Povezite se

EU

Konferencija o kružnom gospodarenju otpadom: Uvesti naknadu za odlaganje komunalnog otpada

Objavljeno

-

Potrebna nam je izmjena Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom koja penalizira one koji su već postigli ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada te uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada na odlagalištima kao stimulativne mjere za njegovo odvojeno prikupljanje, zaključak je konferencije o ulozi javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom koja je u nedjelju završila u Poreču.

Više od 250 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva zaključke su donijeli na temelju analize postojeće legislative i stanja na terenu. 

Nisu isključili niti izgradnju energana u sklopu centara za gospodarenje otpadom u kojima bi se mogao zbrinuti ostatni otpad koji se ne može reciklirati. 

“Naš zakonodavni okvir kontinuirano treba usklađivati sa standardima propisanim u EU direktivama. Na žalost, događa se da se i doneseni propisi u cijelosti ne provode. Od 2013. kada je donesen Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisano je uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada na odlagalištima tzv. landfill tax koja do danas nije uvedena, a bez koje će biti teško zaokružiti sustav gospodarenja otpadom”, istaknuo je predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tomislav Ćurko.

Izbjegavanje primjene potencijalno nepopularnih mjera sigurno neće riješiti nagomilane probleme, nego će samo otežati uspostavu sustava, ocijenila je Sonja Polonijo iz Udruge gradova. Kao primjer je navela sjevernu Italiju i njemačku pokrajinu Baden Württemberg  koje su u kratko vrijeme povećali stupanj odvojenog prikupljanja komunalnog otpada i za 40 posto. Polonijo kaže da su sustav uvodili dosljedno, otvoreno su komunicirali s građanima te niti na jednoj razini se nisu ustručavali donositi hrabre političke odluke kada su procijenili da treba.

“S obzirom na to da Hrvatskoj vrijeme za postizanje onoga na što se prije desetak godina obvezala uskoro ističe, krajnje je vrijeme za promjenu pristupa toj problematici kako bi se kroz blisku i otvorenu komunikaciju i suradnju svih dionika sustava omogućilo daleko brže i kvalitetnije postizanje zacrtanih ciljeva”, poručila je Polinijo.

Celjski gradonačelnik Šrot o slovenskim iskustvima

Na konferenciji je sudjelovao i celjski gradonačelnik Bojan Šrot koji je prezentirao rad Toplarne Celje koja je konceptualno integrirana u Regionalni centar za gospodarenje otpadom. U njemu se već 11 godina termički obrađuje prethodno obrađeni komunalni otpad. Tijekom tog razdoblja, po navodima Šrota, Toplarna je isporučila više od 270.000 MWh toplinske energije i oko 53.000 MWh električne energije. Pritom, kako je rekao, emisije u okoliš nisu niti jednom prelazile dozvoljene granične vrijednosti.

“Iskorištavanje energije iz otpada predstavlja s jedne strane veliki izazov, posebno u komunikacijskom smislu, no s druge strane je izvor energije koji je djelomično obnovljiv s nekoliko pozitivnih učinaka, kao što je iskorištavanje vlastitih energetskih izvora i smanjenje ovisnosti o uvozu energije”, kazao je Šrot. Dodao je kako u Europi ima više od 500 postrojenja za spaljivanje otpada, primjerice u Berlinu, Zürichu, Münchenu, Beču, Oslu, Kopenhagenu, Madridu. 

Nema održivosti sustava bez uvažavanja ekonomske komponente

Sudionici konferencije složili su se kako svaki sustav gospodarenja otpadom ima opravdane troškove te da nema održivosti sustava bez uvažavanja njegove ekonomske komponente. Zato je ciklus kružne ekonomije moguće efikasno zatvoriti samo u win-win kombinaciji javnog i privatnog sektora s tržištem kao krajnjim regulatorom.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš koji je ujedno i otvorio konferenciju kazao je kako je važno poticati otvoreni i konstruktivni dijalog te detektirati izazove s kojima se susrećemo jer ćemo, ističe, samo tako moći transformirati dosadašnje gospodarenje otpadom u održivi sustav. 

Međunarodna konferencija o ulozi javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom održana je od 5. do 8. lipnja u Poreču, u organizaciji Business Media Croatie, izdavača stručnog časopisa Tehnoeko. 

EU

Ledenjak na Mont Blancu samo što se nije odlomio, traje evakuacija stanovnika

Published

on

Dio ledenjaka Grandes Jorasses u talijanskom dijelu masiva Mont Blanca samo što se nije odlomio zbog vrućine pa je pokrenuta evakuacija više desetaka stanovnika i turista, objavile su lokalne vlasti u četvrtak.

Oko 500.000 kubičnih metara leda samo što se nije odvojilo od ledenjaka Panpincieux, na području općine Courmayeur, navodi se u uredbi općine regije Val d’Aosta, na granici s Francuskom.

Nekoliko cesta koje vode u dolinu Val Ferret je zatvoreno, sukladno uredbi. Vlasti su naredile evakuaciju tridesetak kuća u “crvenoj zoni” u donjem dijelu Val Ferreta.

Policija i civilna zaštita od jutros povode operacije evakuacija i osiguranja, dok lokalne vlasti brinu visoke temperature za sljedeća tri dana.

Ucitavanje vijesti

EU

Plenković: Skoro 600 milijuna eura europske pomoći za Zagreb

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak da se stvara europski okvir financiranja obnove u potresu stradalog Zagreba, za sada se radi o skoro 600 milijuna eura.

Podsjetio je da su tražilil sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, pa će “Europska komisija sada donijeti odluku o avansnim sredstvima od 89 milijuna eura i nakon toga će doći još nešto više od 500 milijuna eura”.

Premijer je za Novu TV otkrio i da postoji mogućnost pomoći od Razvojne banke Vijeća Europa koja ima nišu za financiranje i stanovanje.

“Smatram da kvalitetnom pripremom možemo dobiti 500, 600 možda i 700 milijuna eura. Polako gradimo okvir međunarodnog financiranja obnove Grada Zagreba”, dodao je.

Objasnio je da su u pregovorima čelnika zemalja članica EU-a koji su postigli dogovor oko novog prijedloga Višegodišnjeg financijskog proračuna postojala tri segmenta dogovora – jedan je bio iznos sredstava kao reakcija na COVID-19, kao dio koji inače ne postoji na razini EU-a. “Zemlje koje nazivamo štedljivijima, to su Austrija, Danska, Švedska, Finska i Nizozemska, su htjele da balans između zajmova i bespovratnih sredstava bude 50:50.

Po njegovim riječima, u svojem je govoru rekao da su došli u vremenski tjesnac, da trebaju rješenje i da je ovo vrijeme da prestanemo produbljivati nepovjerenje jedni prema drugima – sjever prema jugu i istok prema zapadu.

Na pitanje tko će vraćati novac koji je Hrvatskoj osiguran premijer je rekao da se on vraća tek od 2026.  , i to kroz europski proračun te kroz kamate pa “ni vi ni ja, nitko to neće osjetiti.’

Po njegovim riječima, ’22 milijarde eura kroz sedam godina je 166 milijardi kuna, a smisao je da se ide u smjeru digitalnog gospodarstva i transformacije ekonomiju da se da onim sektorima koji će se razvijati.

Za rad od kuće rekao je da je postao neminovan ako se ne nađe lijek ili cjepivo, a Zakon o radu će ići u smjeru da zaštite radnika i zadrže radna mjesta.

Kada je riječ o novom mandatu, Plenković vjeruje da će sa 76 ruku  moći iznijeti mandat do kraja. “Most i Domovinski pokret tijekom kampanje imali su potpuno nerazuman ucjenjivački pristup, a takva vrsta politike i stavova ih je diskvalificirala iz suradnje s HDZ-om”, rekao je.

“Netko tko ide u političku utakmicu s takvim pristupom ili nema iskustva ili ne razumije kako politika funkcionira, a sada će imati prilike u oporbi to naučiti”, dodao je.

Plenković se čuo sa zaraženim ministrom uprave Ivanom Malenicom te vjeruje da će biti dobro, no kako neće moći sudjelovati na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora, svoju će prisegu dati kasnije.

Za odnos s predsjednikom Zoranom Milanovićem u budućnosti kaže da mora biti u skladu s Ustavom. Za početak 5. kolovoza odlaze na obljetnicu Oluje u Knin, a potom premijer odlazi na odmor.

Ucitavanje vijesti

EU

EU: postignut dogovor o sedmogodišnjem proračunu i planu za oporavak

Published

on

Čelnici zemalja članica Europske unije postigli su u utorak ujutro, nakon pet dana maratonskih pregovora, dogovor o planu oporavka EU nakon pandemije koronavirusa teškom 750 milijardi eura i sedmogodišnjem proračunu od 1074 milijarde eura.

 “Uspjeli smo. Vjerujem da će ovaj dogovor biti promatran kao ključni trenutak na europskom putovanju, ali će nas također uvesti u budućnost”, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima.
 Plan za oporavak od 750 milijardi eura predviđa 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova.

Ovaj sporazum šalje konkretan signal da je Europa snaga za akciju”, kazao je Michel na konferenciji za novinare.

“Ne radi se samo o puno novca, već o radnicima i obiteljima, njihovim radnim mjestima, zdravlju i njihovoj dobrobiti. Vjerujem da će se na ovaj sporazum gledati kao na ključni trenutak europskog putovanja, ali će nas također lansirati u budućnost”, istaknuo je Michel.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je kazao da se radi o “uistinu povijesnom” sporazumu te da je uvjeren da plan oporavka i višegodišnji financijski proračun mogu odgovoriti na izazov koji predstavlja pandemija koronavirusa.

“Ovo je samit čiji su zaključci uistinu povijesni (…) prvi puta smo uspostavili kolektivni plan oporavka i s tim planom ćemo tijekom naredne tri godine gotovo udvostručiti europski proračun”, kazao je šef francuske države.

Charles Michel je predložio da od 750 milijardi teškog europskog fonda, 390  milijardi budu nepovratna sredstva, dok je prema prvom prijedlogu to trebalo biti 500 milijardi eura, a ostatak se odnosi na zajmove.

“Veličanstveno je vidjeti da smo uspjeli. Učinili smo golemi korak i zacrtali budućnost Europske unije”, lazala je predsjednica Europske komisije  Ursula von der Leyen nakon gotovo 100 sati pregovaranja.

Posljednji europski maratonski samit održan je 2000. u Nici i trajao je punih pet dana.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije