Povezite se

Politika

Krišto: Plenković vladu sastavlja protuustavno stečenom većinom

Objavljeno

-

Izvor: Nacionalno

Karolina Vidović Krišto koja je u Sabor izabrana na listi Domovinskog pokreta u četvrtak je rekla da je Ustavni sud 2011. donio odluku o neustavnosti 11. i 12. izborne jedinice, ustvrdivši kako Andrej Plenković “vladu sastavlja protuustavno stečenom većinom”.

Ustvrdila je kako od 2011. imamo protuustavne izborne cikluse uključujući i ovaj posljednji. “Na to sustavno upozoravamo već godinama, no izuzetno se teško s time probiti u ‘mainstream’, a Vlada šuti”, istaknula je Vidović Krišto na konferenciji za novnare.

Plenković kao dosadašnji, a prema izbornim rezultatima, vjerojatno i budući premijer, kaže, svjesno krši Ustav i upravo zahvaljujući protuustavnim izbornim jedinicama, 11. i 12. namjerava formirati novu Vladu.

Krišto je navela kako hrvatski Ustav u svojim temeljnim odredbama jamči jednakost i nakon niza zahtjeva za ocjenom ustavnosti 11.i 12. izborne jedinice, koje su očito diskriminacijske.

Ustavni je sudu, kazala je, u srpnju 2011. donio odluku da su protuustavne. Citirala je odluku prema kojoj  ustavnopravno nije dopušteno unaprijed zakonom jamčiti i određivati broj zastupničkih mjesta za bilo koju manjinu po bilo kojoj osnovi, nacionalnoj, etničkoj , jezičnoj, spolnoj, dobnoj ,obrazovnoj,imovinskoj, mjestu boravka, prebivališta i drugoj.

Priznavanje unaprijed zastupničkih mjesta za pripadnike neke manjine u okviru općeg izbornog sustava po naravi stvari uzrokuje narušavanje jednakog izbornog prava, rekla je Vidović Krišto.

Vidović Krišto traži očitovanje Plenkovića

Pozvala je novinare da od tehničkog premijera Andreja Plenkovića zatraže očitovanje vezano uz svjesno kršenje Ustava i Ustavom zajamčene jednakosti i svjesno očuvanje neodrživog izbornog zakona proteklih devet, odnosno u njegovom slučaju četiri godine.

Također je pozvala Plenkovića da se očituje vezano uz nakanu da “protuustavno stečenom većinom formira novu Vladu”.

Na novinarsku tvrdnju da je Ustavni sud utvrdio da svih 10 izbornih jedinica nisu u skladu s Ustavom zato što u njima glasovi ne vrijede jednako jer su odstupanja daleko veća od dopuštenih pet posto, Krišto je uzvratila protupitanjem bi li onda trebalo problematizirati sve izborne cikluse od 2010. do danas koje je ignorirao i tadašnji premijer Zoran Milanović, kao i dosadašnji Andrej Plenković.  

Hrvatska javnost ima pravo znati do kada se misli vladajuća elita igrati s Ustavom i kršiti propise, zakone i Ustav vlastite zemlje, drži Krišto.

Novinarsku ocjenu kako im vjerojatno to ne bi smetalo da je nezavisna lista Željka Glasnovića, koju su podržali, osvojila mandat u 11. izbornoj jedinici, Krišto je odbacila naglasivši da na taj problem upozoravaju već godinama, ali se s time ne mogu probiti u javnost. 

Upitana hoće li podnijeti ustavnu tužbu, Krišto je rekla kako je na temelju zahtjeva za ocjenu ustavnosti iz 2011. donesena odluka Ustavnog suda upitavši koliko ih još trebamo. Napomenula je kako je niz udruga i institucija za ljudska prava zatražilo ocjenu ustavnosti 11.i  12. izborne jedinice.

Na upit zašto problematiziraju samo 11. i 12. izbornu jedinicu kada su u nekim drugim odstupanja i do 25 posto, jer glas u jednoj ne vrijedi isto kao i u drugoj, Krišto je odgovorila kako je problem svako kršenje Ustava i zakona.

Krajnje je vrijeme da se o tome glasno progovori s obzirom da se to pitanje godinama ignorira, istaknula je.  

Podsjetila je,  kako 11. izborna jedinica obuhvaća hrvatske državljane koji žive izvan Hrvatske,a 12. hrvatske državljane koji pripadaju manjinskim etničkim skupinama.

Škoro: O legalnosti izbora treba pitati nadležne koji su ih ogranizirati

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro upitan hoće li inzistirati na potpredsjedničkom mjestu u Saboru, rekao je kako prije svega treba ispitati što misli “druga strana” o pitanju neustavnosti 11. i 12. izborne jedinice, a onda razgovarati o svemu ostalome. Mi tu nismo zbog fotelja i to pitanje je nevažno, poručio je.

Škoro je uzvratio kako očekuje od Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića da se očituju o neustavnosti 11. i 12. izborne jedinice.

Na pitanje smatra li da su rezultati parlamentarnih izbora nelegalni, Škoro je rekao kako to treba pitati nadležne za organizaciju u provedbu izbora.

Politika

Peović: Dva politička blizanca Milanović i Plenković nude budućnost horora socijalnih nepravdi i materijalne deprivacije

Published

on

Saborska zastupnica zeleno-lijevog bloka iz redova Radničke fronte drugarica Katarina Peović na svom Facebook profilu, kao što se moglo očekivati, ponovno je, željna pažnje i popularnosti dala svoje “stručno” mišljenje na današnju 25. obljetnicu Oluje.

Evo “političke dizertacije” Katice Peović:

“Na godišnjicu Oluje u Kninu predsjednik Milanović citira Churchilla i poziva na “dobru volju” koja u miru valja doći nakon ratova koji su uvijek krvavi i u kojima se zbiva puno toga lošeg. Primjerenije bi bilo citirati Krležu i na 25 godina nakon krvavog nacionalističkog rata obespravljenima poručiti “Nema hrvatstva, koje je u stanju da pomiri hrvatskoga kmeta sa hrvatskim grofom.”

Naši Milanovići i Plenkovići

Ideja da su i “grofovi”, kao i svi velikodostojnici koji participiraju u vlasti i koji su došli s idejom pomirbe (s figom u džepu) jednaki hrvatskom radniku – opasnija je od bilo čega drugoga.

No naši Milanovići i Plenkovići, došli su u Knin upravo po to – izgraditi harmoniju i koheziju, govoriti o “dobroj volji”, pogotovu ako im ta “dobra volja” nije ni iz džepa ni u džep. Zato “lijevi predsjednik” i može u istom dahu dok citira Churchilla i zove na dostojanstveni mir relativizirati pljačkaški karakter tranzicije u kapitalizam, ne osvrnuti se na karakter tog “nacionalnog jedinstva” politike Tuđmanâ i Šušaka, kao i njihovih pandana u Srbiji koji su svi odreda guslali domoljubnu pjesmu dok su s obje ruke zahvaćali u zajedničke džepove, društvenog vlasništva – i bogatili tih 200 obitelji koje su prisvojile ono što je narod gradio 45 godina. Sada se vladajući silno trse da izgrade jedinstvo prije negoli dođe jesen u kojoj ćemo još jasnije vidjeti tko su oni koji su jednakiji od drugih.

Govoriti o Franji Tuđmanu kao o “prvom hrvatskom, i što je važnije ratnom predsjedniku”, a o njegovim suradnicima kao o “malo dobrih ljudi” – ima za cilj pacifikaciju radnog naroda koji je pokraden, poslan na bojišta, čija su radna mjesta ugašena, te koji su se vratili samo da bi saznali kako su im jedino preostali nacionalni ponos i osjećaji.

U isto vrijeme naši su novi grofovi donijeli Zakone o radu koji su obespravili većinu, Zakone o predstečajnim nagodbama koji su povlaštene zaštitili od stečaja i troškova otkaza tim radnicima koju su samo u emotivnom nacionalizmu jednaki s vladajućima.

Sladunjava pacifikacija i Milanovićeva pjesma o “našim dečkima” koji su živote ostavljali imala bi možda smisla kada ne bi baš Milanovići tim istim dečkima i curama (kako se prigodno samo preskaču žene u militantno-romantiziranoj milanovićevskoj bajki) oduzimali pravo da pristojno žive od svojega rada, kada ne bi upravo on i njegovi bili odgovorni za iseljavanje 14% radnosposobnog stanovništva, kada ne bi bili odgovorni za to da imamo najviše nesigurnih ugovora o radu u Evropi, kad ne bi bili odgovorni za privilegije koje su osigurali tajkunima, prijateljima s kojima se jede po restoranima, da nije jedna trećina stanovništva siromašna, blokirana, ponižena, dok neki “dečki” nazdravljaju u Taču.

“Na vješalima. Suha kao prut; Na uzničkome zidu. Zidu srama”

Ako se već patetikom nastoji graditi društveni konsenzus, bolje bi bilo citirati Matoševu 1909. – “Na vješalima. Suha kao prut; Na uzničkome zidu. Zidu srama.” Jer davno smo mi već prešli granicu koja nas sprečava, navodno, da govorimo o “ponoru moralne katastrofe”, a ta se granica čini dalekom samo gospodi u protokolu. Jer samo gospoda poput Milanovića mogu zaključiti kako je “ovih 25 godina bilo sjajno putovanje, veliko putovanje”.

Većini je to bilo putovanje – ali prema dolje u moralnu katastrofu bijede i siromaštva, ostavljanja generacija bez mogućnosti da osnuju obitelj u svojoj zemlji, da žive pristojno od mirovine koju su zaslužili. Putovanje je samo asocijacija na iseljavanje – na mlade koje šaljemo u Irsku, dok umirovljenicima nudimo drugu vrstu putovanja – “mogućnost” i “slobodu” da rade i u mirovini u nekom Sparu ili Konzumu na obali.

U toj se slikovnici liberalnih nazora i pomirbe, „dečki s fronta”, a indirektno svi obespravljeni u Hrvatskoj, pozivaju da zaborave glad, bijedu i siromaštvo, nejednakost i nepravdu koje vladaju u društvu koje klizi prema dolje, te da se zaboravi ideje socijalne pravde, solidarnosti i jednakosti – jer samo je taj još element tu remetilački i samo njega još treba „blokirati”, sve drugo se može slobodno i demokratski ostaviti na volju. Sloboda svjetonazora i horor socijalnih nepravdi i materijalne deprivacije većine, to je slika budućnosti koju nude Milanović i Plenković, dva politička blizanca”, napisala je drugarica Peović na Facebooku.

OLUJA SOCIJALNE NEPRAVDE Na godišnjicu Oluje u Kninu predsjednik Milanović citira Churchilla i poziva na „dobru volju”…

Objavljuje Katarina PeovićSrijeda, 5. kolovoza 2020.

Ucitavanje vijesti

Politika

Drago Krpina: Evo zločina velikosrpskih barbara

Published

on

Drago Krpina/Izvor:HRT

Bivši saborski zastupnik i glavni tajnik HDZ-a, HDZ-ov doajen Drago Krpina napisao je u prigodi obilježavanja Oluje tekst na društvenoj mreži i iznio zastrašujuće podatke. Objavu na društvenim mrežama prenosimo u cijelosti:

OLUJA SE NEPOVRATNO UTKALA U HRVATSKI NACIONALNI IDENTITET, OSTAT ĆE NJEGOVOM TRAJNOM SASTAVNICOM I NADAHNUĆEM BUDUĆIM HRVATSKIM NARAŠTAJIMA „DOK NAM ŽIVO SRCE BIJE“
Svima koji Hrvatsku istinski doživljavaju svojom Domovinom, čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i dan hrvatskih branitelja!
Prije dvadeset i pet godina ostvarili smo veličanstvenu pobjedu nad velikosrpskim agresorima čiji je cilj bio trajno okupirati trećinu hrvatskog državnog teritorija i priključiti ga stoljećima planiranoj „velikoj Srbiji“.

Nažalost, u zločinačkom okupatorskom pothvatu sudjelovao je i veliki dio hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji su prednjačili u zatiranju svega hrvatskog na privremeno okupiranim hrvatskim područjima.
Bio je to konačan sraz hrvatske državotvorne ideje i velikosrpske osvajačke politike.

Stoljećima su bili sučeljeni imperijalni velikosrpski planovi o stvaranju „velike Srbije“ i težnja Hrvata za stvaranjem svoje slobodne države Hrvatske. Oba cilja nisu mogla biti ostvarena. Ostvarenje velikosrpskih planova isključivalo je mogućnost postojanja države Hrvatske. Uspostava države Hrvatske poništavala je mogućnost stvaranja „velike Srbije“.

Prije dvadeset i pet godina odigrala se konačna završnica u kojoj je zauvijek slomljen i poražen velikosrpski imperijalni san a ostvarena gotovo tisućljetna težnja hrvatskog naroda za obnovom svoje pune državnosti.

Sudbinu poraženih podjelio je i onaj dio Srba iz Hrvatske koji su, za ostvarenje ideje „da svi Srbi žive u jednoj državi“ sudjelovali u stravičnim zločinima nad svojim dojučerašnjim susjedima Hrvatima.
Prije dvadeset i pet godina, birajući između zapovjedi svojih vojvoda da napuste Hrvatsku i poziva predsjednika Tuđmana da ostanu, izabrali su ono prvo. Otišli su jer im je bila neprihvatljiva pomisao o životu u suverenoj, samostalnoj i slobodnoj državi Hrvatskoj i jer su bili svjesni zločina u kojima su sudjelovali. Nisu imali hrabrosti suočiti se s onima nad kojima su počinili najteže zločine.
Zločini velikosrpskih barbara ogledaju se u:

15 000 POGINULIH I JOŠ PREKO TISUĆU NESTALIH HRVATSKIH BRANITELJA I CIVILA;
402 POGINULE HRVATSKE DJECE;
33 000 RANJENIH OD TOGA OKO 10 000 CIVILA:
10 000 DJECE KOJA SU OSTALA BEZ JEDNOG ILI OBA RODITELJA;
600 HRVATA (UGLAVNOM STARACA) UBIJENIH NA PRIVREMENO OKUPIRANIM HRVATSKIM PODRUČJIMA NAKON DOLASKA SNAGA UN-a;
550 TISUĆA PROGNANIKA MEĐU NJIMA 120 000 DJECE;
OKU 150 000 POTPUNO ILI DJELOMIČNO RAZORENIH KUĆA;
PREKO TISUĆU POTPUNO ILI DJELOMIČNO RAZRUŠENIH KATOLIČKIH CRKAVA;
OKO 300 MILIJARDI KN NEPOSREDNIH I POSREDNIH RATNIH ŠTETA.

Hrvatska je vojska i policija prije dvadeset i pet godina prekinula navedeni zastrašujući ritam srpskoagresorskih zločina.

Imajući na umu sva navedena stradanja, lako je razumjeti važnost OLUJE, radost, zanos i oduševljenje kojim je ona ispunila hrvatski narod kao i razloge što njezinu godišnjicu obilježavamo s posebnim osjećajima.
U posljednje vrijeme svjedočimo podmuklim pokušajima, nakon što se u tomu nije uspjelo u Haagu, da se OLUJA prikaže kao zločin nad „nedužnim“ srpskim stanovništvom. Svrha je odavno poznata: još jednom označiti hrvatski narod genocidnim a sudionike velikosrpske agresije na Hrvatsku prikazati nevinim žrtvama.

Nažalost, svjesno ili nesvjesno u tomu sudjeluje i dio hrvatske političke i medijske elite.
Hrvatska se uporno pokušava prisiliti na opravdavanje zbog legitimnog, pravednog i neizbježnog oslobađanja svojih, od srpskih okupatora zaposjednutih, područja, na kojima su u četiri godine nad Hrvatima počinjeni najstrašniji pogromi i zločini.

Toj podmukloj nakani, zakamufliranoj floskulama o pomirbi i zajedničkoj budućnost, koja bi se trebala temeljiti na zaboravu i prešućivanju povijesne istine, valja se beskompromisno oduprijeti.
Stabilnu budućnost i pravedno društvo moguće je graditi samo na ISTINI a ne na njezinu relativiziranju i krivotvorenju.

Uz ostalo, uvijek treba podsjećati da je, nasuprot Srbima iz Hrvatske koji su sudjelovali u velikosrpskoj agresiji, u obrani Hrvatske sudjelovalo i oko deset tisuća naših prijatelja i suboraca srpske nacionalnosti koji su Hrvatsku doživljavali i branili kao svoju Domovinu.
Krici gorčine poraženih sudionika agresije na Hrvatsku, još uvijek aktualnih upravljača Srbijom, nekadašnjih Miloševićevih i Šešeljevih pobočnika, koji svake godine u ove dane dopiru iz Beograda, odjekuju i u prividno plačljivim, a zapravo perfidno zlonamjernim, pupovačkim naricanjima po Hrvatskoj.

Svi ti krici srdžbe i prijetvorna „naricanja“ vojnih i političkih velikosrpskih agresorskih gubitnika ne mogu i neće pomutiti nesputanu hrvatsku radost u prisjećanju na našu veličanstvenu pobjedu čiju 25. obljetnicu obilježavamo.
OLUJA se nepovratno utkala u hrvatski nacionalni identet, ostat će njegovom trajnom sastavnicom i nadahnućem budućim hrvatskim naraštajima „DOK NAM ŽIVO SRCE BIJE“.

OLUJA SE NEPOVRATNO UTKALA U HRVATSKI NACIONALNI IDENTITET, OSTAT ĆE NJEGOVOM TRAJNOM SASTAVNICOM I NADAHNUĆEM BUDUĆIM…

Objavljuje Drago KrpinaUtorak, 4. kolovoza 2020.

Ucitavanje vijesti

Politika

Pet od 55 sudionika nije podnijelo financijsko izvješće, prijete im kazne

Published

on

Pet od ukupno 55 stranaka, koalicija i kandidata koji su sudjelovali na saborskim izborima nije ispunilo svoju obvezu i Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) u roku dostavilo cjelovit izvještaj o financiranju izborne promidžbe.

Taj je rok istekao u utorak u ponoć, a do njega svoja izvješća u DIP-ov informacijski sustav za nadzor financiranja nisu unijeli: Hrvatska stranka budućnosti, neovisne liste Damira Grunbauma i Dina Debeljuha, te dvojica kandidata iz 12., manjinske izborne jedinice Bari Ahmedi i Robert Bosak, potvrdilo je u srijedu Povjerenstvo.

Izbornim sudionicima koji su zaboravili svoju obvezu prijete prekršajne novčane kazne koje za stranke iznose od 10 tisuća do 100 tisuća kuna, a za neovisne liste, odnosno osobe koje su ih ovlaštene zastupati i za kandidate od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Cjeloviti financijski izvještaji svih sudionika mogu se, odnosno moći će se vidjeti na jednom mjestu, DIP-ovoj mrežnoj stranici.

Izvještaji stranaka, odnosno koalicija i kandidata koji su dostavljeni zaključno sa 3. kolovozom već su objavljeni i mogu se vidjeti, dok će se izvještaji dostavljeni zadnjeg dana roka,  4. kolovoza moći vidjeti od četvrtka, 6. kolovoza.

Izvještaji se objavljuju prvog radnog dana nakon predaje, a kako je srijeda državni praznik i neradni dan, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, danas se ne objavljuju.

U četvrtak će se moći vidjeti i cjeloviti financijski izvještaji stranaka i koalicija koje su izborile najviše mjesta u Hrvatskom saboru: HDZ-a, Restart koalicije, Domovinskog pokreta, Mosta NL i platforme Možemo!

HDZ je u utorak sam izvijestio da je za promidžbu potrošio 15,8 milijuna kuna, te da su mu približno isti bili i primici.  

Po listi, odnosno kandidatu, u jednoj izbornoj jedinici na promidžbu se moglo potrošiti najviše 1,5 milijuna kuna, HDZ se natjecao u 11 jedinica, što znači da je ukupno mogao potrošiti 16,5 milijuna kuna.  

Dio izbornih troškova ta će stranka ‘pokriti’ naknadom koju država isplaćuje za svaki osvojeni saborski mandat, a koja iznosi 135 tisuća kuna po mandatu. S obzirom da ih je HDZ osvojio 66, trebalo bi mu pripasti naknada od 8,9 milijuna kuna.

Za njeno dobivanje trebat će pak pričekati da DIP provede nadzor financiranja izborne promidžbe, rok za izvješće o tom nadzoru je 14. rujna.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije