Povezite se

BIH

Kriza u BiH: Izetbegović optužio Dodika da provodi državni udar

Objavljeno

-

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović optužio je člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da prijetnjama blokadom vlasti pokušava provesti “tihi državni udar” , objavio je u petak sarajevski “Dnevni avaz”.

Izetbegović je istodobno HDZ-u BiH poručio kako priklanjanjem Dodiku u sadašnjoj krizi sigurno neće dobiti izmjene izbornog zakona kakve očekuje.

U intervjuu ovom listu čelnik vladajuće bošnjačke stranke je ocijenio kako Dodikovo ponašanje uvodi BiH u novu krizu s neizvjesnim ishodom i trajanjem.

Ranije ovog tjedna Dodik i vlasti Republike Srpske najavili su kako dužnosnici srpske nacionalnosti u tijelima državne vlasti neće sudjelovati u donošenju bilo kakvih odluka sve dok se ne promijeni sadašnji ustroj Ustavnog suda BiH i iz njega ne eliminira troje stranih sudaca. 

Takva reakcija iz Banje Luke uslijedila je nakon što je Ustavni sud presudio da poljoprivredno zemljište koje je javno dobro ne može biti vlasništvo entiteta nego isključivo države.

“Ustavni sud je po prizivu skupine zastupnika u Narodnoj skupštini RS zaustavio pokušaj otimačine zemlje povratnika. Režim u tom entitetu ne poštuje odluke Ustavnoga suda, dapače od nas ultimativno traži da promijenimo sastav Ustavnog suda kako se slične otimačine ubuduće ne bi mogle spriječiti. Upuštaju se u nezakonite blokade rada državnih institucija”, kazao je Izetbegović.

Upozorio je kako to predstavlja “pokušaj tihog državnog udara”.

Djelomičnu krivnju za takvo stanje Izetbegović je prebacio i na međunarodnu zajednicu te na Tužiteljstvo BiH jer do sada nisu reagirali na slične ucjene i ultimatume te nepoštovanje odluka Ustavnog suda.

“Upravo njihova neodlučnost, ziheraštvo i kukavičluk su ohrabrili ovako štetno i bahato ponašanje. Flagrantno, nedvojbeno i drsko suprostavljanje, pa i izrugivanje presudama Ustavnoga suda BiH i autoritetu Ureda visokog predstavnika (OHR) prošlo je bez sankcija i pravoga odgovora i to nas je dovelo u ovu situaciju”, ocijenio je Izetbegović.

Čelnik SDA pozvao HDZ BiH da ‘stane uz probosanske snage’

Predsjednik SDA također je poručio kako „patriotski blok” stranaka, kojega uz SDA čine Demokratska fronta (DF) Željka Komšića i Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića, može zaustaviti nasrtaje na državu.

„Ukoliko OHR i Tužiteljstvo BiH ponovno pobjegnu od odgovornosti morat ćemo biti spremni na dugotrajnu krizu koja će, nažalost, iscrpljivati zemlju, ali će u konačnici najviše koštati one koji ovakve krize uporno izazivaju. Neće doći do raspada BiH, koji priželjkuju, nećemo pristati na ultimatume i slabljenje državnih institucija”, poručio je čelnik SDA.

Izetbegović je pozvao HDZ BiH da se konačno očituje i izabere jedan od dva moguća puta, odnosno da “stane uz probosanske snage” i zajedno s njima i međunarodnom zajednicom stabilizira prilike u BiH ili da krene pravcem suradnje s onima koji generiraju krizu u uvjerenju da će izvršiti pritisak i prisiliti “patriotski blok” da popusti HDZ-u BiH kroz izmjene izbornog zakona.

„Takav pristup može samo suziti prostor za dogovor i kompromis i nadam se da HDZ BiH neće krenuti u tom smjeru. Priklanjanjem HDZ BiH probosanskim snagama snažno bi se relaksirali odnosi između Hrvata i Bošnjaka i otvorio prostor za hrabrije kompromise“, poručio je Bakir Izetbegović.

On je ovu poruku poslao nakon što su Dodik i lider HDZ BiH Dragan Čović, na sastanku održanom u četvrtak, potvrdili kako dijele ista stajališta o nužnosti izmjena ustroja Ustavnog suda, ali i izbornog zakona.

BIH

U BiH procesuiranje za ratne zločine čeka oko 4000 osoba

Published

on

Pravosuđu Bosne i Hercegovine ostaje procesuirati oko 4000 osoba osumnjičenih za ratne zločine, što će biti nemoguća misija bez prihvaćanja nove Strategije koja podrazumijeva prijenos predmeta ratnih zločina s državnog Suda BiH na niže sudove, izvijestila je u utorak glavna tužiteljica BiH Gordana Tadić. 

Glavna državna tužiteljica BiH izvijestila je, sudjelujući u Mostaru na konferenciji tužitelja, da je do sada postignut velik napredak u rasvjetljivanju istine o proteklom ratu. Iznijela je podatak da je optuženo više od 800 osoba te su izrečene kazne više od 3700 godina zatvora.

“Ostalo je još oko 449 predmeta po poznatim izvršiteljima, imamo više od 4.000 osoba koje treba procesuirati ili završiti njihove predmete”, rekla je glavna tužiteljica Tadić. 
Pri tome je pojasnila kako Tužiteljstvo BiH ulaže najveće napore kako bi procesuirali što je moguće veći broj ljudi, a građani stekli povjerenje u pravosuđe. 
Ona je odbila mogućnost da posljednja kriza s najavom srpskih dužnosnika o blokadi rada državnih institucija utječe na rad Tužiteljstva BiH. 

“Tužiteljstvo radi na osnovi Ustava i zakona i mi smo treći stup vlasti, potpuno neovisni. Dakle, mi radimo u punom kapacitetu i nismo ni stajali s radom” , istaknula je tužiteljica.  

Vijeće ministara BiH već dvije godine pokušava donijeti novu, revidiranu Strategiju o procesuiranju ratnih zločina u BiH koja podrazumijeva rasterećenje državnih pravosudnih ustanova i prijenos manje složenih predmeta na niže sudova u Federaciji BiH i županijama, te sudove u Republici Srpskoj i Brčko Distriku. Tome su se protivile bošnjačke udruge iz rata tvrdeći da bi na taj način mogli blaže kazne dobiti pojedini osumnjičenici, dok ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša upozorava da bi u slučaju da se ta Strategija ne prihvati brojni osumnjičenici mogli izbjeći odgovornost za ratne zločine.  

Ucitavanje vijesti

BIH

U Bihaću strahuju od eskalacije migratske krize, najgore tek dolazi?

Published

on

Problem ilegalnih migracija u BiH doveo je već sada do kritičnog stanja u zemlji, a izvjesno je kako će ono biti još gore jer i dalje nema nikakve koordinacije u poduzimanju potrebnih mjera, a ni najava da bi se novi saziv Vijeća ministara mogao odlučnije angažirati, upozorili su dužnosnici Unsko-sanske županije.

“Nema nikakve koordinacije između državnog i nižih razina vlasti. Iako je Vijeće ministara BiH formirano prije dva mjeseca, do sada je izostala ozbiljna reakcija u smislu zaštite Unsko-sanske županije kada su u pitanju ilegalne migracije”, upozorio je Nermin Kljajić, ministar unutarnjih poslova ove županije koja podnosi najveći teret migrantske krize u BiH, prenose u ponedjeljak banjolučke “Nezavisne novine”.

Prema procjenama vlasti u Bihaću, u ovom dijelu BiH trenutačno boravi oko pet tisuća ilegalnih migranata. Precizno je poznato samo kako njih tri i pol tisuće boravi u prihvatnim centrima, dok su ostali prepušteni sami sebi i snalaze se kako znaju, odnosno borave u privatnom smještaju ukoliko imaju novca, dok drugi spavaju po napuštenim i ruševnim objektima u urbanim središtima.

Kljajić je istaknuo kako su svi kolektivni smještajni kapaciteti odavno popunjeni, a ocjenu kako je stanje kritično temelji na činjenici da u BiH ne postoji nikakav konsolidirani plan upravljanja migracijama.

Lokalna je policija pritom izložena izazovima koje jedva svladava, jer se broj kaznenih djela neprestano povećava, a u proračunu jednostavno nema novca za povećanje broja policajaca.

Blaga zima već je sada potaknula ilegalne migrante da pokušaju nastaviti put ka zapadnim granicama BiH pa oni sada svakodnevno pristižu u sve većem broju u Unsko-sansku županiju.

Prema podacima lokalne policije, svakog dana u prosjeku stigne najmanje 80 ilegalnih migranata, a nema prostora u koji bi ih se moglo smjestiti.

Predsjednik županijske vlade Mustafa Ružnić kazao je kako u Bihaću strahuju zbog izgledne eskalacije ovog problema. “Najgore tek dolazi”, ocijenio je Ružinić.

Podsjetio je kako je županijska vlada ranije tražila da se rasformiraju sadašnji prihvatni centri “Bira” u Bihaću i “Miral” u Velikoj Kladuši, a da se izvan naseljenih područja uspostavi jedan veći tranzitni centar u kojemu bi bili svi ilegalni migranti.

Lokacija za to je ponuđena, no državne vlasti inicijativu nisu ni razmatrale.

Ucitavanje vijesti

BIH

Policija se sukobila sa migrantima u Velikoj Kladuši

Published

on

Izvor: ITC BIHAĆ

Oko stotinjak migranata, danas se okupilo ispred privremenog prihvatnog kampa „Miral“ u Velikoj Kladuši, uzvikujući da im se otvori granica sa Republikom Hrvatskom, kako bi krenuli prema nekoj od izabranih zemalja članica Europske unije.

Policija je tijekom prosvjeda s kojeg su se čuli uzvici ‘Sloboda’, ‘Vratite nam novac’ i Prestanite nas tući’, uhitila nekoliko ljudi, kazali su svjedoci. 

Nije bilo informacija o ozlijeđenima.

“Hrvatska policija je jako, jako loša. Želimo da se granica otvori. Molimo, nemojte nas više udarati. Ne oduzimajte naše jakne, cipele i čarape. Oni sve oduzimaju”, kazao je za Reuters Salam Batu, jedan od migranata u kampu.

“Svi ovdje žele otići prema granici i dalje u Italiju, Njemačku ili Francusku”, istaknuo je jedan Pakistanac koji se predstavio kao Simon.

“Ako idemo na granicu, hrvatska policija nam zapali jakne i cipele, oduzimaju mobilne telefone”…

U kampu Miral se trenutno nalazi oko tisuću ljudi, što je za 300 više od kapaciteta kampa.

Hrvatska policija redovno odbacuje sve optužbe za nasilje prema izbjeglicama i migrantima.  Iako je balkanska ruta zatvorena 2016., oko 50.000 izbjeglica i migranata, većinom iz Pakistana, Afganistana, Iraka, Maroka i Sirije proši su kroz BiH u protekloj godini.

Oko 6000 ostalo je u BiH, a većina ih se nalazi u loše opremljenim kampovima u Velikoj Kladuši i Bihaću. 

Dok se Hrvatska priprema za ulazak u Schengensku zonu, što uvjetuje poštovanje svih EU standarda kontrole granice i dokazivanje hrvatska policija može efektivno kontrolirati vanjsku granicu Europske unije, iz BiH su već u nekoliko navrata stigle kritike i optužbe da hrvatska policija vraća izbjeglice i migrante u BiH čak i kada ih nađe duboko na vlastitom teritoriju.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije