Povezite se

Gospodarstvo

Lalovac: Vlada više nema financijskih instrumenata stabilizacije gospodarstva

Objavljeno

-

Zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je u četvrtak, u saborskoj raspravi o prijedlogu državnog proračuna za 2020., da u slučaju nove gospodarske krize Vlada nema više ni jednog financijskog instrumenta kojim bi mogla stabilizirati gospodarstvo, osim eventualno uvođenja poreza na nekretnine.

“Porez na dodanu vrijednost (PDV) je maksimiziran na 25 posto i jedan je od najvećih u EU, trošarine na duhan i alkohol su u ‘sivoj zoni’, porez na dohodak je ‘iscijeđeni limun’, a monetarnom politikom se ne može djelovati, jer su kamatne stope gotovo na nuli”, upozorio je Lalovac.

Podsjetio je kako je 2015. stopa gospodarskog rasta bila 2,4 posto, a u 2019. samo 2,5 posto ustvrdivši kako to znači stagnaciju. Dodao je i kako je zadržavanje opće stope PDV-a na razini 25 posto i odustajanje od smanjenja na 24 posto politička odluka, a znači da će se jedan posto onoga što tek trebamo stvoriti u idućoj godini izdvojiti za povećanje plaća u javnim službama. Predloženo porezno rasterećenje mlađih osoba prema dobnim kategorijama je diskriminatorno i nije dobro, ocijenio je Lalovac.

U vezi s 2. mirovinskim stupom Lalovac je upozorio je na problem pada prinosa na obveznice koji su sada od 0,5 do 1 posto te da prijeti gubitak sredstava za mirovine, jer je trošak mirovinskih fondova veći od prihoda, a Vlada je odustala od mirovinske reforme. Što se tiče korištenja EU fondova, Lalovac je rekao kako se taj novac uglavnom troši na plaćanje stranih kompanija koje rade u Hrvatskoj, a ne podržava se konkurentnost hrvatskog gospodarstva što je jedini ispravni put.

Petrov: Nema govora o poreznom rasterećenju

Božo Petrov (Klub Mosta) rekao je kako su proračunski prihodi povećani za 5 milijardi kuna, uz sredstva EU fondova 3,5 milijarde, što je ukupno 8,5 milijardi, no da to “nisu novci pali s neba”, nego hrvatskih građana koje pune proračun. Ustvrdio je i kako nema govora o poreznom rasterećenju. “Prihodi države povećani su za 30 milijardi kuna u 3 godine koji su uzeti od građana i potrošeni su, a da ne znamo kako. Država za HDZ-ove vladavine troši gotovo 147 milijardi kuna na sebe, a startala je sa 110 milijardi kuna”, ustvrdio je Petrov.

Optužio je Vladu da nije ojačala ni jednu stratešku granu upozorivši kako “opet slušamo priče kao i 2008. i 2009. da se ništa neće dogoditi, a onda smo imali pad BDP-a od 10 posto i Hrvatska je bila država koja je najduže bila u recesiji i najteže iz nje izašla”.

Mrak Taritaš: Na vlasti trgovačko-klijentelistička koalicija

Anka Mrak Taritaš (Klub Glasa) smatra kako brojke koje je iznio premijer Plenković ne govore kamo će nas proračun odvesti, budući je sastavio trgovačko-klijentelističku koaliciju, kao iskusni kockar uložio je sve žetončiće, a kuća na kraju plaća novcima građana, jer ne znamo koliko će nas to na kraju koštati. To je cijena donošenja zagrebačkog GUP-a i uništenje Donjeg grada izgradnjom mimo kriterija i bit će zadnji čavao u lijes zagrebačkog urbanizma i pobjeda korupcije i kumova nad glavnim gradom. Po njezinim riječima premijer Plenković odlučio je da nema cijene koju nije spreman platiti da predsjeda Vijećem Europske unije, a sve će na kraju platiti građani. Proračun, Vlada i naše predsjedanje EU je zombi – postoji, ali je politički mrtvo, ustvrdila je Mraka Taritaš te dodala kako je stabilnost plaćena uništenjem države, a premijer izvana gladac, iznutra jadac koji se bavi briselskim frazetinama. 

Proračun je veći 7 milijardi, a gospodarska aktivnost na razini 2008., upozorila je te dodala da se rastom od 2,5 posto BDP-a ne može naprijed nego zaostaje. “Povlačenje sredstava iz EU fondova je nedovoljno. Umirovljenici su nam na dnu, a za javnu upravu dajemo previše i bez rezova je neodrživa, no izborna je godina i od toga neće biti ništa”, ocijenila je Mrak Taritaš.

(Hina)

Gospodarstvo

Ugovori o sufinanciranju EU projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od 21 milijun kuna

Published

on

Dubrovnik - Ugovori o sufinanciranju projekata EU u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Devet ugovora o sufinanciranju EU projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, vrijedna gotovo 21 milijun kuna, uručili su u petak resorni ministri predstavnicima lokalne vlasti na svečanosti u dubrovačkoj Gradskoj vijećnici.

 Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić uručio je osam ugovora vrijednih 19,6 milijuna kuna, od kojih je najveći onaj za županijsku regionalnu agenciju DUNEA u vrijednosti 14,4 milijuna kuna.

 Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić uručio je 1,25 milijuna kuna vrijedan ugovor o sufinanciranju građenja vodnih građevina na području dijela aglomeracije Malostonski zaljev u Općini Slivno na dionici Klek – Repić – Duboka, a koji su prethodno potpisali generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i direktorica Odvodnje Slivno d.o.o. Ivana Mađor.
 Pavić je podsjetio da je Dubrovačko-neretvanska županija s 5,3 milijarde kuna izuzetno uspješna u povlačenju sredstava iz fondova EU, od čega 51 milijarda u mandatu aktualne Vlade.
 „To dovoljno govori koliko ova Vlada i svi skupa ulažemo dodatnu snagu kako bismo ugovaranje podigli na najvišu moguću mjeru. Danas posebno ističem 14,4 milijuna kuna našem regionalnom koordinatoru DUNEA-i, što je ključ daljnjeg razvoja ove županije. Gledamo i prema novoj financijskoj perspektivi i očekujemo nove prijedloge projekata gradova i općina“, rekao je Pavić.
 Ministar Ćorić istaknuo je kako će se ostvarenjem projekta u Općini Slivno izgraditi sustav odvodnje do granice s BiH, a s druge strane je potrebno dovršiti još 700 metara.
 „Područje odvodnje Općine Slivno i svih mjesta prema Neumu će se nakon desetljeća trajno riješiti. Općina je napravila neizmjerno velik napor za pripremu dokumentacije. Sjeverni dio županije učinio je puno na rješavanju sustava odvodnje i navodnjavanja“, dodao je Ćorić.
 Grad Dubrovnik dobio je sredstva za projekt „Re-Du“ – provedbu Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika (104 023,50 kuna) te za energetske obnove zgrada u OŠ Marina Držića od 5. do 8. razreda (230.200,97 kuna) te OŠ Ivana Gundulića (2.392.953,36 kuna). 

 Sredstva su dobili i Grad Opuzen (Izgradnja II. faze komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni u Opuzenu – 1.942.837,89 kuna), Općina Kula Norinska (Izgradnja parkinga pored OŠ Kula Norinska – 100.000 kuna), Općina Zažablje (Centar aktivnosti mladih u zajednici – 150.000 kuna), Općina Ston (Izgradnja vodovodnih i kanalizacijskih sustava – 300.000 kuna) te Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA (projekt „Znanjem do EU fondova“ – 14.439. 271,54 kuna).

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Na Zagreb VINOcom-u 300 izlagača

Published

on

Međunarodni festival vina i kulinarstva Zagreb VINOcom

Dvodnevni Međunarodni festival vina i kulinarstva 14. Zagreb VINOcom otvoren je u petak u hotelu Esplanade okupivši više od 300 izlagača, većinom vinare, proizvođače delicija, trgovce i kuhare iz Hrvatske i Europe, koji će do subote predvečer predstavljati svoje proizvode te pripremati vrhunska jela.

Uz kupljenu ulaznicu posjetiteljima se na 14. Zagreb VINOcomu nude mogućnosti kušanja raznih vrsta vina, ove godine više od 200, brojnih sireva, pršuta, kulena i slatkih delicija, a stručna i druga publika mogu poslušati i predavanja na desetak stručnih eno-gastro radionica.

“Zagreb VINOcom jedan je od najstarijih festivala u Hrvatskoj koji promovira vino, hranu i općenito kulturu stola. Drago nam je da se i ove godine odazvao velik broj vinara i drugih izlagača, a vjerujemo i da biti i dosta posjetitelja, čija ćemo očekivanja nadam se ispuniti kao i prethodnih godina”, kazao je na otvorenju osnivač i direktor festivala Ivan Dropuljić.

Naglasio je i zadovoljstvo što je ove godine zemlja-partner Slovačka, čija se tri vinara predstavljaju na festivalu, i s čijim se predstavnicima razgovara o promociji hrvatskih vina u toj zemlji.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Dragan Kovačević na otvorenju je istaknuo važnost takvih manifestacija za promociju vinarstva i vina, kulinarstva i dobre hrane, ocjenivši da je to dobro i za međunarodnu prepoznatljivost. 

“Vrhunska vina koja predstavlja VINOcom etablirana su na globalnim vinskim kartama, a naši vinari nose odličja najprestižnijih svjetskih natjecanja. Kao prostorno mala zemlja možemo biti ponosni na više od 120 autohtonih sorti vina i na mozaik od četiri vinske regije, od kojih svaka, Slavonija i hrvatsko Podunavlje, Dalmacija, Istra i središnja bregovita Hrvatska, ima svoje sortne i položajne specifičnosti”, kazao je Kovačević.

Poručio je i da trebamo biti ponosni na naše vinare, jer obogaćuju eno gastronomsku ponudu, stvaraju vrhunski turistički proizvod i daju izravan doprinos izvan sezonskoj ponudi i produženju turističke sezone.

“Vinarima moramo dati dodatni vjetar u leđa, posebice u marketingu i promociji, te se ‘obračunavati’ sa sivom ekonomijom i prekomjernim uvozom, ali i smanjiti administraciju i ubrzati procedure za dobivanje sredstava EU fondova i vinske omotnice”, smatra Kovačević.

Važnost VINOcom-a naglasio je i pomoćnik ministrice poljoprivrede Zdravko Tušek, dok je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić kazala da je to odlična uvertira u predstojeći Advent.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Dodijeljene nagrade HGK Zlatna kuna – Cedevita najbolja među velikim tvrtkama

Published

on

Hrvatska gospodarska komora dodijelila je nagrade Zlatna kuna

Prehrambena tvrtka Cedevita proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) te joj je u četvrtak navečer dodijeljena nagrada “Zlatna kuna”, dok je nagrada za životno djelo pripala Ivanu Kataviću, osnivaču križevačkog KTC-a.

Dodjela nagrada, 23. po redu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupila je brojne gospodarstvenike i osobe iz javnog i političkog života, a nazočili su joj i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministri gospodarstva Darko Horvat, državne imovine Mario Banožić, uprave Ivan Malenica, rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, kao i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Sanader, koji su i uručili nagrade dobitnicima.

Zvonimir Brekalo, predsjednik Uprave Cedevite, koja je dio Atlantic Grupe, kazao je da brend Cedevita ove godine slavi 50. rođendan pa da na ovu nagradu gleda kao na lijep rođendanski poklon. Pritom se zahvalio i potrošačima, koji već pola stoljeća biraju Cedevitu kao svoj omiljeni osvježavajući napitak.

U kategoriji najbolje tvrtke srednje veličine Zlatnu kunu dobio je Nanobit, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašen šibenski Pirić Montage.

Nagrada za najbolju banku pripala je Zagrebačkoj banci (Zaba), a za najbolje osiguravajuće društvo Croatia osiguranju.

Zlatna kuna u kategoriji inovacija dodijeljena je tvrtki Rasco iz Kalinovca, a u kategoriji post startup tvrtki nagrađeni su Diversitas IT sustavi.

Zlatna kuna za životno djelo uručena je Ivanu Kataviću, osnivaču i vlasniku tvrtke KTC Križevci, koja ima više od 20 trgovačkih centara, nekoliko poljoprivrednih ljekarni i benzinskih crpki, bavi se i turističko-ugostiteljskom djelatnošću, a ukupno zapošljava 1.400 ljudi te ostvaruje godišnji promet od oko 1,8 milijardi kuna.

Zagreb, 21.11.2019 – Hrvatska gospodarska komora (HGK) dodijelila je nagrade Zlatna kuna. Nagrade se dodjeljuju u osam kategorija – za mala, srednja i velika trgovačka društva, najuspješnijoj banci i društvu za osiguranje, najboljem post startup-u te za inovaciju i životno djelo. Na slici predsjednik HGK Luka Burilović, predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović s dobitnicima.

Priznanje za promicanje gospodarstva otišlo je u ruke Visokog učilišta Algebra te njenih osnivača i voditelja Mislava Balkovića, Hrvoja Josipa Balena i Tomislava Dominikovića, dok je Specijalna bolnica Sv. Katarina iz Zaboka dobila priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u zdravstvu.

Grabar-Kitarović: Hrvatska danas mnogo sposobnija za velika gospodarska postignuća

Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako su najbolji poduzetnici, kojima se večeras iskazuje priznanje, svojim radom i talentom pridonijeli uspjehu hrvatskoga gospodarstva, što predstavlja istinsko domoljublje.

“Vaši uspjesi važni su za naš narodni i državni napredak jer, sjetimo se, bilo je kriznih razdoblja, kada smo mogli samo sanjati rast proizvodnje, izvoza, zaposlenosti i plaća”, kazala je Grabar-Kitarović te podsjetila na razdoblje recesije od 2008. do 2014. godine, koje je između ostalog, obilježilo pesimistično ozračje, velika nezaposlenost, uz rastući javni dug i katastrofalno stanje javnih financija.

“Nisam se pomirila s tim, kao ni Vlade koje su došle nakon toga. Vjerovala sam da znamo, možemo i moramo bolje. Svladali smo krizu, okrenuli se drukčijem načinu rada i proveli nužne promjene kako bismo stvorili i osnažili zdrave temelje rastu gospodarstva”, naglasila je predsjednica Grabar-Kitarović. Procjenjuje kako je Hrvatska danas mnogo snažnija, razvijenija i sposobnija za velika gospodarska postignuća.

Ističe važnost stvaranja konkurentnog, izvozno orijentiranog gospodarstva, profitabilnih i tehnološki naprednih tvrtki i zadovoljnih radnika, a to znači da se u većoj mjeri treba okrenuti prema industriji, proizvodnji, modernim tehnologijama, inovacijama, stvaranju novih vrijednosti, privlačenju izravnih stranih ulaganja u djelatnosti koje potiču izvoz i otvaraju produktivna radna mjesta, kao i stvaranju stabilnog poslovnog okruženja i unaprjeđenju investicijske klime.

Grabar-Kitarović smatra da je to jedini put ka ostvarenju pune zaposlenosti, snažnih stopa gospodarskog rasta, ravnoteže javnih financija i ostvarenju koncepcije socijalne pravde, a pritom podsjeća da je njena osobna ambicija, na što potiče i Vladu, rast BDP-a od najmanje pet posto.

Plenković: Trošimo onoliko koliko zarađujemo

Premijer Andrej Plenković poručio je da je Vlada nastojala u protekle nešto više od tri godine olakšati poslovanje poduzetnicima, pritom istaknuvši četiri kruga porezne reforme i rasterećenje od ukupno devet milijardi kuna, kao i administrativna rasterećenja vrijedna 2,5 milijarde kuna.

Kaže da položaj Hrvatske koji joj daje članstvo u Europskoj uniji svima omogućuje bolje i učinkovitije poslovanje, a kako su hrvatski pravni sustav i gospodarski okvir i predvidljivi i pouzdani.

Izrazio je zadovoljstvo jer je Hrvatska u proteklom razdoblju ostvarila zdravi gospodarski rast, a kaže da je to možda i najvažnija poruka cijelog mandata Vlade, koja se ogleda i u tome da trošimo onoliko koliko zarađujemo, a ne više od toga.

Vjeruje da se takvom politikom uspjelo i riješiti pitanje prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža, ostvaren je i povratak u investicijski rejting, kao i zadan vrlo čvrst i jasan put za ispunjavanje kriterija za ulazak u europodručje,  što će svim poduzetnicima, poručuje premijer, značiti plus u njihovom poslovanju.

Burilović: Nedostatak radne snage najveći izazov hrvatskog gospodarstva

Predsjednik HGK Luka Burilović poručio je da Hrvatskoj još uvijek nedostaje kvalitetniji sustav koji potiče inovativnost i kreativnost, pri čemu ističe da ne smijemo biti usredotočeni samo na domaće tržište, na javni sektor kao generator rasta, kao i na rentijerstvo.

“Moramo poticati izvoznike i industrije koje donose novu vrijednost, kvalitetna radna mjesta, moderne tehnologije i poslovne modele. Trebamo se okrenuti globalnom, privatnom, modernom i proaktivnom”, poručio je predsjednik HGK.

Burilović je upozorio i da je najveći izazov hrvatskoga gospodarstva u ovom trenutku nedostatak radne snage, kao i da dugo suštinski zapravo ignoriramo činjenicu da kao društvo nestajemo, što se očituje u dugogodišnjem negativnom prirodnom prirastu, kao i odljevu od oko 300 tisuća ljudi od 2011. godine.

“To treba biti poziv na buđenje i zajedničko djelovanje. Trebamo bježati od politikanstva i populizma kao jednih od glavnih kočnica razvoja. Odgovornost je na svima nama”, naglasio je Burilović.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije