Broj porođaja carskim rezom udvostručio se u zadnja dva desetljeća i u nekim zemljama dosegao razmjere epidemije, objavili su liječnici u časopisu Lancetu.

Milijuni žena svake godine sebe i svoje bebe izlažu nepotrebnom riziku carskog reza u razmjerima “koji nemaju apsolutno nikakve veze s medicinskim razlozima”.

U 2015. godini, posljednjoj za koju postoje dostupni podaci, liječnici su diljem svijeta izveli 29,7 milijuna carskih rezova, što je 21 posto svih porođaja. Petnaest godina prije, na početku 21. stoljeća, carskih rezova bilo je 16 milijuna, odnosno 12 posto svih porođaja.

Procjenjuje se da je carski rez, kirurški zahvat kojim se sprečavaju komplikacije pri porodu, nužan u 10 do 15 posto trudnoća.

Na prvi pogled možda se čini da se dogodio veliki skok, ali taj se dojam radikalno mijenja kada se pogleda stopa carskog reza po ekonomskom statusu. U najmanje 15 zemalja svijeta tim zahvatom na svijet dolazi čak 40 posto djece. Najčešće mu pribjegavaju bogatije žene u privatnim klinikama.

U Brazilu, Egiptu i Turskoj više od pola porođaja obavlja se carskim rezom. Najviše u Dominikanskoj Republici, 58,1 posto.

Zahvat češći u zemljama s višim primanjima

Autori studije naglašavaju da se zahvat općenito previše koristi u okruženjima sa srednjim i visokim primanjima, ali je obratno ondje gdje vlada neimaština. Siromašne žene često nemaju pristup zahvatu koji im može spasiti život.

“Samo na temelju medicinskih potreba ne bismo očekivali takve razlike između zemalja, između žena različita socioekonomskog statusa ili čak između pokrajina unutar iste države”, rekao je vodeći autor studije Ties Boerma, profesor javnog zdravlja na Sveučilištu Manitoba.

Jane Sandall, profesorica sociologije i ženskog zdravlja na Kraljevskom koledžu u Londonu, kaže da je nekoliko razloga zbog kojih se žene sve češće odlučuju na carski rez.

Među njima su nedostatak primalja koje na vrijeme otkrivaju i sprečavaju probleme, gubitak povjerenja u to da će porodničar sigurno i stručno provesti vaginalni porođaj, ali i medicinsko-legalna pitanja.

Liječnici su često u iskušenju da organiziraju carske rezove kako bi ubrzali protok pacijentica u rodilištima, a medicinski profesionalci su manje podložni eventualnim tužbama ako izaberu carski rez umjesto prirodnog porođaja.

Sandall kaže da često postoje “financijski poticaji” i liječniku i bolnici da naprave carski rez.

U studiji se upozorava da mnogi mladi liječnici postaju “stručnjaci” za carski rez i istodobno gube samopouzdanje kada su u pitanju prirodni porođaji.

U analizi se ističe i problem golemog nesrazmjera između siromašnijih i bogatijih regija u istoj zemlji. U Kini, primjerice, postotak carskog reza varira od četiri do 62 posto. U Indiji od sedam do 49 posto, ovisno o regiji.

Stopa invalidnosti i smrti veća nakon carskog reza

Mnogi smatraju kako je carski rez “lagan” način poroda, ali daleko je od toga da rizik ne postoji.

Stope smrti i invalidnosti majki veće su nakon carskog reza u odnosu na vaginalni porod. Zahvat na maternici ostavlja ožiljke što može dovesti do krvarenja, ektopičnih trudnoća (kad zametak ‘zaglavi’ u jajnicima), kao i do prijevremenih porođaja u budućim trudnoćama.

“Carski rez je velika operacija, koja nosi rizike i zahtijeva pomno razmatranje”, kaže Sandall.

Gerard Visser sa Sveučilišnog medicinskog centra u Nizozemskoj tvrdi da je porast broja carskih rezova “alarmantan”.

“Medicinska struka sama ne može obrnuti taj trend. Potrebna je šira društvena akcija kako bi se prestali obavljati nepotrebni carski rezovi, a ženama i obiteljima vratilo povjerenje da će dobiti najprikladniju njegu”, rekao je Visser.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here