Povezite se

Vijesti

Legenda glazbe Krunoslav Kićo Slabinac u induciranoj komi, bori se za život

Objavljeno

-

Krunoslav Kićo Slabinac/Izvor: Nacionalno/D.Prša

Glazbena legenda i bivši saborski zastupnik Krunoslav Kićo Slabinac nalazi se u induciranoj komi i život mu je ugrožen. Stanje mu se zakompliciralo nakon operacije srca.

Ugrađeno mu je nekoliko premosnica pa je posljednjih nekoliko dana u intenzivnoj jedinici KBC-a Zagreb.

To je trebala biti samo rutinska operacija srca, ali je pošla po zlu. Potom su uslijedile još dvije operacije, što je bilo previše za organizam. Zbog toga su ga stavili u induciranu komu.

Pionir rocka i legenda etno glazbe 76-godišnji Krunoslav Kićo Slabinac bori se za život. Trebala je to biti gotovo rutinska operacija srca. No, pošla je po zlu. Nakon prve, uslijedile su još dvije operacije. Previše da bi to organizam podnosio u svjesnom stanju. Zato je stavljen u induciranu komu, prenosi RTL.

Njegov menadžer za inozemstvo i dugogodišnji prijatelj Duško Lokin jutros je jedva susprezao suze.

“Svi smo očekivali za par dana da će izaći i da će biti sve dobro, a onda sam doznao od svojih prijatelja, od Ivana, njegovog sina, da situacija se ne odvija onako kako bi trebala. Danas sam doznao da je na respiratoru. Sad zašto, što, ja to ne znam. Ja mu šaljem svaki dan poruke, ali vidim da on to ne otvara”, kazao je Lokin. 

S Kićom je već 20 godina prijatelj i Željko Krušlin Kruška. Za njega kaže da je čovjek koji tri sata može držati koncert i da cijelo vrijeme kompletna pažnja publike bude usmjerena samo na njega. Vijest da mu se stanje pogoršalo zatekla ga je i rastužila.

Slabinac je nedavno proslavio 50 godina solo karijere. Pjevao je od rocka do bećarca, a za njega kažu kako je najveći showman svoje generacije. 

– Kićo je veliki optimista. Veliki. To znaju samo njegovi najbliži prijatelji i mislim da će iz svega ovoga izaći kao pobjednik, ponovno. Jer nakon moždanoga, ovo bi bilo fantastično. I ja ga čekam. Kićo dragi, ja te čekam – dodao je Lokin. (RTL)

Nastavi pregledavati

Vijesti

SOA: Sigurnosna situacija u RH stabilna

Published

on

Sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj je stabilna, a u 2019. nije bilo događaja ni pojava koji bi značajnije ugrozili sigurnosne prilike u zemlji, navodi se u izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) za prošlu godinu.

Trenutno ne postoje naznake ni vidljivi potencijali značajnije destabilizacije sigurnosnih prilika. Teroristička prijetnja Hrvatskoj je i dalje je niska. Iako se mogućnost terorističkog napada ne može isključiti, tijekom 2019. godine u Hrvatskoj nije bilo indikatora koji bi ukazivali na povećanje terorističke prijetnje, stoji, među ostalim, u javno objavljenom izvješću SOA-e za 2019.

Ekstremizam u Hrvatskoj nema snagu ni potporu javnosti

Najveći rizik po pitanju terorističke prijetnje predstavljaju regionalni sljedbenici i simpatizeri islamističkih terorističkih organizacija te povratnici iz Sirije/Iraka. Od ukupno sedam osoba (dvojica muškaraca i pet žena) koje su otišle na područje pod kontrolom ISIL-a, a koje imaju (i) hrvatsko državljanstvo, prema raspoloživim podacima dvojica muškaraca i jedna žena su poginuli tijekom 2017. i 2018. godine u Siriji/Iraku, a ostale žene su još uvijek u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih

SOA u izvješću navodi kako ni  jedna vrsta ekstremizma nema pokretačku snagu niti potencijal za rušenje demokratskog ustavnog poretka, izazivanje nasilja, incidenata ili sukoba većih razmjera. Ekstremističke skupine su malobrojne, neorganizirane i sa slabom potporom javnosti.

Iako se u zapadnoj Europi suočavaju s jačanjem tzv. desnog ili antiimigracijskog ekstremizma, u Hrvatskoj trenutačno ne postoji ozbiljniji antiimigracijski ekstremizam. Unatoč tome što se islamistički radikalizam proširio na jugoistoku Europe sa značajnim brojem pristalica, u Hrvatskoj je ostao marginalan i ne predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost. U Hrvatskoj se islamistički radikalizam svodi na nekoliko desetaka osoba salafističkog opredjeljenja te ne pokazuje naznake zagovaranja nasilja.

Za europska društva sigurnosni rizik predstavlja povratak “džihadista”. Iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva u Siriju i Irak otišlo je ukupno oko 1000 osoba, a većina njih se pridružila ISIL-u. Od tog broja poginulo je oko 25 posto, 30 posto ih se još nalazi na tom području, dok se oko 45 posto vratilo u matične države jugoistočne Europe. Tijekom 2019. godine u države hrvatskog jugoistočnog susjedstva vratilo se 136 osoba iz Sirije, od kojih je najmanje 12 boraca ISIL-a, dok su ostalo žene i djeca.

Globalne kibernetičke prijetnje u stalnom su porastu

Tijekom 2019. godine detektirano i zaustavljeno pet sofisticiranih državno sponzoriranih kibernetičkih APT napada, među kojima su bili i napadi na ministarstva vanjskih i europskih poslova te obrane. U 2020. trend učestalih kibernetičkih APT napada  je još intenzivniji, a dodatno je pojačan različitim načinima iskorištavanja pandemije COVID-19 za provedbu kibernetičkih napada. Kao i prošlih godina bilježi se trend rasta  kibernetičkog kriminala te je SOA pokrenula i posebni Centar za kibernetičke tehnologije i projekt zaštite nacionalnog kibernetičkog prostora.

SOA ističe kako je intenzivirana suradnja pripadnika domaćih s regionalnim kriminalnim skupinama a posebno je aktivna suradnja na području krijumčarenja narkotika. Podsjećaju kako je ovog rujna u međunarodnoj policijskoj akciji na Kanarskim otocima  uhićeno više hrvatskih državljana koje se sumnjiči za krijumčarenje većih količina kokaina jedrilicom za prekooceansku plovidbu. Kokain je bio namijenjen europskom ilegalnom narko tržištu. U izvješću se navodi kako je pritisak ilegalnih migracija potaknuo rast krijumčarenja ljudi a kao i ranijih godina prisutne su pojave pokušaja krijumčarenja oružja preko hrvatskog teritorija  na ilegalna tržišta zapadne i sjeverne Europe.

Sigurnosne prilike u jugoistočnom okruženju Hrvatske i dalje su nestabilne

U izvješću se, uz ostalo, navodi da su sigurnosne prilike u jugoistočnom okruženju Hrvatske i dalje nestabilne, da su ta područja još opterećeno brojnim sigurnosnim, političkim, gospodarskim i društvenim izazovima.

Vjerski i nacionalni ekstremizam i dalje opterećuje društva država jugoistočnog susjedstva. I dalje su prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Republike Hrvatske, ali i drugih država susjedstva, poput Kosova, BiH i Crne Gore. Ovaj se ekstremizam javno očituje kroz istupe i okupljanja velikosrpskih ekstremističkih organizacija, kao i korištenjem drugih javnih okupljanja, u kojima se, uz ekstremističke poruke, uništavaju i hrvatski državni simboli.

Velikosrpski ekstremizam promiče i poruke protiv širenja Europske unije i NATO-a na jugoistok Europe uz isticanje privrženosti Rusiji.

Radikalno tumačenje islama u državama jugoistočnog susjedstva i dalje je prisutno. Postojanje enklava u kojima se prakticira radikalno tumačenje islama te se ne priznaju zakoni i demokratski poredak države domaćina, predstavlja sigurnosni rizik. Dodatni sigurnosni rizik predstavlja i povratak „džihadista“ iz Sirije/Iraka u matične države od kojih su brojni na ratište otišli upravo iz navedenih enklava. Ove dvije pojave mogle bi utjecati na dodatni stupanj radikalizacije i širenje radikalnog tumačenja islama.

Hrvati u BiH ugroženi i zbog iseljavanja

Položaj Hrvata u BiH u političkom smislu obilježava nastojanje da se ispune svi elementi koji ga čine konstitutivnim narodom te da se postigne, ustavom BiH predviđena, puna jednakopravnost s ostala dva naroda. Uz političke okolnosti, Hrvati u BiH suočeni su s trendom ekonomskog iseljavanja čime je ugrožen i njihov fizički opstanak u BiH, a time i multietnički karakter BiH.

Unatoč ukupnom smanjenju, u zadnje tri godine povećava se broj migranata na balkanskoj (istočnomediteranskoj) ruti. Po podacima Frontexa, tijekom 2019. na balkanskoj ruti je detektirano više od 82.000 ilegalnih migranata, odnosno oko 46 posto više nego godinu ranije. Broj ilegalnih migranata na tzv. balkanskoj ruti po godinama (izvor: Frontex) Po podacima IOM-a za 2019. godinu, na balkanskoj ruti od ukupnog broja migranata njih 24% dolazi iz Pakistana, 18% iz Afganistana, 10% iz Sirije, 9% iz Maroka, 8% iz Iraka, a 31% iz ostalih država Azije i Afrike.

LNG terminal ojačat će energetsku sigurnost RH i država okruženja, navodi se  ističe da postojeće stanje u Hrvatskoj zahtijeva smanjivanje ovisnosti o uvozu energenata, diverzifikaciju dobavnih pravaca  radi jačanja energetske sigurnosti i smanjivanja ranjivosti te podložnosti vanjskim utjecajima, kao i korištenje novih tehnologija zasnovanih na obnovljivim resursima.

Korupcija i gospodarski kriminal sputavaju razvoj i prosperitet

Korupcija u javnoj upravi, državnim institucijama i tijelima te javnim tvrtkama, uz sve negativne društvene posljedice, predstavlja značajnu prijetnju za gospodarski razvoj RH te ugrožava funkcioniranje tržišta, gospodarski rast, smanjuje javne financije i oštećuje državni proračun.  Posebno rizično područje na području suzbijanja korupcije i gospodarskog kriminala predstavljaju, ističe se, procesi javne nabave i njihova zloporaba.

Zbog velikih iznosa i složenosti projekata, koruptivnim rizicima izloženi su i veliki infrastrukturni projekti, uključujući i one koji se financiraju iz fondova EU. Prisutan je i interes za ulaganje kapitala nepoznatog porijekla u RH, pri čemu postoji rizik da se radi o „pranju“ nezakonito stečenog novca, stoji, uz ostalo, u izvješću.

Iako nepovoljna demografska struktura i trendovi demografskih procesa u Hrvatskoj ne predstavljaju izravnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti, procjenjuje se da će njihov nastavak dugoročno opteretiti daljnju dinamiku društvenog i gospodarskog razvoja zemlje.

U izvješću se, među ostalim, navodi da je strano obavještajno djelovanje prema Hrvatskoj izraženo u kontekstu članstva u EU i NATO-u te hrvatskoj ulozi u stabilizaciji jugoistoka Europe. U sklopu stranog obavještajnog djelovanja odvija se i informacijsko djelovanje prema Hrvatskoj tako da se u informacijski i medijski prostor plasiraju fragmentirani podaci, lažne ili iskrivljene vijesti kojima se pokušava nametnuti viđenje nekog događaja i/ili mijenjati svijest i stavovi kod javnosti.

 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Rijekom se pjevalo “Zovi samo zovi”!!! Odgovor na zvijezdu petokraku !!!

Published

on

Izvor: Facebook/Dnevno

Veći broj građana okupio se u nedjelju popodne u središtu Rijeke prosvjedujući protiv postavljanja umjetničke instalacije Nemanje Cvijanovića „Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik“ na krov Riječkog nebodera.

Prosvjednici su nakon okupljanja Mostu hrvatskih branitelja, prošli Korzom do Riječkog nebodera, a mirno okupljanje organizirano je putem društvenih mreža.

Petokraku na riječkom neboderu nisu svi doživjeli kao “umjetničku instalaciju”.

Veliki broj Riječana crvenu zvijezdu jasno istaknutu u njihovom gradu, smatraju isključivo – provokacijom.

To su danas i pokazali kolonom koja je sa hrvatskim i hos zastavama prošetala gradom, uz uzvike “Vukovar” i pjesmom “Zovi, samo zovi”.

Iz operativnog dežurstva Policijske uprave primorsko-goranske doznaje se da je policija, temeljem saznanja da je došlo do okupljanja većeg broja građana izašla na mjesto događaja te da tijekom okupljanja nije bilo policijskog postupanja.

Umjetnička instalacija Nemanje Cvijanovića „Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik“ postavljena je u nedjelju ujutro na krovu Riječkog nebodera, na dan odluke o priključenju Rijeke Hrvatskoj, a u sklopu programa Europske prijestolnice kulture, priopćeno je iz Rijeke 2020.

Riječ je o skulpturi u obliku velike odbačene i zaboravljene partizanske zvijezde petokrake u koju je uronjeno 2800 krhotina stakla koje, kako je priopćeno, podsjećaju na 2800 poginulih boraca u bitki za Rijeku.

Iz Rijeke 2020 naveli su da je umjetnička intervencija postavljena na dana kada je 1943., Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), čijim je Izvršnim odborom predsjedao književnik Vladimir Nazor, donijelo Odluku o povratku Rijeke Hrvatskoj.

Hina/Dnevno

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Policija i dalje traga na nestalom 11-godišnjom migranticom iz Afganistana

Published

on

Još nije pronađena jedanaestogodišnja Banin Hossein iz Afganistana koja se prema prijavi oca Seyed Hossein Shaha, tražitelja azila, 27. kolovoza odvojila od njega i njihove skupine migranata u Broćancu, na vojnom vježbalištu kod Slunja, rekao je Hini ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

“Postoje indicije da je djevojčica put nastavila s drugom grupom migranata, ali to nije potvrđeno, jer ni ta grupa nije pronađena”, rekao je Božinović Hini. Iako su pripadnici policije i vojske od trenutka saznanja za događaj poduzimali intenzivne mjere traganja rezultata još nema, ali kriminalističko istraživanje još uvijek traje.

“Pretrage na terenu su obavljene i nisu dale rezultata, ali se i dalje poduzimaju mjere traganja, osobito putem međunarodne pravne pomoći. Još se čekaju podaci od drugih država koji bi trebali potvrditi rutu kretanja nestale osobe i njene grupe” rekao je Božinović i naglasio da za sada nema potvrde o njihovim ranijim registracijama u kampovima duž balkanske rute, no da još nije sve ni provjereno.

Govoreći općenito o problemu ilegalnih migracija, Božinović je rekao da je činjenica da je više puta bilo lažnih prijava o nestanku djece migranata. Primjerice, u slučaju lažne prijave nestanka sirijske djevojčice 2018. više od godinu dana trajalo je “prozivanje hrvatske policije od strane raznih aktivističkih novinara”.

“Tek nakon više od godinu dana smo dobili potvrdu od Jordana da konkretna djevojčica iz Sirije nikada nije ni napustila kamp u Jordanu, gdje je boravila kao izbjeglica. Ilegalni migranti znaju da ako kažu da se traži dijete da onda ne ide repatrijacija. Razumijem ih, pokušavaju na svaki način doći do europskih zemalja i to konkretno do Austrije, Njemačke, Švedske ili neke druge zemlje, a koje ih ne žele ili ne mogu primiti”, rekao je.

To je sigurnosno pitanje, smatra Božinović i tvrdi da dio medija to jednostavno ne želi priznati, kao ni činjenicu da se politike u europskim zemljama mijenjaju, da jačaju desne opcije i da se migracije više ne mogu tretirati samo kao humanitarno pitanje.

Naglasio je da je humanitarno pitanje kada se bježi od pogibelji i rata, a ne samo od lošeg života u domovini.

Božinović smatra da će se humanitarni problemi zbog pandemije još produbiti, jer da će se zbog nje “udvostručiti broj gladnih u svijetu”.

Grupa od 13 migranata od koje se u ilegalnom kretanju kroz Vojno vježbalište 27. kolovoza navodno razdvojila Banin Hossein nalazi se u zagrebačkom Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite Porin i svi su zatražili azil u Hrvatskoj.

Na internetskoj stranici Nacionalne evidencije nestalih osoba NENO, koju uređuje Služba za odnose s javnošću MUP-a stoje i dalje objavljeni detaljni podaci s opisom Banin Hossein te se mole osobe koje imaju ikakva saznanja o njenom kretanju da se jave najbližoj policiji ili dostave podatke na e mail nestali@nestali.hr

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije