Povezite se

Gospodarstvo

LIFE konferencija: Predstavljeno 20 okolišnih projekata vrijednih 14 milijuna eura

Objavljeno

-

Na LIFE konferenciji u utorak je predstavljeno 20 projekata na području zaštite okoliša, prirode i prilagodbe klimatskim promjenama, čija ukupna vrijednost premašuje 14 milijuna eura, od čega su više od devet milijuna eura sredstva Europske unije (EU).

LIFE konferenciju organizira Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kao nacionalna kontakt točka za Program LIFE u Hrvatskoj, rekao je državni tajnik Mario Šiljeg. Konferencijom se želi ukazati da su projekti sufinancirani u okviru programa LIFE jedan od najboljih načina poboljšanja provedbe okolišnih i klimatskih politika, kao i mehanizam dostizanja europskih i nacionalnih ciljeva.  

EU je pokrenula Program LIFE 1992. godine kako bi odgovorila na izazove u području prirode, okoliša i klime, a Hrvatska je prepoznala njihovu vrijednost i prije ulaska u EU. “To ne čudi s obzirom na činjenicu da program potiče inovativni pristup i primjenu novih mjera i metoda”, kazao je Šiljeg.

Primjerice, u okviru LIFE-a radi se na očuvanju i zaštiti Drave kroz restauraciju riječnih rukavaca i poboljšanje stanja bioraznolikosti riječnih i poplavnih staništa. 

Također, kaže Šiljeg, poboljšava se stanje očuvanosti velikih zvijeri – risa i medvjeda, provode se aktivnosti protiv krivolova ptica, a jednim od projekata želi se zaštiti i očuvati populacija morskih kornjača.

LIFE program doprinosi gospodarskom rastu i održivom razvoju

Razvijena je inovativna metoda u proizvodnji voća kako bi se smanjila primjena insekticida, a značajan je i projekt koji promiče održivo i učinkovito korištenje tla, istaknuo je Šiljeg.

“Vjerujem da će svi projekti koji se provode u okviru LIFE programa doprinijeti gospodarskom rastu i održivom razvoju”, poručio je Šiljeg dodavši kako u tome značajnu ulogu igra hrvatska akademska zajednica, a posebno tehnološki i tehnički fakulteti. 

U Hrvatskoj još uvijek imamo više “crnih točaka”, odnosno područja i lokacija koje su jako onečišćene korištenjem raznih industrijskih proizvoda ili sirovina, a upravo tu ima prostora za suradnju znanstvene zajednice, Ministarstva i tima koji provodi LIFE Program.

“Siguran sam da ćemo već u travnju imati vidljiv napredak u participaciji hrvatskih gospodarskih subjekata u LIFE projektima”, rekao je Šiljeg. 

U travnju se očekuje otvaranje ovogodišnjeg natječaja za prijavu na Program LIFE te su pozvani svi zainteresirani da kontaktiraju Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Gospodarstvo

Ipak za trećinu manji pad PDV-a?

Published

on

Većina do sada objavljenih ekonomskih pokazatelja upućuje da je u Hrvatskoj stanje bolje od očekivanoga – osim turizma koji bi mogao biti na 50 posto prošlogodišnjih rezultata, smanjuje se i podbačaj ostalih segmenata ekonomije.

Hrvatska narodna banka je simulirala kretanje gospodarske aktivnosti i u manje pesimističnim scenarijima od temeljnoga, prema kojemu se u ovoj godini može očekivati pad BDP-a od 9,7 posto. Pri tome se, uz bolje pretpostavke u turizmu, uzimaju u obzir i nešto blaži nepovoljni učinci epidemije na osobnu potrošnju i investicije. U takvim scenarijima gospodarski pad bio bi za otprilike trećinu manji nego u osnovnom scenariju. To znači da bi mogao biti oko 6,5 posto, piše dnevnik.

“S druge strane, prisutni su i znatni nepovoljni rizici koji bi se materijalizirali ako se epidemiološka situacija pogorša, ali ‘šteta’ u tom slučaju ne bi trebala biti kao kod prvog vala. Međutim, bez obzira na drugi val, ova godina bi zbog turizma vjerojatno trebala biti nešto bolja od očekivanja, ako se negativni rizici i aktiviraju u drugoj polovici godine, njihov bi se nepovoljan učinak u većoj mjeri mogao vidjeti na pokazateljima za naredne godine nego za ovu godinu”, kaže Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.

Neki ekonomisti, međutim, ne daju se tako lako impresionirati nešto boljim ljetnim pokazateljima. “Vrlo je vjerojatno da drugi kvartal neće biti loš kako se očekivalo, ali postoje novi i brojni valovi koji upozoravaju na usporavanje”, kaže ekonomist jedne banke koji je htio ostati anoniman. 

Prilično oprezni, čini se, ostaju i analitičari Raffeisen banke. U slučaju industrijske proizvodnje, primjerice, ističu kako će ona na razini cijele godine biti “zamjetno niža nego lani, a u narednim mjesecima smatraju da se može očekivati i nastavak negativnih kretanja u trgovini na malo, “što će prvenstveno biti odraz nižeg raspoloživog dohotka, slabijih rezultata u turizmu, optimizma i očekivanja potrošača te posljedično manje potrošnje kućanstava”, piše u utorak Jutarnji list.  

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Hrvatski pivari 2019. uprihodili 2,3 milijarde kuna

Published

on

Dodao

Proizvođači piva u Hrvatskoj prošle su godine ostvarili 2,3 milijarde kuna ukupnih prihoda i ostvarili konsolidiranu dobit od 284,4 milijuna kuna, ili 17,8 posto manju u odnosu na 2018. godinu, objavila je Financijska agencija (Fina).

Prema Fininim podacima temeljenim na godišnjim financijskim izvještajima, u 2019. u djelatnosti proizvodnje piva poslovalo je 92 poduzetnika, od kojih 44 s dobiti.

U proizvodnji piva bilo je 1.592 zaposlenih, što je 2,5 posto više u odnosu na 2018. godinu.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u industriji piva iznosila je lani 9.596 kuna, što je 3,5 posto manje u odnosu na 2018. godinu te 65 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (5.815 kune), pokazuju podaci Fine.

Prošlogodišnji izvoz poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva iznosio je od 253,2 milijuna kuna, što je pad od 18,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za sedam posto, na 414 milijuna kuna. 

Među 92 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva najveći ukupan prihod, u iznosu od 1,1 milijardu kuna, ostvarila je Zagrebačka pivovara, koja je bila i najveći izvoznik.

Ta je tvrtka imala 577 zaposlenih kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 11.791 kunu.

Zagrebačka pivovara je u 2019. ostvarila dobit od 234,1 milijun kuna, što je rast prema godini ranije kada je iznosila 233,2 milijuna kuna.

Na drugom mjestu po ostvarenim prihodima je Heineken Hrvatska s 673,3 milijuna kuna. Dobit tvrtke je iznosila 64,1 milijun kuna, a zapošljavala je 326 djelatnika kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 12.157 kuna.

Iz Fine napominju kako je zadnjih godina na hrvatskom tržištu sve prisutniji trend proizvodnje craft piva.

“Taj trend, uz nove male igrače, prate i već poznata imena pivske industrije”, ističu iz Fine navodeći kako je sve više poduzetnika, koji posluju u proizvodnji piva, u svoju standardnu ponudu uvrstilo i craft vrste piva.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Fina: Svaki peti poduzetnik u djelatnosti trgovine

Published

on

Dodao

Od 136.260 poduzetnika u 2019. godini, njih 28.814 ili skoro svaki peti, poslovao je u djelatnosti trgovine, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Iza trgovine po brojnosti slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (21.489), što je udio od 15,8 posto, građevinarstvu (16.161) s udjelom od 11,9 posto i prerađivačkoj industriji (14.890) s udjelom od 10,9  posto u ukupnom broju poduzetnika.

Iz Fine navode i kako je analiza godišnjih financijskih izvještaja koji su sastavljeni i obrađeni prema pretežitoj djelatnosti pokazala da u posljednjih 20 i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine.

Kod 136.260 poduzetnika u 2019. radilo je 969.776 zaposlenih, što je 58.040 ili 6,4 posto više nego u 2018. godini.

Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini, navode iz Fine.

Prerađivačka industrija je tako zapošljavala 240.081 radnika (24,8 posto), a trgovina 195.927 (20,2 posto).

Nominalno, broj radnika najviše je porastao u trgovini (20.521), građevinarstvu (9.867), prerađivačkoj industriji (6.351), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (6.250) i u području djelatnosti informacija i komunikacija (3.701), pokazuju podaci Fine.

Najveći dio prihoda i rashoda ostvarili su poduzetnici u području trgovine (275,6 milijardi kuna prihoda i 266,1 milijarde kuna rashoda).

Slijede poduzetnici u prerađivačkoj industriji (185,5 milijardi kuna prihoda i 176,6 milijardi kuna rashoda) te poduzetnici u djelatnosti građevinarstva (59,98 milijarda kuna prihoda i 58,22 milijarde kuna rashoda).

Promatrano prema neto dobiti, u 2019. su najbolji poduzetnici u trgovini sa 7,4 milijarde kuna, što je pad od 4,1 posto u odnosu na 2018.

Drugi su poduzetnici prerađivačke industrije sa 7,2 milijarde kuna, a treći poduzetnici u području stručnih znanstvenih i tehničkih djelatnosti sa 3,9 milijardi kuna neto dobiti.

U statističku obradu, kako navode iz Fine, nisu uključeni podaci 47 društava bivše Agrokor grupe d.d. koja su 31. ožujka lani izvršila prijenos gospodarske cjeline na novoosnovana društva Fortenova grupe d.d.


Ucitavanje vijesti

Najčitanije