Povezite se

Vijesti

Liječnici neće u Vukovarsko-srijemsku županiju unatoč brojnim pogodnostima i dobrim plaćama

Objavljeno

-

Već niz godina istočna Slavonija suočava se s nedostatkom liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, no u zadnje vrijeme taj problem eskalira jer sada, čini se, na istok Hrvatske ne želi doći nitko unatoč brojnim pogodnostima i dobrim plaćama, kojima vukovarsko-srijemski domovi zdravlja u Vinkovcima, Vukovaru i Županji nastoje privući liječnike.

Najviše problema s popunjavanjem ordinacija obiteljske medicine imaju pogranična područja uz BiH i Srbiju, koja su poprilično izolirana i udaljena od najbližih gradskih središta Županje i Vinkovaca.

Nitko ne želi ići u mala sela

“Osigurali smo liječnicima na tom području i stanove koje smo u potpunosti uredili te su odmah useljivi, dok su plaćanje režijskih troškova spremne preuzeti tamošnje općine, ali nam se nitko ne javlja na natječaje. Mala su to sela, izolirana i udaljena od gradskih središta i jednostavno tamo nitko ne želi ići”, žali se ravnateljica Doma zdravlja Županja Luca Lešić.

Trenutačno u županjskoj Posavini nedostaju četiri liječnika od kojih dva za popunjavanje timova u Gunji i po jedan za Posavske Podgajce – Rajevo Selo i Županju.

Lešić navodi kako interesa za dolazak na područje županjske Posavine nema ni kod liječnika u susjednoj BiH i Srbiji, pa smatra da bi u takvoj situaciji trebala uskočiti država i ponuditi liječnicima, koji iskažu volju za rad u rubnim područjima, dodatke na plaću.

“Doktori su nam i prije znali doći pa ostajati po godinu, dvije i onda bi otišli za boljom ponudom. Na to smo već navikli. Međutim, sada uopće ne dolazi nitko već svi odmah žele na specijalizacije. Prije se znalo – da bi išao na specijalizaciju moraš prvo provesti godinu – dvije na stažu u obiteljskoj medicini. Danas svi preskaču taj korak i odlaze na specijalizacije, koje dugo traju, i dok nam se specijalizanti ne vrate mi se moramo snalaziti”, ističe Lešić.

Za razliku od ordinacija obiteljske medicine, Dom zdravlja Županja dobro je pokriven specijalističkim timovima pa provodi i fizikalne terapije za koje se prije moralo ići u vinkovačku bolnicu.

Na vukovarskom području dosta ambulanti ispod standarda od 1700 osiguranika

Probleme s osiguranjem potrebnog broja liječničkih timova na iločkom području imaju u Domu zdravlja Vukovar.

“Jednostavno nismo atraktivni. Imamo dobre uvjete za rad, dobro opremljene ordinacije, ali zainteresiranih liječnika za dolazak na ova područja nema”, kaže ravnatelj Doma zdravlja Vukovar Ante Lohinski.

Na vukovarskom, posebice na iločkom području, postoji dosta ambulanti koje su ispod standarda od 1700 osiguranih osoba po timu u obiteljskoj medicini.

“Sada nam je najakutniji problem Bapska u kojoj imamo krasnu kuću za liječnika s vrtom i okućnicom. Međutim, u tome selu imamo samo 700 osiguranika. Još nam je pet ambulanti ispod standarda potrebnog broja osiguranika i u toj situaciji jako je teško naći nekoga tko je zainteresiran za rad u tim sredinama”, ističe Lohinski.

Problem nedostatka liječnika specijalista u Iloku riješen je tako da je osiguran primjeren prostor u koji dolaze onkolog, ginekolog i ostali potrebi specijalisti, a sve financira Grad Ilok kroz nadoknade doktorima.

U Vukovaru novčane stimulacije i stanovi za liječnike i sestre

Dom zdravlja Vukovar je među rijetkima u Hrvatskoj koji daje novčane stimulacije doktorima, svakih otprilike šest mjeseci, a Grad Vukovar je počeo u zadnje vrijeme dijeliti stanove liječnicima i medicinskim sestrama.

“Kod nas stanje nije tako loše, ali imamo osjećaj da cijelo vrijeme hodamo rubom. Zasad se pokrivamo, ali čim netko ode na godišnji odmor ili bolovanje u problemima smo”, navodi ravnatelj Doma zdravlja.

Ističe kako već godinama ne mogu naći inženjera medicinske biokemije. Na nedavno objavljeni natječaj opet se nitko nije javio, pa do daljnjega taj nedostatak u Domu zdravlja rješavaju angažiranjem stručnjaka iz vukovarske bolnice.

Kadrovske stanove liječnicima nude i u Domu zdravlja Vinkovci, ali i tamo je slaba potražnja za njima. 

Vinkovci: Kao da smo na kraju svijeta

“Kao da smo na kraju svijeta. Magistra farmacije biokemije tražimo već godinama. Znamo da ih ima nezaposlenih u Zagrebu. Nudimo im plaću od 10.500 kuna, ali nitko ne želi doći. Radije ostaju u Zagrebu i rade za 6500 kuna”, razočaran je ravnatelj Doma zdravlja Vinkovci Petar Kulić.

Srećom, kaže, dobra je suradnja s vinkovačkom i vukovarskom bolnicom, kao i domovima zdravlja u Vukovaru i Županji, pa tamošnji kadrovi znaju uskočiti kada je potrebno.

Kulić je nezadovoljan i s novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti kojim se privatna praksa uvodi u ambulante. U vinkovačkom Domu zdravalja strahuju da će biti privatizirane ordinacije s dostatnim brojem pacijenata, dok će domovima zdravlja ostati ordinacije u neatraktivnim, malim i udaljenim mjestima.

“Ordinacije u Tordincima i Slakovcima sigurno nitko neće privatizirati, već će ostati nama kao neprofitabilne. I što mi s njima da radimo? Ulazimo u gubitak? A s druge strane, obvezni smo osiguranicima pružiti najbolju zdravstvenu skrb koju možemo, i to činimo”, kaže Kulić.

Još se uvijek čeka da županijske vlasti donesu potrebne kriterije za primjenu novog zakona. “Morali bi naći zadovoljavajuća rješenja, međutim matematika i brojke su neumoljivi. Bojim se da bolji dani ne dolaze, ali dobra pokrivenost javnozdravstvenom mrežom ne bi smjela biti upitna. Uz koju cijenu, to ćemo tek vidjeti”, zaključuje ravnatelj vinkovačkog Doma zdravlja.

Svijet

Kanada: Pacijenti u domovima za starije uzaludno mole za pomoć

Published

on

Vojnici koji pomažu u domovima za starije u jeku pandemije koronavirusa u Kanadi, vidjeli su da osoblje ostavlja pacijente u prljavim pelenama, ignorira pozive u pomoć te koristi nesteriliziranu opremu, pokazalo je izvješće objavljeno u utorak.

U domovima za starije umrlo je oko 80 posto svih preminuli od koronavirusa u Kanadi.

Stanje je u pokrajinama Ontariju i Quebecu, gdje pomaže oko 1400 vojnika, posebno teško.

Službeno izvješće oružanih snaga o pet najsnažnije pogođenih domova u Ontariju otkriva da su pacijenti ostavljani u pelenama s fekalijama, te da su im po sobama hodali žohari i mravi.

Zamijećeno je i da su “pacijenti zapomagali za pomoć a osoblje nije odgovaralo između 30 minuta i dva sata”, kaže službeno izvješće.

“To mi je izvješće od svih koje sam dosad pročitao u cijelom svom životu najviše slomilo srce”, rekao je premijer Ontarija Doug Ford, u jednom trenutku na rubu suza.

Ford je obećao kompletnu istragu i priznao da je sustav skrbi urušen i desetljećima zanemarivan prije nego je koronavirus prelio čašu.

“Ja ću popraviti taj sustav, bez obzira koliko to stajalo”, rekao je Ford, pozivajući saveznu vladu na financiranje. Kanadskih 10 provincija ima jurisdikciju nad zdravstvom.

Premijer Justin Trudeau rekao je da je šokiran i bijesan zbog sadržaja izvješća, ponovivši da Kanada mora učiniti puno više u brizi za stariju populaciju.

I Quebec i Ontario zatražili su od vojske da ostane duže nego je inicijalno planirano, a federalna vlada s tim će se vjerojatno složiti, rekao je Trudeau.

Kanada ima oko 87.000 zaraženih i 6700 smrtnih slučajeva od covida-19.

Već ranije ovaj mjesec Trudeau je govorio o potresnim tragedijama u domovima, spominjući nedostatak osoblja i brojne prekovremene sate onih koji rade.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Srbija zabranila slijetanje aviona crnogorske aviokompanije u Beograd

Published

on

Uprava civilnog zrakoplovstva u Srbiji zabranila je u utorak slijetanje aviona crnogorske nacionalne kompanije na beogradski aerodrom, piše srbijanski dnevnik Blic. 

Blic navodi da je odluka  da se avionima Montenegroairlinesa ne dozvoli slijetanje u Beograd u zračnu luku Nikola Tesla rezultat reciprociteta jer je vlada Crne Gore u ponedjeljak najavila otvaranje crnogorskih granica za više država, među kojima nema Srbije.

U obrazloženju ove odluke, do koje je došao Blic, piše između ostalog da je državljanima Srbije onemogućen ulazak u Crnu Goru, dok s druge strane crnogorski državljani mogu bez problema ući u Republiku Srbiju.

„Imajući navedeno u vidu, princip reciprociteta u kretanju putnika između dvije države je ozbiljno narušen, što neposredno utiče na reciprocitet u obavljanju redovnog zračnog prometa”, stoji u obrazloženju koje navodi Blic.

Odluka srbijanskih vlasti stupa na snagu u srijedu, pa je u zračnu luku u utorak navečer sletio zrakoplov crnogorske kompanije sa 115 crnogorskih studenata, i oni će, kako navodi Blic, moći ostati u Srbiji.

Crnogorski premijer Duško Marković u ponedjeljak je najavio da će Crna Gora 1. lipnja otvoriti granice za zemlje koje imaju najviše 25 aktivnih slučajeva na 100 tisuća stanovnika, a na tom popisu nema Srbije.

Takva najava izazvala je oštre reakcije u Srbiji, pa je premijerka Srbije Ana Brnabić pozvala stanovnike te zemlje da ne ljetuju u Crnoj Gori, a šef srbijanske diplomacije Ivica Dačić rekao je da je potez vlasti u Podgorici „smiješan i besmislen čin“.

Crna Gora je prije dva dana postala prva korona-free država u Europi, a vlasti te zemlje najavile su da će proglasiti kraj epidemije kada 28 dana uzastopno u toj zemlji ne bude potvrđen nijedan novi slučaj zaraze koronavirusom što se očekuje 2. lipnja.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Petrinja

Završeni radovi energetske obnove na upravnoj zgradi Komunaca i Privrede

Published

on

Radovi na energetskoj obnovi upravne zgrade Komunalca Petrinja i Privrede Petrinja su završeni, a obišao ju je Darinko Dumbović, gradonačelnik Grada Petrinje, zajedno sa Ivanom Kordić, pročelnicom Upravnog odjela za financije, proračun i naplatu potraživanja.

Gradonačelnik je tom prigodom istaknuo: „Čestitam Komunalcu i Privredi što su našli vremena i za sebe te djelatnicima koji su se uključili da ovaj projekt bude gotov, kao i izvođačima radova. Mislim da u ovim teškim trenucima koronavirusa i svih onih mjera koje imamo da je ovo jedan dobar događaj za Strategiju Grada Petrinje komunalnih poduzeća.

U Gundulićevoj ostaje komunalno poduzeće Komunalac, a Privreda se seli u Kotvu koju smo kupili za oko 4 milijuna kuna te mislim da je to jedna dobra investicija uz 2 milijuna kuna što smo odvojili za vrtić. To su objekti koji će dati ne samo sadržaj i neku vrstu samostalnosti, samobitnosti nego i svih ostalih udruga koje nemaju prostora. Veselim se što će se ovdje napraviti novi asfalt i nadam se da ćemo uspjeti zajedničkim radom još više oplemeniti standarde i uvjete živote grada.“ – zaključio je gradonačelnik.

Vlado Lovreković, direktor Komunalca d.o.o.

Vlado Lovreković, direktor Komunalca d.o.o., naglasio je: Ukupna investicija uređenja fasade, izmjene stolarije, tavanskih prostora i uređenje dvorišta iznosi oko 500 tisuća kuna. S uređenjem dvorišta krećemo slijedeći tjedan koje bi trebalo biti gotovo za sedam dana. Dobit ćemo više parkirnih mjesta za djelatnike i još pet mjesta za građane.“ – rekao je Lovreković.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije