Povezite se

Izdvojeno

Kuščević: Nemam razloga skrivati se iza saborskog imuniteta

Objavljeno

-

Nemam razloga skrivati se iza saborskog imuniteta, drago mi je da ću imati priliku pobiti sve optužbe, poručio je u četvrtak saborski zastupnik HDZ-a i bivši ministar uprave Lovro Kuščević, komentirajući zahtjev DORH-a Hrvatskom saboru da mu se skine zastupnički imunitet.

 “Nemam razloga da se skrivam iza saborskog imuniteta i nema razloga da se prema meni postupa drukčije nego prema bilo kojem hrvatskom građaninu. Neka Mandatno-imunitetno povjerenstvo odluči po svom nahođenju, a meni je drago da ću konačno imati priliku pred nadležnim tijelima demantirati i pobiti sve optužbe koje mi se stavljaju na teret, demantirati sve ove napade i iznijeti svoju obranu”, izjavio je Kuščević Hini.    

 Na pitanje tko mu je odvjetnik, Kuščević je rekao da se nije još odlučio za odvjetnika. “Nisam još vidio optužbe. Kad vidim konkretno optužbe, koliko su uopće ozbiljne, onda ću izabrati odvjetnika, ako to bude uopće potrebno”, rekao je.

 Predsjednik Mandatno-imunitetnog povjerenstva Žarko Tušek potvrdio je danas da je DORH uputio zahtjev za skidanje imuniteta Kuščeviću, te najavio da će sjednicu Mandatno-imunitetnog povjerenstva sazvati u ponedjeljak ili utorak.

 Kuščevića je akter u nekoliko nekretninskih afera, a kako se neslužbeno doznaje, tereti ga se po članku 291. Kaznenog zakona, koji se odnosi za zlouporabu položaja i ovlasti, i to zbog prenamjene prostornog plana općine Nerežišća.

 Policija je prije desetak dana obavila pretres Kuščevićevih nekretnina u Nerežišću na Braču. Uskok je 20. kolovoza potvrdio da provodi izvide vezane za njegove nekretnine te da će “daljnjem postupanju” odlučiti nakon što se policijskim izvidima osiguraju dokazi i prikupe sve potrebne obavijesti.

 Bivši ministar uprave i nekadašnji politički tajnik HDZ-a podnio je 8. srpnja ostavke na te funkcije, a dva dana kasnije premijer Andrej Plenković razriješio je Kuščevića ministarske dužnosti, nakon čega je on istog dana aktivirao saborski mandat.

(Hina)

Nastavi pregledavati
Reklame

Izdvojeno

Obilježena 27. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica

Published

on

Obilježena 27. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica | Foto: MORH / M. Čobanović

U Zadru je danas, 20. siječnja 2020. godine održana središnja svečanost obilježavanja 27. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica, jedne od prvih velikih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i policije u kojoj je u samo 72 sata oslobođeno gotovo stotinu kvadratnih kilometara dotad okupiranog hrvatskog teritorija.

U spomen na te povijesne dane, na zadarskim se ulicama od jutarnjih sati svirala budnica, a kod Središnjeg križa na zadarskom Gradskom groblju visoka su izaslanstva položila vijence i upalila svijeće odajući počast poginulim braniteljima u operaciji.

Zajednički vijenac u ime Republike Hrvatske položili su izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH i predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora umirovljeni general Miljenko Filipović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, kojima su se pridružila i izaslanstva MORH-a, MUP-a, Ministarstva hrvatskih branitelja i Hrvatske vojske. Vijence su položile i obitelji poginulih, nestalih i umrlih pripadnika u VRO Maslenica, kao i izaslanstva Zadarske županije, na čelu sa županom Božidarom Longinom i Grada Zadra, na čelu s gradonačelnikom Brankom Dukićem, te predstavnici postrojbi iz Domovinskog rata i Udruga hrvatskih branitelja.

Vijenci su položeni i na spomen-obilježje 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi, a ruže u znak sjećanja na sve poginule potom i kod Spomenika hrvatskim braniteljima.

Obilježena 27. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica /MORH

Krstičević: Maslenica je bila prekretnica u Domovinskom ratu i pokazala da je HV uvježbana i opremljena da može izvesti tako složenu vojnu operaciju

Ministar obrane Damir Krstičević u prigodi obljetnice zahvalio je braniteljima i suborcima na uspješno provedenoj operaciji i žrtvi koji su podnijeli za Hrvatsku.

“I nakon 27 godina osjećaj je pobjednički. Znali smo da tada radimo nešto dobro za svoj narod i svoju državu. Osjećali smo ogromnu snagu, zajedništvo, ponos i dostojanstvo. Bilo je teško, ali vjerovali smo u pobjedu i danas smo na nju iznimno ponosni.

U ime cijele hrvatske Vlade izražavam zahvalnost hrvatskim braniteljima sudionicima operacije Maslenica, na čelu sa ratnim zapovjednikom generalom Antom Gotovinom i načelnikom GS-a generalom Jankom Bobetkom, na vrhunski izvedenoj operaciji. Najveću zahvalnost upućujemo obiteljima poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja, kao i predsjedniku dr. Franji Tuđmanu koji je dao zapovijed da se operacija provede.

Kao jedan od zapovjednika operacije mogu reći da je operacija Maslenica bila prekretnica u Domovinskom ratu. Ona je te 1993. pokazala da je Hrvatska vojska i uvježbana i opremljena da može izvesti tako složenu vojnu operaciju. Spojili smo sjever i jug Hrvatske i tom operacijom pokazali i svijetu i Hrvatskoj da smo u stanju sami osloboditi svoju zemlju, a što se kasnije potvrdilo i u svim ostalim operacijama Hrvatske vojske. Osnažili smo vjeru svim hrvatskim braniteljima u pobjednički karakter Hrvatske vojske i on je vidljiv i danas. Naša je zadaća danas čuvati vrijednosti i nasljeđe Domovinskog rata te jačati Hrvatsku vojsku koja je jamac našeg mira i sigurnosti”, kazao je ministar Krstičević.

Sjećanje na operaciju Maslenica evocirao je i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasivši njezinu važnost kao prekretnice u Domovinskom ratu, ali i istaknuo kako je njezino posebno značenje bila poruka hrvatskom narodu da su hrvatske oružane snage sposobne osloboditi svoju zemlju. Podnesene su iznimno velike žrtve u operaciji i danas su nam prioriteti i obveza skrbiti o obiteljima poginulih i braniteljima.

Obilježena 27. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica
Mimohod pripadnika Hrvatske vojske i policije Zadrom u čast hrvatskim braniteljima

Obilježavanje je nastavljeno mimohodom pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a s ratnim zastavama središtem Zadra do crkve svetog Šime gdje je služena misa za Domovinu.

U sklopu obljetnice u svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta bit će održan i Znanstveni kolokvij Hrvatski liječnici i sanitet u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica, a u poslijepodnevnim satima i simpozij “Franjevački samostan u Donjem Karinu kao primjer razaranja kulturne baštine tijekom Domovinskog rata”.

U sklopu obilježavanja obljetnice, dan uoči središnjeg obilježavanja održan je turnir u streljaštvu malokalibarskim pištoljem i 16. atletska utrka “Da se ne zaboravi Maslenica – Posedarje – Podgradina – Novigrad”.

Program obilježavanja nastavlja se i cijeli ovaj tjedan odavanjem počasti poginulim braniteljima kod spomen obilježja u Kašiću, Islamu Latinskom, Posedarju, Masleničkom mostu, mjesnom groblju u Crnom, Ražovljevoj Glavici kod Škabrnje, Paljuvu, Novigradu i Karinu te misama u mjesnim crkvama.


Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Važnost sjećanja i empatije za žrtve te poruke o apsurdnosti rata, brutalnosti i nasilja

Published

on

Svečanim otvorenjem značajne i vrijedne izložbe “Osijek na udaru brutalne agresije” obilježena važna obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske i završetka mirne reintegracije

U prigodi 28. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske  i 22. godišnjice završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u nazočnosti brojnih uzvanika, učenika i nastavnika  u predvorju Osnovne škole Frana Krste Frankopana Osijek svečano je otvorena reprezentativna i vrijedna izložba”Osijek na udaru brutalne agresije”.

Važna međunarodna izložba upozorenja i memorije na ratna stradanja industrijske, urbane i kulturne baštine grada Osijeka 90-ih po prvi je put otvorena u jednoj ustanovi osnovnoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj.

Otvorenje izložbe uslijedilo je na  poziv ravnatelja ustanove prof. Antuna Ptičara, koji je i sam kao dragovoljac branio grad Osijek.

Početak svečanosti obilježio je domoljubni program učenica osmih razreda. 

Prof. Antun Ptičar/Izvor: Zlatko Pavošević/Heroji Osijeka

Ravnatelj Ptičar naglasio je svrhu i smisao prezentacije izložbe učenicima škole: „Cilj  je naučiti djecu i prikazati  kojom se mukom došlo do međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Ne želimo samo da vide agresiju, želimo to, ali da se uvjere koliko zla donosi rat, koliko, borbeni sukobi bilo koje vrste su zlo i koje nam više nikada ne treba. Mi radimo na tome da ih naučimo da što više budu svjesni toga, koliko je mir značajan i koliko mir treba očuvati. I to nam je glavna poruka ove izložbe, borimo se za mir i borimo se za bolju budućnost u ovoj našoj domovini“.

Autor izložbe Zlatko Dernaj prigodnim je riječima istaknuo „važnost sjećanja na dane hrabrosti i odlučnosti, ponosa i slave branitelja Osijeka“. Širenjem snažnih i važnih poruka autora izložbe nazočnim uzvanicima i učenicima o „apsurdnosti rata, mržnje i zločina; važnosti čuvanja mira, suosjećanja, solidarnosti, nenasilja i izgradnje sretne budućnosti za sve građane i buduće generacije“, završena je svečanost otvorenja reprezentativne multimedijske izložbe.

Putujuća izložba promicanja vrijednosti mira, slobode i domovine ostaje  u OŠ Frana Krste Frankopana Osijek otvorena do 17. siječnja 2020. god.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Hrvatska obilježava obljetnicu međunarodnog priznanja i mirne reintegracije Podunavlja

Published

on

Prije 28 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije (EU), a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s našom zemljom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Kad je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godine poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u emotivnom je govoru naciji poručio: “Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.” Svojim je suradnicima pak rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države.”

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate. Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Island – prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku krajem 1991.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. On je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske. Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.

Nakon EU-a, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja). Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. godine završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske “Bljesak” (počela 1. svibnja) i “Oluja” (počela 5. kolovoza 1995. godine). Operacijom “Bljesak” oslobođena je zapadna Slavonija, a u “Oluji” je oslobođen Knin te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.

Hrvatska predsjeda Europskom unijom

S prvim minutama siječnja 2020. Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala njezina članica. Hrvatsko predsjedanje službeno je počelo 9. siječnja dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskome narodnom kazalištu.

U Bruxellesu će se 15. siječnja, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja, održati koncert. 

U Hrvatskoj će se održati 161 događaj, od kojih dvije trećine u Zagrebu, a najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neslužbeni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja. Osam neslužbenih sastanaka Vijeća EU-a održat će se u Zagrebu, tri u Splitu i jedan u Opatiji. Najavljeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će se pet održati u Zagrebu, a četiri izvan njega.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije