Iako je počeo glavni dio sezone, ugostitelji na obali još uvijek muku muče sa radnom snagom.

Kako kažu u HGK nedostaje 16.373 radnika, tako da nije pomogla ni nedavna Vladina odluka o povećanju kvote za strane radnike u turističkom sektoru za 4000 radnika, ali zabrinjava da se ljudi ne odlučuju za rad u sezoni unatoč činjenici što su ove godine poslodavci odlučili ponuditi veće plaće i bolje uvjete za sezonce.

Razloga za ovosezonski nedostatak radne snage je nekoliko, napominje predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec, a jedan od njih je svakako prestanak priljeva radnika iz BiH i Srbije koji odlaze u Sloveniju, gdje im se nude bolja primanja i uvjeti, odnosno preskaču Hrvatsku. A dodatni problem za sezonu Hrvatska bi mogla osjetiti već od nedjelje, prvoga srpnja, kada Slovenija nakon petogodišnjeg moratorija otvara svoje tržište za radnike iz Hrvatske.

Prema analizi Ekonomskog instituta nedostatkom radne snage najviše su pogođeni obrtnici i mali poduzetnici jer nemaju odakle ponuditi veću plaću i beneficije te kao takvi ne mogu konkurirati velikima. Stoga mali privatnici moraju raditi sami, odnosno pozapošljavati cijelu obitelj, a kada ni to nije dovoljno prisiljeni su na najdrastičniju mjeru – zatvaranje lokala zbog nedostatka radne snage ili nekih njegovih pogona.

U Obrtničkoj komori pri tom ističu još jednu ‘nepravdu’ koja obrtnike čini posebno nekonkurentnima u sezoni. „Vlada je velikim hotelskim lancima smanjila PDV na hranu na 13 posto, a obrtnici i dalje plaćaju najvišu stopu od maksimalnih 25 posto, što je najveća nepravda koja se mogla dogoditi obrtničkom sektoru“, podsjeća Ranogajec. Dodaje da u državnom proračunu ima dovoljno prostora da se i obrtnicima smanji PDV na hranu, pri čemu skromno, ili barem zasad, ne traže i za piće, što bi ih učinilo daleko konkurentnijima i tako primamljivima za sezonska zapošljavanja.

„Dodatni novac u proračunu za smanjenje poreza obrtnicima dobio bi se i izmjenama Zakona o sprečavanju neregistriranih djelatnosti, odnosno jačim suzbijanjem rada na crno. Primjerice, ako netko u svom prostoru obavlja posao na crno te zbog toga, naravno, nije stavio ploču s natpisom, jer radi ilegalno, inspekcija mu ne može ući u prostor jer privatno vlasništvo štiti Ustav!

I onda vam se dogodi da inspekcija ne može ući kod onoga koji radi na crno, ali zato iskontrolira obrtnika koji je prijavio da mu susjed otima posao jer radi na crno!“ navodi Ranogajec primjere iz prakse.

U Ekonomskom institutu primijećuju da se nekada zbog regionalnih nejednakosti u prihodima između kontinentalne Hrvatske i obale radna snaga u sezoni vrlo jednostavno nabavljala iz nerazvijenih kopnenih dijelova, no ulaskom u EU mobilnost radne snage je postala neograničena i kvalitetnim radnicima sezona na hrvatskoj obali više nije prioritet, odnosno općenito im sezonski poslovi više nisu prioritet jer im se sada nude stalni i bolje plaćeni poslovi u jednoj Njemačkoj, primjerice. Hrvatska će u privlačenju radne snage morati ponuditi vrlo konkretne mjere jer radnike ne traži samo naša obala već gotovo cijela Europska unija. Koja im nudi daleko bolje uvjete života i rada, piše Dnevno.hr

Podijeli objavu