Povezite se

EU

Konferencija o kružnom gospodarenju otpadom: Uvesti naknadu za odlaganje komunalnog otpada

Objavljeno

-

Potrebna nam je izmjena Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom koja penalizira one koji su već postigli ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada te uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada na odlagalištima kao stimulativne mjere za njegovo odvojeno prikupljanje, zaključak je konferencije o ulozi javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom koja je u nedjelju završila u Poreču.

Više od 250 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva zaključke su donijeli na temelju analize postojeće legislative i stanja na terenu. 

Nisu isključili niti izgradnju energana u sklopu centara za gospodarenje otpadom u kojima bi se mogao zbrinuti ostatni otpad koji se ne može reciklirati. 

“Naš zakonodavni okvir kontinuirano treba usklađivati sa standardima propisanim u EU direktivama. Na žalost, događa se da se i doneseni propisi u cijelosti ne provode. Od 2013. kada je donesen Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisano je uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada na odlagalištima tzv. landfill tax koja do danas nije uvedena, a bez koje će biti teško zaokružiti sustav gospodarenja otpadom”, istaknuo je predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tomislav Ćurko.

Izbjegavanje primjene potencijalno nepopularnih mjera sigurno neće riješiti nagomilane probleme, nego će samo otežati uspostavu sustava, ocijenila je Sonja Polonijo iz Udruge gradova. Kao primjer je navela sjevernu Italiju i njemačku pokrajinu Baden Württemberg  koje su u kratko vrijeme povećali stupanj odvojenog prikupljanja komunalnog otpada i za 40 posto. Polonijo kaže da su sustav uvodili dosljedno, otvoreno su komunicirali s građanima te niti na jednoj razini se nisu ustručavali donositi hrabre političke odluke kada su procijenili da treba.

“S obzirom na to da Hrvatskoj vrijeme za postizanje onoga na što se prije desetak godina obvezala uskoro ističe, krajnje je vrijeme za promjenu pristupa toj problematici kako bi se kroz blisku i otvorenu komunikaciju i suradnju svih dionika sustava omogućilo daleko brže i kvalitetnije postizanje zacrtanih ciljeva”, poručila je Polinijo.

Celjski gradonačelnik Šrot o slovenskim iskustvima

Na konferenciji je sudjelovao i celjski gradonačelnik Bojan Šrot koji je prezentirao rad Toplarne Celje koja je konceptualno integrirana u Regionalni centar za gospodarenje otpadom. U njemu se već 11 godina termički obrađuje prethodno obrađeni komunalni otpad. Tijekom tog razdoblja, po navodima Šrota, Toplarna je isporučila više od 270.000 MWh toplinske energije i oko 53.000 MWh električne energije. Pritom, kako je rekao, emisije u okoliš nisu niti jednom prelazile dozvoljene granične vrijednosti.

“Iskorištavanje energije iz otpada predstavlja s jedne strane veliki izazov, posebno u komunikacijskom smislu, no s druge strane je izvor energije koji je djelomično obnovljiv s nekoliko pozitivnih učinaka, kao što je iskorištavanje vlastitih energetskih izvora i smanjenje ovisnosti o uvozu energije”, kazao je Šrot. Dodao je kako u Europi ima više od 500 postrojenja za spaljivanje otpada, primjerice u Berlinu, Zürichu, Münchenu, Beču, Oslu, Kopenhagenu, Madridu. 

Nema održivosti sustava bez uvažavanja ekonomske komponente

Sudionici konferencije složili su se kako svaki sustav gospodarenja otpadom ima opravdane troškove te da nema održivosti sustava bez uvažavanja njegove ekonomske komponente. Zato je ciklus kružne ekonomije moguće efikasno zatvoriti samo u win-win kombinaciji javnog i privatnog sektora s tržištem kao krajnjim regulatorom.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš koji je ujedno i otvorio konferenciju kazao je kako je važno poticati otvoreni i konstruktivni dijalog te detektirati izazove s kojima se susrećemo jer ćemo, ističe, samo tako moći transformirati dosadašnje gospodarenje otpadom u održivi sustav. 

Međunarodna konferencija o ulozi javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom održana je od 5. do 8. lipnja u Poreču, u organizaciji Business Media Croatie, izdavača stručnog časopisa Tehnoeko. 

EU

Plenković smatra da su Macronovi ‘filteri’ već u postojećem mehanizmu proširenja EU-a

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković sugerirao je u srijedu u Zagrebu da su nova pravila proširenja EU-a koja predlaže Francuska nepotrebna, jer su “filteri” za zemlje kandidatkinje već sadržani u postojećem mehanizmu.

Francuska je prošloga mjeseca blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, smatrajući da Unija najprije treba reformirati metodologiju proširenja.

Potom je članicama Unije poslala dokument u kojem predlaže da se pristupanje odvija postupno, u sedam koraka. 

Plenković smatra da pregovarački okvir koji se koristi za Crnu Goru i Srbiju već omogućuje suspenziju i vraćanje na privremeno zatvorena poglavlja (reverzibilnost procesa) koje predlaže Pariz.

“Već postojeći okvir ima niz mehanizama da se s vrlo specifičnim filterima kontrolira i najsitiniji korak u bilo kojem poglavlju”, rekao je Plenković novinarima.

“Treba raditi jasnu razliku između otvaranja pregovora i procesa pregovora koji traje”, dodao je na konferenciji za novinare u sklopu kongresa Europske pučke stranke (EPP).

Srbija je od početka pregovora s EU-om početkom 2014. otvorila 17 poglavlja, a Crna Gora je u sedam godina otvorila 32 poglavlja.

Bizarna blokada

Predsjedateljica EU-a od 1. siječnja 2020., Hrvatska želi da se nastavi europski put Sjeverne Makedonije i Albanije koje u hrvatsko predsjedanje polažu velike nade. Dvije zemlje kandidatkinje podupiru i europski pučani, najbrojnija skupina u Europskom parlamentu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron predvodio je malu skupinu čelnika EU-a koji su u listopadu spriječili otvaranje pregovora s tim državama,  unatoč zabrinutosti zbog sve većeg utjecaja Kine i Rusije na Balkanu.

Plenković, član EPP-a, “bizarnim” je nazvao to što su liberalne i socijaldemokratske vlade u Francuskoj, Nizozemskoj i Danskoj blokirale otvaranje pristupih pregovora dviju zemalja zapadnog Balkana koje vode socijalisti.

Iako vjeruje da mu je cilj poboljšati funkcioniranje EU-a, hrvatski premijer ističe da Macronov prijedlog ne može zaustaviti prioširenje Unije.

“Proširenje ima jasan pravni temelj, članak 49. ugovora o Uniji koji kaže da svaka zemlja ako to zatraži može postati članica. Nema tog ‘non papera’ koji može derogirati to pravo”, rekao je Plenković.

Proširenje Unije na zapadni Balkan visoko je na dnevnom redu kongresa EPP-a koji se u srijedu i četvrtak održava u Zagrebu.

Ucitavanje vijesti

EU

Tusk i Plenković žele vratiti jedinstvo EU-a oko S. Makedonije i Albanije

Published

on

Europska unija treba ponovno postići jedinstvo oko proširenja nakon razočaravajuće odluke da Sjevernoj Makedoniji i Albaniji ne da zeleno svjetlo za početak pregovora, rekli su u utorak u Zagrebu predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Nedonošenje odluke o Makedoniji i Albaniji veliko je razočarenje, no neću prestati biti optimist”, rekao je Tusk novinarima.

“Treba učiniti sve da se ponovno ostvari jedinstvo Unije oko proširenja”, dodao je.

Plenković je istaknuo da Hrvatska želi odblokirati situaciju vezanu za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“Te zemlje imaju izrazitu potporu Hrvatske i tražit ćemo rješenja idućih mjeseci”, istaknuo je premijer zemlje koja će od 1. siječnja predsjedati EU-om.

Ucitavanje vijesti

EU

Ministri poljoprivrede EU-a različito o visini doprinosa ZPP-a za okolišne i klimatske ciljeve

Published

on

Među zemljama članicama EU-a još uvijek nema suglasnosti oko visine doprinosa Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) okolišnim i klimatskim ciljevima, izjavila je u ponedjeljak hrvatska ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

 “Mogu naglasiti da još uvijek postoje prijepori između zemalja članica, a čini se da i između finskog predsjedništva i Europske komisije ne postoji dovoljno suglasja za budući financijski i ne samo financijski doprinos ZPP-a okolišnim i klimatskim ciljevima. Mogu zaključiti da će Hrvatska tijekom svoga predsjedanja imati veliki izazov u ovom dijelu”, rekla je ministrica Vučković, koja sudjeluje na sastanku ministara poljoprivrede zemalja članica.

 Finsko predsjedništvo predlaže da se za okolišne i klimatske ciljeve odredi zajednički postotak ili fiksni iznos iz oba stupa ZPP-a, dok je Komisija u svom prijedlogu uredbe za zajedničku poljopivrednu politiku za razdoblje 2021.-2027. predložila da se 30 posto sredstava izdvaja samo iz drugog stupa, to jest iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

 Ministrica Vučković je dodala kako smatra da je finsko predsjedništvo učinilo veliki napredak u postizanju kompromisa.
 Komisija je inače u svom prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira predvidjela smanjenje sredstava za ZPP, a slijedom toga smanjene su i nacionalne alokacije za ruralni razvoj.
 Što se tiče prvog stupa ZPP-a, to jest izravnih plaćanja, Hrvatska je u specifičnoj situaciji u odnosu na ostale članice. Naime, kao nova država članica ona ima prijelazno  razdoblje od 10 godina tijekom kojih se postupno povećava udio europskih sredstava u utvrđenoj godišnjoj granici za financiranje izravnih plaćanja poljoprivrednicima. To znači da će se sredstva za izravna plaćanja za Hrvatsku iz europskog proračuna povećati.

U tih deset godina razlika do utvrđene granice plaća se iz hrvatskog proračuna, a od 2023. cijelokupni iznos bit će pokriven iz europskog proračuna, pa se samim time povećavaju europska sredstva za izravna plaćanja poljoprivrednika.

 Sada postoji prijepor između Hrvatske i Europske komisije u pogledu tumačenja odredbe iz pristupnog ugovora. Komisija, naime, smatra da je iznos za izravna plaćanja za 2022. manji za 15 milijuna eura od hrvatskog izračuna.

 Prema ministrici Vučković, Hrvatska će koristiti i pravna i politička sredstva kako bi dokazala da je njezino tumačenje ugovorne odredbe ispravno.
 MInistrica je rekla da će se Hrvatska, zajedno s drugim članicama, boriti za što veći europski poljoprivredni proračun. “Ali isto tako ćemo reagirati i sa sredstvima iz državnog proračuna jer se razvojna politika ne vodi samo europskim sredstvima, iako su ona najvažnija”, rekla je ministrica.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije