Povezite se

Svijet

Kraljica pristala na “prijelazno razdoblje” za Harryja i Meghan

Objavljeno

-

Britanska kraljica Elizabeta pristala je na “prijelazno razdoblje” u kojem će vojvoda i vojvotkinja od Sussexa Harry i Meghan provoditi vrijeme u Kanadi i u Ujedinjenom kraljevstvu, objavio je u ponedjeljak BBC.

Kaže da “potpuno podržava” njihovu želju za novim životom, iako bi joj bilo draže da ostanu članovi kraljevske obitelji “u punom radnom vremenu”.

Harry i Meghan objavili su u srijedu da se povlače s kraljevskih dužnosti i da će dio godine živjeti u Kanadi a drugi u Velikoj Britaniji.

Kraljica je u priopćenju rekla da su razgovori, u kojim su sudjelovali i princ od Walesa Charles i vojvoda od Cambridgea William bili “vrlo konstruktivni”.

“Moja obitelj i ja potpuno podupiremo želju Harryja i Meghan da kao mlada obitelj stvore novi život”, rekla je Elizabeta.

Dodala je da će još razgovarati o pojedinostima i da će konačne odluke donijeti idućih dana.

Među njima je, meši ostalim, iznos financijske donacije princa Charlesa koji bi trebao pripasti paru od prihoda sa njegovih privatnih imanja, pitanje njihovih kraljevskih titula i opseg komercijalnih transakcija za koje će princ Harry i Meghan biti ovlašteni.

Harry, Meghan i njihov sin Archie proveli su Božić u Kanadi, a bivša američka glumica vratila se tamo ovog tjedna. Otišli su tamo na produženi odmor nakon što su iskazali svoju nelagodu zbog snažne kritike britanskih tabloida koji kritiziraju navodne ćudljivosti Meghan Markle i njezin luksuzni načina života.

Odluka princa Harryja i njegove supruge Meghan da se distanciraju od monarhije u Britaniji je izazvala buru. Tisak ih je žestoko optužio za licemjerje.

Times smatra da postupak Harryja i Meghan “ima sva obilježja sebičnosti i naglosti po kojoj je Harry zloglasno poznat”. Mediji iznad svega kao veliko licemjerje kritiziraju njihovu želju da budu financijski neovisni. Kraljevska apanaža, koje se žele odreći, samo je pet posto njihovih službenih troškova. Ostalo im plaća Harryjev otac, princ Charles, od prihoda sa svojih privatnih imanja. 

Istodobno će troškovi njihova osiguranja, budu li živjeli na dva kontinenta, iznimno porasti. A to plaćaju porezni obveznici. Baš kao što su platili 2,4 milijuna funti za nedavnu obnovu njihove rezidencije. 

Harry (35) i Meghan (38) vjenčali su se u svibnju 2018. na raskošnoj svečanosti u dvorcu Windsor zapadno od Londona i Meghan je prošle godine rodila njihovo prvo djete, Archieja Harrisona Mountbatten-Windsora za kojeg Harry nije želio kraljevsku titulu.

Par je posljednjih mjeseci govorio o tome da im teško pada medijski pritisak povezan s njihovom funkcijom.

Svijet

Lavrov u Zagrebu želi oživiti dijalog Rusije i Europske unije

Published

on

Dodao

EPA/JALAL MORCHIDI

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na proljeće dolazi u Hrvatsku, piše u utorak Večernji list pozivajući se na ruske diplomatske izvore.

Lavrov će u Zagrebu održati bilateralni sastanak s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom te potpisati niz sporazuma između dvije države, otvorit će novu zgradu ruskog veleposlanstva, ali i sudjelovati na konferenciji o suradnji EU i Rusije. Točan datum posjeta definitivno će se utrvrditi najkasnije na godišnjoj konferenciji o sigurnosti koja se održava u Muenchenu od 14. do 16. veljače.

Lavrov program u Hrvatskoj sastoji se od bilateralnog susreta s hrvatskim kolegom , te potpisivanja tri dokumenata. Jedan je o preseljenju veleposlanstava, nakon što je konačno riješena saga o zgradama diplomatskih predstavništava u Moskvi i Zagrebu, drugi je pak program suradnje u sferi kulture za period od 2020. do 2022., a posljednji plan konzultacija između hrvatskog i ruskog Ministarstva vanjskih poslova za sljedeću godinu.

 U isto vrijeme, u Zagrebu će se, uz sudjelovanje Lavrova i hrvatskog mu kolege Grlića Radmana, držati konferencija o suradnji EU i Rusije, gdje bi se vrlo realno mogli razmijeniti pogledi o sadašnjoj situaciji, o sankcijama koje je EU nametnuo Rusiji, a onda Moskva reciprocitetom uzvratila, o potrebi suradnje u području sigurnosti, Bliskog istoka, migracija, te ekonomiji jer, bez obzira na razlike, oba bloka imaju potrebu za suradnjom. 

Tema će biti i bolja suradnja EU i Euroazijske unije, posebice u odnosu na povezanost i na pristup kineskom tržištu. Konferenciju organizira Rusko vijeće za međunarodne odnose, neprofitna organizacija i politički te znanstveni think-tank koji su osnovali rusko ministarstvo vanjskih poslova, obrazovanja, ruska znanstvena akademija i udruga poduzetnika i industrijalaca te agencija Interfax. Na stranici Vijeća kažu kako je ono “poveznica između države, akademske zajednice, biznisa i civilnog društva u naporu da se pronađu rješenja u vanjskoj politici za kompleksna globalna pitanja”. Na čelu joj je Ivan Ivanov, ruski ministar vanjskih poslova od 1998. do 2004. te će i on doći u Zagreb piše u utorak Večernji list.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Svijet

Auschwitz 75 godina poslije: Danas će se slušati glas preživjelih

Published

on

Glas preživjelih iz holokausta čut će se danas iz bivšeg nacističkog logora Auschwitza, točno 75 godina nakon što su ga oslobodile sovjetske snage, u nadi da će upozorenja iz njihova tragičnog iskustva doprijeti do onih koji odlučuju o sudbini svijeta.

“Oni se nadaju da će cijeli svijet komemorirati žrtve zajedno s njima, da će čelnici koji odlučuju o našoj sudbini danas i u budućnosti pažljivo poslušati upozorenja koje proizlaze iz njihove tragične sudbine”, rekao je direktor Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau Piotr M. A. Cywiński uoči godišnjice.

“Svrha ove obljetnice je probuditi savjest, preuzeti odgovornost ukorijenjenu u sjećanju”, dodao je Cywiński.

Preživjeli su danas starci i sve ih je manje. 

Oko 1500 nekadašnjih zatvorenika sudjelovalo je na obilježavanju 60. godišnjice oslobođenja Auschwitza 2005., a prije pet godina, na 70. godišnjici, bilo ih je tristotinjak.

Ove godine na komemoraciji u Oswiecimu u južnoj Poljskoj očekuje ih se dvjestotinjak. Na Vratima smrti, platformi za istovar iz vagona na željezničkom ulazu u Birkenauu, odat će počast onima koji nacističku brutalnosti nisu preživjeli.

Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u kojem su nacisti tijekom Drugoga svjetskog rata ubili više od milijun i sto tisuća ljudi, od kojih najveći broj Židova, simbol je genocida, holokausta i zla.

Židovi, ratni zarobljenici, Poljaci, Romi i pripadnici drugih manjina umirali su plinskim komorama, od gladi, bolesti i prisilnog rada.

Opća skupština UN-a usvojila je 2005. godine rezoluciju kojom se 27. siječnja obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta jer su toga dana 1945. savezničke snage oslobodile preostalih 7500 zatočenika.

Ovogodišnjoj komemoraciji nazočit će službena izaslanstva iz 50 zemalja, među kojima dvadesetak čelnika država ili vlada, te predstavnici međunarodnih organizacija. Njima će se obratiti poljski predsjednik Andrzej Duda, počasni pokrovitelj događaja koji je odustao od odlaska na nedavni Svjetski forum o holokaustu u Jeruzalemu, uvrijeđen jer nije bilo predviđeno da bude među govornicima.

Auschwitz-Birkenau bio je najveći od njemačkih koncentracijskih logora i u kojem je najviše ljudi ubijeno. Jedini je očuvan kakav je bio kad su ga Nijemci napustili pred nadirućom Crvenom armijom.

Bio je dio goleme i nemilosrdne mreže koncentracijskih logora uspostavljenih u sklopu Hitlerova “konačnog rješenja” istrebljenja deset milijuna europskih Židova. 

Auschwitz je osnovan 1940. u okupiranoj Poljskoj.

Prvotno namijenjen kao zatvor za Poljake protivne nacističkom režimu, postao je najveća tvornica smrti u Europi. Procjenjuje se da u logor ukupno deportirano 1,3 milijuna ljudi

Oko 900.000 Židova ubijeno je u plinskim komorama odmah po dolasku u logor, a njihova tijela spaljena su u krematoriju. Ostali su umirali od života u neljudskim uvjetima, izolirani od vanjskoga svijeta bodljikavom žicom. Koristilo ih se i za prislini rad i medicinske eksperimente. 

Nekoliko dana prije oslobođenja Nijemci su prisilili gotovo 60.000 iscrpljenih logoraša da krenu na zapad kako bi ih prebacili u druge koncentracijske logore. Procjenjuje se da je tijekom tog ‘marša smrti’ umrlo ili je ubijeno između 9000 i 15.000 ljudi.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Lažna uzbuna zbog koronavirusa u Srbiji, primjenjuju se preventivne mjere

Published

on

Sumnja da je pacijent iz Kine zaražen koronavirusom otklonjena je u Srbiji liječničkim pretragama i testovima kojima je utvrđeno da je riječ o respiratornoj infekciji, rekao je ministar zdravstva Zlatibor Lončar te istaknuo da Srbija ima reagense za četiri tipa koronavirusa.

Pacijent je 13. siječnja došao u Beograd, a 17. siječnja pojavile su mu se prve tegobe i naš zdravstveni sustav odreagirao je na najprofesionalniji način… Uzeta je anamneza da je bio u zahvaćenu području te je iste sekunde odreagirano kao da ima virus – izoliran je, smješten na Infektivnu kliniku i odrađena je sva neophodna dijagnostika”, rekao je Lončar za Radio-televiziju Srbije (RTS).

Tek nakon testiranja liječnici su bili sigurni da pacijent nema koronavirus, već je u pitanju respiratorna infekcija, objasnio je Lončar.

Srbija ima reagense “ne samo za jedan tip koronavirusa, već za četiri tipa”, rekao je i ustvrdio “Mi u roku od dva sata određujemo da li pacijent ima ili nema (virus)”, ustvrdio je Lončar,

Zdravstveni sustav Srbije raspolaže potrebnom opremom i 24-satnim stručnim dežurstvom u koordinaciji sa svim resornim službama. Također je uveden broj telefona (+381 64 8945-235) zbog ljudi koji su došli iz zarazom ugroženog područja, a osjete tegobe i simptome koji mogu ukazivati na koronavirus.

Cilj je da – čak i ako je riječ samo o sumnji – ti pacijenti imaju što manje kontakta sa ostalima, rekao je. U suradnji s Veleposlanstvom Kine u Beogradu napisane su upute na kineskom, engleskom i srpskom jeziku.

Kineski turisti u Hrvatskoj

O posjetu turista iz kineskog grada Wuhana koji su stigli u Hrvatsku, Lončar je ocijenio da nema razloga zadržati ih ili staviti u izolaciju, ako oni sada nemaju nikakve tegobe.

Hrvatski portali prenijeli su u subotu navečer da je skupina turista iz kineskoga grada Wuhana posjetila Plitvice.

“Ono što jedino tada možete radite je da ih pratite i zamolite ih da imaju što manje kontakta s nekim drugim ljudima”, rekao je Lončar.

“Moguće je da u Srbiji ima ljudi koji su tako stigli”, ali “ovo je 21. stoljeće i ne može se spriječiti kretanje ljudi”,. smatra ministar.

Simptomi koronavirusa – malaksalost, bol u grlu i kašalj – slični su simptomima gripe, a tek zatim slijedi “faza koja mijenja tu sliku” jer se za dva do tri tjedna virus “spusti” u pluća. 

“Za ovaj virus nije utvrđen ni period inkubacije… znači malo znamo o ovom virusu”, rekao je srbijanski ministar i dodao da bi bolja slika postojala kada bi se više znalo odakle je točno virus došao i kako se prenosi, o čemu zasad ima “mnogo teorija”, a što je ocijenio “krajnje neozbiljnim”.

“Ovo je situacija koja zahtijeva da baratamo činjenicama i da bude krajnje transparentno – koliko god da imamo oboljelih, zaraženih – mora se objaviti”, sugerirao je Lončar i ocijenio da su kineske vlasti problemu s koronavirusom “pristupile na najozbiljniji način”. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije