Povezite se

Vijesti

Krajem rujna u blokadi gotovo 19.000 poslovnih subjekata

Objavljeno

-

Prema podacima Financijske agencije (Fina), na kraju rujna ove godine u blokadi je bilo 18.189 poslovnih subjekata s ukupnim dugom od 5,96 milijardi kuna, pri čemu i dalje dominiraju dugotrajne blokade, kako po broju, tako i po iznosu.

Pritom je u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana, bilo 10.030 poslovnih subjekata, što je udio od 55,1 posto u ukupnom broju poslovnih subjekata s blokiranim računima. Na takve se poslovne subjekte odnosi i 59,6 posto ukupnog duga, odnosno 3,6 milijardi kuna.

U blokadi do 120 dana bilo je 4.175 poslovnih subjekata, a njihove prijavljene dospjele neizvršene osnove za plaćanje iznosile su 1,1 milijardu kuna.

Podaci Fine pokazuju i da gotovo 60 posto blokiranih poslovnih subjekata ili njih 10.823 nema ni jednog zaposlenog, a na njih se odnosi 64,5 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje.

Od ukupno 18.189 blokiranih poslovnih subjekata, 41,5 posto su pravne osobe, na koje se odnosi najveći dio iznosa ukupnih dugovanja ili 75,6 posto.

Naime, krajem rujna u blokadi je bila 7.551 pravna osoba, s neizvršenim osnovama za plaćanje u iznosu od 4,5 milijardi kuna. Te su blokirane pravne osobe zapošljavale 9.798 radnika.

U blokadi je krajem rujna bilo i 10.638 fizičkih osoba, odnosno obrtnika, sa 5.704 zaposlenih, a njihove su nepodmirene obveze iznosile 1,46 milijardi kuna.

“Za očekivati je da će se zahvaljujući poduzetim mjerama propisanim Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Ovršnim zakonom, Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, Stečajnim zakonom koji je u primjeni od 1. rujna 2015. te postupcima brisanja trgovačkih društava, u narednim mjesecima, broj blokiranih pravnih osoba i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata i dalje postupno smanjivati”, ističu iz Fine.

Svijet

Brzo širenje koronavirusa potvrđuje zabrinutost WHO-a – stručnjaci

Published

on

Sve veći broj zaraženih koronavirusom izvan Kine potvrđuje zabrinutost Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) zbog opasnosti širenja epidemije, ocijenili su u nedjelju stručnjaci, pozivajući na pojačan oprez.

“Epidemija Covida-19 doživjela je zaokret u zadnjih 48 sati. WHO i njegove zemlje članice moraju sada razmisliti o tome da sa strategije suzbijanja prijeđu na strategiju smanjivanja štete, to jest ograničavanja negativnih posljedica daljnjeg prenošenja” virusa, misli profesor Devi Sridhar, voditelj programa Upravljanje u zdravstvu na medicijskom fakultetu u Edinburghu, u Velikoj Britaniji.

U petak je ravnatelj WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus zazvonio na uzbunu: “U trenutku dok razgovaramo još možemo zaustaviti epidemiju”. Ali “manevarski prostor se sužava”.

Problem je napose porast broja zaraženih izvan središta epidemije u Kini “koji nisu jasno epidemiološki povezani, nisu bili na putu ni u doticaju s osobama kojima je dijagnosticirana bolest”.

Tako su se zadnjih dana pojavila i razvila žarišta u Južnoj Koreji, Iranu i Italiji, gdje je u nekoliko dana zabilježeno gotovo 150 slučajeva i jedanaest gradova je u svojevrsnoj izolaciji. 

Slučajevi prijavljeni u Libanonu i Kanadi dolaze najvjerojatnije iz Irana.

Što se tiče autohtonog žarišta u Italiji, znanstvenicima je teško utvrditi tijek zaraze “prvog pacijenta” s kojeg se virus proširio.

“Ono što se događa u Italiji i u Južnoj Koreji moglo se dogoditi bilo gdje u svijetu”, upozorava profesor Sridhar.

“Mislim da je ovo nova faza” u širenju Covida-19, rekao je Eric D’Ortenzio, epidemiolog u francuskom Državnom institutu za zdravlje i za medicinsko istraživanje.

Taj stručnjak upozorava da se u novim zemljama u kojima je otkriven virus događa “lančano prenošenje počevši od nepotvrđenih slučajeva”, iako u očekivanju točnijih podataka umanjuje ulogu prenositelja epidemije kod asimptomatskih slučajeva.

No misli da se jasno nameće zaključak: “Nužan je pojačan oprez i vlasti moraju pooštriti nadzor”, bilo da je riječ o samoniklim slučajevima ili o mogućem uvoženju virusa iz žarišta epidemije.

Novi koronavirus službenog naziva Covid-19 koji se u prosincu pojavio u kineskom gradu Wuhanu u pokrajini Hubei proširio se iz Kine na više od dvadeset zemalja i teritorija na gotovo svim kontinentima.

Prema najnovijim službenim podacima, Kina trenutno broji 76.936 oboljelih, s 2442 umrlih do subote. Većina smrtnih slučajeva je zabilježena u spomenutoj pokrajini Hubei.

Izvan Kine je zabilježeno 1500 zaraženih, većinom u Južnoj Koreji i na kruzeru “Diamond Princess” u Japanu.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Austrija zbog koronavirusa obustavila željeznički promet iz Italije

Published

on

Nakon što je izbila sumnja da su dva putnika jednog putničkog vlaka zaražena koronavirusom, vlasti u austrijskoj saveznoj pokrajini Tirolu u nedjelju navečer su do daljnjega zaustavile željeznički promet između Italije i Austrije.

“Pokrenuli smo procese koji su predviđeni u ovakvim situacijama”, priopćila je Austrijska državna željeznica (ÖBB) u nedjelju navečer.

Dvije kompozicije međunarodnog prometa stoje na kolodvoru na prijevoju Brenner i o putnicima se brine osoblje ÖBB-a. Nekoliko kompozicija koje su iz Italije ili preko Italije trebale ući u Austriju su zaustavljene na prijašnjim stanicama.

Regionalni vlakovi iz Innsbruecka prema Brenneru voze do pretposljednje stanice prema austrijsko-talijanskoj granici nakon čega se vraćaju.

Austrijska novinska agencija (APA) je prije toga javila da se radi o vlaku na liniji Venecija-Muenchen.

U Italiji je zabilježeno 152 osobe zaražene korona virusom, tri osobe su dosad umrle.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Plenković započeo posjet Londonu

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u nedjelju navečer u Londonu da će EU nastojati ispregovarati sporazum o budućim odnosima s Velikom Britanijom u sljedećih desetak mjeseci, ali je izrazio skepu da je to moguće u tako kratkom roku.

“Mi u Europskoj uniji ćemo pokušati u sljedećih desetak mjeseci doći do kompromisa s Velikom Britanijom temeljem kojega bismo imali prve ugovorne odnose što bi bitno olakšalo gospodarsku i trgovinsku razmjenu, prava državljana Velike Britanije u EU-u i prava europskih građana u Velikoj Britaniji”, rekao je Plenković, obraćajući se okupljenim hrvatskim državljanima u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu.

“Hrvatska će kao predsjedateljica Vijećem EU-a dati svoj doprinos. Koliko možemo osluhnuti, politika je britanske vlade nakon izbora da ne bi htjeli produljavati rok za pregovore, ali iz iskustva znam kako izgleda kada EU pregovora s nekom trećom zemljom i rijetko to ide baš tako brzo. Ako se to dogodi u sljedećih 10 mjeseci bit će to presedan u smislu učinkovitosti”, dodao je.

Hrvatski premijer će u ponedjeljak u Londonu sudjelovati na sastanaku u organizaciji Europske banke za obnovu razvoj (EBRD) na kojem će se razgovarati o investicijskom planu za zapadni Balkan. Na sastanku će biti nazočni premijeri šest zemalja iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva.
Plenković će također imati sastanak i s investitorima, a na tome sastanku će mu se pridružiti potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić. Na kraju će se u sjedištu britanske vlade u Downing streetu sastati s premijerom Borisom Johnsonom.

Premijer Plenković je rekao da će investitorima predstaviti makroekonomsku sliku i sve ono što je ova vlada postigla u svom mandatu: stjecanje investicijskog rejtinga kod dviju agencija za kreditni rejting, smanjivanje javnog duga, uravnoteženi proračun, zdravi rast, što je omogućilo znatno povoljnije kamate i za gospodarstvo i za građane.

Plenković je, govoreći o susretu s Hrvatima u Londonu, rekao da je njegova praksa da se sastaje s našim ljudima prilikom međunarodnih posjeta kad god to može.

“Bez obzira na izlazak Velike Britanije iz EU-a, mi ćemo nastojati unaprijeđivati gospodarsku suradnju. Tu svatko od vas, naših sugrađana, koji ste se pozicionirali u britanskom društvu, gospodarstvu, akademskoj zajednici i drugim institucijama i koji su ključna spona između Ujedinjene Kraljevine i Republike Hrvatske, možete dati svoj doprinos. Nadam se da ćete kao i do sada voditi računa da budete važan dio mozaika u građenju odnosa naše dvije zemlje. Vjerujem da se također okupljate u našoj Katoličkoj misiji, jer bez vaše uloge nema onih snažnih, čvrstih vezanja za naše korijene, za našu tradiciju, za našu vjeru, našu kulturu, običaje i sve ono što nas čini Hrvatima i što nas čini ponosnima na jačanje veza između domovinske i iseljene Hrvatske”, rekao je Plenković, obraćajući se nazočnima u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije