Hrvatska je u relativnom zaostatku, iako je u proteklih 10 do 12 godina ostvaren značajan napredak, za ciljevima EU-a da se do 2025. dostigne 55 posto recikliranja i 25 posto odlaganja otpada, rečeno je na konferenciji “Kako poboljšati gospodarenje otpadom”, koja je u petak okupila oko 200 sudionika iz cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom.

Iznijeti su podaci da se u Hrvatskoj 78 posto prikupljenog otpada odlaže pod zemlju, a 74 posto je udio miješanog komunalnog otpada. Stanovnik Hrvatske godišnje proizvede 403 kilograma otpada.

Centri za gospodarenje otpadom su prošlost

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk kaže da je Hrvatska još u tranzicijskom razdoblju u vezi izgradnje infrastrukture i popratnih sadržaja koji su bitni za cjelokupno gospodarenje otpadom – organizaciju tržišta i uporabu RDF-a kao potencijalnog goriva.

Rekao je kako ne zadovoljava broj odlagališta, odnosno centara za gospodarenje otpadom, jer su zasad sagrađena samo dva, a treći, šibenski Bikarac je “na dobrom putu da bude”. Proces prilično koče žalbe u postupcima javne nabave, pa tako u Bikarcu natječaj za tehnologiju zbrinjavanja traje već drugu godinu.

Problem je i organizacije tržišta za gospodarenje papirom, staklom, a pogotovo plastikom, te RDF – ono što ostaje nakon mehaničko-biološke obrade otpada. “To je ustvari komunalni otpad koji predstavlja potencijalno gorivo, a za to mora zadovoljiti određene uvjete. Tu će se država morati više angažirati da bi stvorila uvjete gdje, kako i kuda s tim RDF-om”, istaknuo je Pauk.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir smatra da su centri za gospodarenje otpadom prošlost jer su s aspekta današnjeg gospodarstva EU-a potpuni promašaj. Podsjetila je da se u Hrvatskoj prvotno planirao izgraditi 21 centar za gospodarenje otpadom, pa se kasnije to svelo na izgradnju njih 13.

“Taj model se ne uklapa u koncept kružnog gospodarstva EU-a. Koncept ‘iskoristi i odbaci’ je prošlost i moramo se okrenuti novim metodama tako da što više korisnih tvari iz otpada iskoristimo, oporabimo, recikliramo”, rekla je.

Petir je ocijenila da Hrvatska kaska za drugim zemljama EU-a. “Ako se ne uozbiljimo i ne počnemo funkcionirati uređeno, u koordinaciji s gospodarskim sektorom, komunalcima i građanima, bojim se da nećemo dostići ciljeve koje je EU zadala”, upozorila je Petir.

Država treba hitno početi koristiti europska sredstva

Bivši ministar zaštite okoliša i saborski zastupnik Mosta Slaven Dobrović rekao je kako je očito da nam vrh države nije spreman za izazove odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada. “Neobično je da još uvijek nemamo javne pozive za sortirnice, kompostište, centre za ponovnu uporabu – bez kojih nema podizanja stupnja recikliranja”.

Važno je da država pod hitno počne koristiti europska sredstva, da se pripreme jedinice lokalne samouprave i krenu svojim poslom. “Imamo primjere gdje je to moguće –  Krk koji ima i turizam, a ne samo domicilno stanovništvo, te Čakovec i Prelog, gdje su vrlo uspješni. Ne postoji razlog da se to ne napravi i bilo gdje u Hrvatskoj”, istaknuo je Dobrović.

Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost rekla je kako je nabava potrebne infrastrukture i implementacija proces koji ne može završiti u kratko vrijeme. “Druge europske zemlje su desetke godina uvodile sustave odvojenog prikupljanja otpada, a Hrvatska je par godina u pokretanju tih projekata. Ipak se dosta promijenilo u odnosu na prije nekoliko godina”, kazala je. (H)

Podijeli objavu