Povezite se

EU

Komisija potvrdila da je Hrvatska spremna za Schengen

Objavljeno

-

Europska komisija ocijenila je u utorak da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.

“Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni”, objavila je Komisija u priopćenju.

Komisija dodaje da će Hrvatska “trebati nastaviti primjenjivati sve sadašnje aktivnosti, posebice, upravljanje na vanjskim granicama kako bi osigurala da ti uvjeti budu i dalje ispunjeni”.

“Komisija također danas potvrđuje da Hrvatska nastavlja ispunjavati obveze povezane sa šengenskim pravilima, koje je preuzela tijekom pristupnih pregovora”, dodaje se u priopćenju.

Hrvatske napore na ispunjavanju šengenskih uvjeta pohvalio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

“Pohvaljujem Hrvatsku za njezine napore i ustrajnost da ispune sve potrebne uvjete za pridruživanje Schengenu. Samo kroz očuvanje jedinstva i kroz zajedništvo možemo osigurati jači šengenski prostor. I zato vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena”, rekao je, prema priopćenju, Juncker.

Sličnu poruku poslao je i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos.

“Schengen je jedan od najvećih i najopipljivijih postignuća u europskim integracijama. Ali njegova snaga uvelike ovisi o njegovoj inkluzivnosti – sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uvjeti ispunjeni, mi to moramo priznati. Kada postane punopravna članica Schengena, Hrvatska će pridonijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se vanjske granice EU-a bolje štite”, rekao je Avramopoulos.

Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS) i upotrebljavati ih.

U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora. 

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. 

Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica. 

Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.

Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.

Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i  Švedska). Četiri zemlje koje nisu članice EU-a također su dio Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije. 

Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.

Nastavi pregledavati
Reklame

EU

Plenković na ženevskom skupu o europskoj perspektivi zapadnog Balkana

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković u petak sudjeluje na “Strateškom dijalogu o zapadnom Balkanu” u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma u Ženevi gdje će se razgovarati o europskoj perspektivi zemalja jugoistočne Europe, a Plenković će okupljene upoznati s hrvatskim planovima za predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020.

U petak će Plenković sudjelovati na sastanku na vrhu u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) na temu “Strateški dijalog o zapadnom Balkanu”.

Plenković je hrvatskim novinarima u Ženevi rekao da će se razgovarati o “trenutnim europskih perspektivama naših susjednih zemalja”. Tema dijaloga bit će, između ostalog, odluka Europskog vijeća o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kao i odnosi Srbije i Kosova.

Početak pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije s EU-om su na zadnjem sastanku Europskog vijeća u listopadu blokirale Francuska, Danska i Nizozemska, a europski čelnici pozivaju da se to pitanje ponovno razmotri prije zagrebačkog sastanka na vrhu u svibnju.

“Prigoda je to da ih upoznam s hrvatskim planovima za predsjedanje Vijećem EU-a idućih šest mjeseci, a posebno za sastanak na vrhu u svibnju gdje želim u izravnom razgovoru, na zatvorenom sastanku s kolegama ocijeniti njihovo raspoloženje i što očekuju zbog odluke o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji pa da se znamo zajednički postaviti prilikom idućih rasprava na razini EU-a”, istaknuo je Plenković. 

Posjet Ženevi bit će prigoda “za par kratkih konzultacija”, rekao je Plenković i poručio da će u petak navečer razgovarati i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Plenković se susreo s predsjednikom Borgeom Brendeom, predsjednikom WEF-a, za koju ističe da je jedna od “najutjecajnijih nevladinih organizacija koja okuplja i gospodarsku i političku skupinu najutjecajnijih ljudi iz svijeta”.

“Predvodnik su intelektualnih, znanstvenih i stručnih rasprava o kretanjima četvrte industrijske revolucije i prate svjetska kretanja. Jako je dobro biti ovdje i biti dio te cijele globalne priče koja ima izravan utjecaj na razvoj Hrvatske”, rekao je Plenković.

“Strateški dijalog o zapadnom Balkanu” okuplja predsjednike država ili vlada te ministre iz Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Francuske, Grčke, Italije, Kosova, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije, Srbije i Turske.

Ucitavanje vijesti

EU

Pahor kaže da se može izbjeći blokada ulaska RH u Schengen, ali da je problem u Hrvatskoj

Published

on

Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je u razgovoru za mariborski list Večer da bi bilo moguće izbjeći slovensku blokadu ulaska Hrvatske u schengensko područje, ali da je problem u tome što Hrvatska odbija provesti arbitražnu presudu o graničnom sporu koju Slovenija smatra konačnom i obvezujućom za obje strane.

“Pozvao bih sve one koji u tome mogu dati svoj doprinos da iskoristimo vrijeme između odluke Komisije da je Hrvatska tehnički spremna za Schengen i rasprave o tom pitanju na Vijeću EU-a za intenzivan politički i diplomatski dijalog”, kazao je Pahor u intervjuu za mariborski list povodom desetogodišnjice arbitražnog sporazuma dviju država.

Arbitražni sporazum potpisali su u Stockholmu 4. studenoga 2009. Pahor kao predsjednik tadašnje slovenske vlade i tadašnja hrvatska premijerka Jadranka Kosor.

Pahor je rekao da je problem u tome što Hrvatska zbog tumačenja da je slovenska strana kompromitirala arbitražni proces odbija provesti arbitražnu presudu koja je Sloveniji dodijelila dvije trećine Piranskog zaljeva (Savudrijske vale).

“To je problem. Hrvatska ugovorna strana odbija primijeniti presudu iako se na to obvezala po međunarodnom pravu i samom sporazumu. Granica je sada definirana i Slovenija je na miran način dužna potražiti načine da se to realizira”, kazao je Pahor.

Na pitanje novinara prijeti li zbog toga Hrvatskoj slovenska blokada kada je riječ o ulasku u Schengen, kakva je već bila s pristupnim pregovorima za članstvo u EU-u sve dok nije potpisan arbitražni sporazum, Pahor je odgovorio da je situacija sada drukčija.

“Sada smo u situaciji koja nam omogućava da se napravi sve, da razmišljanja o blokadi uopće ne budu relevantna. Rješenje bi bilo u uzajamnom interesu Slovenije i Hrvatske. Za to je potrebno malo političke hrabrosti, malo mudrosti i ustrajnosti, ali bi se isplatilo”, smatra slovenski predsjednik koji arbitražni sporazum dviju vlada iz 2009. i dalje smatra najvećim uspjehom svog mandata na području vanjske politike.

“Sada treba biti politički mudar i prepoznati priliku koja se pruža. Umjesto da govorimo o tome je li u redu da blokiramo Hrvatsku zbog neprovedbe arbitražne presude, moramo shvatiti da je dovoljno vremena da se nešto napravi”, kazao je Pahor dodavši da je zadnjih godina uloženo premalo napora.

“Rješenja postoje, a iako prvi razgovori u tom pravcu ne bi odmah donijeli rezultate potrebno je pokazati ustrajnost i otvorenost. Čak i u slučaju moguće blokade, to bi pitanje ionako morali riješiti na jedan ili drugi način. Blokada ionako ne bi mogla trajati unedogled i zašto se onda ne upustiti u zahtjevan i pregovarački mučan položaj, te ne riješiti to pitanje. No, za to moraju biti obje strane”, kazao je slovenski predsjednik.

Ucitavanje vijesti

EU

Grlić Radman: Hrvatska za europsku budućnost neposrednog susjedstva, to je i jamstvo sigurnosti

Published

on

Jugoistok Europe je jedan od prioriteta našeg predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. jer te zemlje zaslužuju europsku budućnost i Hrvatska im mora pružiti ruku, a podržavanje tog dijela Europe, našeg neposrednog susjedstva, ujedno jamči i našu sigurnost, izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

“Hrvatska od 1. siječnja je neutralna u smislu samog predsjedanja, što znači da je odgovorna za sve zemlje članice i da mora slušati što te zemlje članice govore, mora voditi politiku konsenzusa. A jugoistok Europe jest jedan od prioriteta”, kazao je Grlić Radman, ističući da je to “europska tema”.

Grlić Radman i premijer Andrej Plenokvić imali su u ponedjeljak u Zagrebu radni sastanak s veleposlanicima i stalnim predstavnicima Hrvatske u okviru aktivnosti u državama članicama EU-a tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.   

“Pa to je naše neposredno susjedstvo. Sve te zemlje zaslužuju i europsku budućnost i moramo pružiti ruku našim susjedima, a podržavanje tog dijela Europe jamči i našu sigurnost”, odgovorio je ministar na izjavu predsjedničkog kandidata Miroslava Škore koji smatra da nije dobro tijekom predsjedanja Unijom stavljati u fokus zapadni Balkan.

Škoro je poručio da bismo predsjedanje trebali iskoristiti kako bismo izvukli korist za Hrvatsku, a ne da nam u fokusu bude zapadni Balkan.

Plenković je u ponedjeljak u Zagrebu podsjetio da je sastanak na vrhu između država članica EU i država jugoistoka Europe, ili tehnički gledano zapadnog Balkana, u Zagrebu dugo planiran i smišljen sastanak, ali da to ipak to nije lako sve skupa prepoznati iz kuta nekoga tko je bio u diplomatskoj službi samo u Pečuhu, pa se bavio kao i veleposlanik donedavno samo pitanjima s Mađarskom.

“Mi to gledamo primjerice iz interesa što Hrvatska može učiniti za Hrvate kao ravnopravan i konstitutivan narod u BiH, što može učiniti kroz takav samit za prava Hrvata u Srbiji. Treba malo otvoriti horizonte, optike pa onda davati komentare, ali nadoći će to”, rekao je premijer.

 Naš prioritet je, između ostaloga, Europa koja povezuje, transportno, infrastrukturno, digitalno i ide ukorak s četvrtom industrijskom revolucijom, istaknuo je premijer.

Grlić Radman pojasnio je da onaj tko se bavi Europskom unijom i procesima koji se u njoj odvijaju treba znati da u trenutku kada neka država preuzima predsjedanje ne može stavljati u fokus nekakve vlastite, partikularne interese, nego je u tom trenutku odgovorna za sve zemlje članice.

“Treba pokazati razumijevanje i poznavati karakter i način funkcioniranja institucija EU-a”, kazao je ministar i pozvao se na riječi premijera Andreja Plenkovića da nam je, primjerice, susjedna BiH jako važna zemlja zbog hrvatskog naroda koji je konstitutivan i jednakopravan narod u toj zemlji.

“Nastojimo utjecati na održivost same BiH koju smo priznali kao međunarodnopravni subjektivitet i kojoj želimo europski put, kao i svim susjedima na jugoistoku Europe”, zaključio je Grlić Radman, podsjetivši da je Zagreb od samog početka zagovarao otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali da nažalost nekoliko zemljama nije za to imalo sluha.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije