska gospodarska komora (HGK) dodijelila je nagrade Zlatna kuna. Nagrade se dodjeljuju u osam kategorija – za mala, srednja i velika trgovačka društva, najuspješnijoj banci i društvu za osiguranje, najboljem post startup-u te za inovaciju i životno djelo. Na slici predsjednik HGK Luka Burilović, predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović s dobitnicima.

Priznanje za promicanje gospodarstva otišlo je u ruke Visokog učilišta Algebra te njenih osnivača i voditelja Mislava Balkovića, Hrvoja Josipa Balena i Tomislava Dominikovića, dok je Specijalna bolnica Sv. Katarina iz Zaboka dobila priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u zdravstvu.

Grabar-Kitarović: Hrvatska danas mnogo sposobnija za velika gospodarska postignuća

Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako su najbolji poduzetnici, kojima se večeras iskazuje priznanje, svojim radom i talentom pridonijeli uspjehu hrvatskoga gospodarstva, što predstavlja istinsko domoljublje.

“Vaši uspjesi važni su za naš narodni i državni napredak jer, sjetimo se, bilo je kriznih razdoblja, kada smo mogli samo sanjati rast proizvodnje, izvoza, zaposlenosti i plaća”, kazala je Grabar-Kitarović te podsjetila na razdoblje recesije od 2008. do 2014. godine, koje je između ostalog, obilježilo pesimistično ozračje, velika nezaposlenost, uz rastući javni dug i katastrofalno stanje javnih financija.

“Nisam se pomirila s tim, kao ni Vlade koje su došle nakon toga. Vjerovala sam da znamo, možemo i moramo bolje. Svladali smo krizu, okrenuli se drukčijem načinu rada i proveli nužne promjene kako bismo stvorili i osnažili zdrave temelje rastu gospodarstva”, naglasila je predsjednica Grabar-Kitarović. Procjenjuje kako je Hrvatska danas mnogo snažnija, razvijenija i sposobnija za velika gospodarska postignuća.

Ističe važnost stvaranja konkurentnog, izvozno orijentiranog gospodarstva, profitabilnih i tehnološki naprednih tvrtki i zadovoljnih radnika, a to znači da se u većoj mjeri treba okrenuti prema industriji, proizvodnji, modernim tehnologijama, inovacijama, stvaranju novih vrijednosti, privlačenju izravnih stranih ulaganja u djelatnosti koje potiču izvoz i otvaraju produktivna radna mjesta, kao i stvaranju stabilnog poslovnog okruženja i unaprjeđenju investicijske klime.

Grabar-Kitarović smatra da je to jedini put ka ostvarenju pune zaposlenosti, snažnih stopa gospodarskog rasta, ravnoteže javnih financija i ostvarenju koncepcije socijalne pravde, a pritom podsjeća da je njena osobna ambicija, na što potiče i Vladu, rast BDP-a od najmanje pet posto.

Plenković: Trošimo onoliko koliko zarađujemo

Premijer Andrej Plenković poručio je da je Vlada nastojala u protekle nešto više od tri godine olakšati poslovanje poduzetnicima, pritom istaknuvši četiri kruga porezne reforme i rasterećenje od ukupno devet milijardi kuna, kao i administrativna rasterećenja vrijedna 2,5 milijarde kuna.

Kaže da položaj Hrvatske koji joj daje članstvo u Europskoj uniji svima omogućuje bolje i učinkovitije poslovanje, a kako su hrvatski pravni sustav i gospodarski okvir i predvidljivi i pouzdani.

Izrazio je zadovoljstvo jer je Hrvatska u proteklom razdoblju ostvarila zdravi gospodarski rast, a kaže da je to možda i najvažnija poruka cijelog mandata Vlade, koja se ogleda i u tome da trošimo onoliko koliko zarađujemo, a ne više od toga.

Vjeruje da se takvom politikom uspjelo i riješiti pitanje prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža, ostvaren je i povratak u investicijski rejting, kao i zadan vrlo čvrst i jasan put za ispunjavanje kriterija za ulazak u europodručje,  što će svim poduzetnicima, poručuje premijer, značiti plus u njihovom poslovanju.

Burilović: Nedostatak radne snage najveći izazov hrvatskog gospodarstva

Predsjednik HGK Luka Burilović poručio je da Hrvatskoj još uvijek nedostaje kvalitetniji sustav koji potiče inovativnost i kreativnost, pri čemu ističe da ne smijemo biti usredotočeni samo na domaće tržište, na javni sektor kao generator rasta, kao i na rentijerstvo.

“Moramo poticati izvoznike i industrije koje donose novu vrijednost, kvalitetna radna mjesta, moderne tehnologije i poslovne modele. Trebamo se okrenuti globalnom, privatnom, modernom i proaktivnom”, poručio je predsjednik HGK.

Burilović je upozorio i da je najveći izazov hrvatskoga gospodarstva u ovom trenutku nedostatak radne snage, kao i da dugo suštinski zapravo ignoriramo činjenicu da kao društvo nestajemo, što se očituje u dugogodišnjem negativnom prirodnom prirastu, kao i odljevu od oko 300 tisuća ljudi od 2011. godine.

“To treba biti poziv na buđenje i zajedničko djelovanje. Trebamo bježati od politikanstva i populizma kao jednih od glavnih kočnica razvoja. Odgovornost je na svima nama”, naglasio je Burilović.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Putin: Bez plina mogli bismo natrag u pećine

Published

on

Dodao

Ruski predsjednik Vladimir Putin oštro je kritizirao europske pozive za smanjenje oslanjanja na plin kao energent, rekavši da bi takve ideje mogle dovesti do toga da ljudi ponovno žive u pećinama.

Upitan što misli o pozivima iz Europe na smanjenje upotrebe plina, u čemu Europa znatno ovisi o Rusiji, Putin je na investicijskom forumu u Moskvi rekao da je prema njegovu mišljenju “prijezir prema tako čistom ugljikovodiku kao što je plin apsolutno čudan”.

“Kad ljudi iznose takve ideje, mislim da otvaraju vrata povratku čovječanstva u pećine”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik je rekao da na sadašnjoj razini tehnološkog razvoja čovječanstvo bez ugljikovodika, nuklearne energije i hidroelektrana jednostavno ne može preživjeti i očuvati civilizaciju.

Pohvalio je da relativno intenzivnu upotrebu plina i hidroelektrana u Rusiji, zbog čega, kako je rekao, Rusija ima energetsku ravnotežu i “jedna je od najzelenijih na svijetu”.

Kritizirao je proizvodnju plina iz škriljaca frakcijskom metodom kao prljavu i štetnu za okoliš, rekavši da Rusija, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača plina, nikada neće koristiti tu tehnologiju.

Dodao je da je vađenje plina iz škriljaca frakingom zabranjeno u mnogim zemljama, ali cvate u SAD-u, dodavši da tu ocjenu iznosi “bez ikakvih barbarskih pretjerivanja”.

“Tehnike ekstrakcije uništavaju okoliš. Na nekim mjestima gdje se crpe nafta i plin iz škriljaca iz slavina ne izlazi voda već crni mulj. Unatoč svim mogućim ekonomskim prednostima, takvo vađenje nam ne treba, to nećemo nikada učiniti”, rekao je Putin.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije