Povezite se

EU

Komisija potvrdila da je Hrvatska spremna za Schengen

Objavljeno

-

Europska komisija ocijenila je u utorak da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.

“Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni”, objavila je Komisija u priopćenju.

Komisija dodaje da će Hrvatska “trebati nastaviti primjenjivati sve sadašnje aktivnosti, posebice, upravljanje na vanjskim granicama kako bi osigurala da ti uvjeti budu i dalje ispunjeni”.

“Komisija također danas potvrđuje da Hrvatska nastavlja ispunjavati obveze povezane sa šengenskim pravilima, koje je preuzela tijekom pristupnih pregovora”, dodaje se u priopćenju.

Hrvatske napore na ispunjavanju šengenskih uvjeta pohvalio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

“Pohvaljujem Hrvatsku za njezine napore i ustrajnost da ispune sve potrebne uvjete za pridruživanje Schengenu. Samo kroz očuvanje jedinstva i kroz zajedništvo možemo osigurati jači šengenski prostor. I zato vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena”, rekao je, prema priopćenju, Juncker.

Sličnu poruku poslao je i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos.

“Schengen je jedan od najvećih i najopipljivijih postignuća u europskim integracijama. Ali njegova snaga uvelike ovisi o njegovoj inkluzivnosti – sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uvjeti ispunjeni, mi to moramo priznati. Kada postane punopravna članica Schengena, Hrvatska će pridonijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se vanjske granice EU-a bolje štite”, rekao je Avramopoulos.

Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS) i upotrebljavati ih.

U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora. 

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. 

Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica. 

Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.

Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.

Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i  Švedska). Četiri zemlje koje nisu članice EU-a također su dio Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije. 

Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.

Nastavi pregledavati

EU

Austrija protiv predloženog plana za oporavak Europe

Published

on

Austrijski kancelar Sebastian Kurz

Austrija neće u ovome obliku podržati prijedlog Europske komisije (EK) o fondu za oporavak europskog gospodarstva od pandemije koronavirusa, rekao je u subotu austrijski ministar financija Gernot Bluemel.

Komisija je u srijedu predložila instrument za oporavak od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi.

“Austrija je uvijek spremna pregovarati ali ovom paketu nećemo dati zeleno svjetlo”, izjavio je Bluemel za javni servis.

Dodao je da bi po tom prijedlogu Austrija u europski proračun uplaćivala dvostruko više nego sada.

“Austrijski doprinosi bi se popeli na dva posto BND-a a to je neprihvatljivo”, istaknuo je austrijski ministar.

Kancelar Sebastian Kurz je u razgovoru za njemački dnevnik Die Welt sredinom tjedna izrazio nadu da će EK izaći u susret tzv. “štedljivoj četvorki”, Austriji, Nizozemskoj, Danskoj i Švedskoj.

“Mi, ‘štedljiva četvorka’, se nadamo da će naši interesi biti uzeti u obzir. Mi želimo biti solidarni ali smo zbog naših građana koji rade naporno i koji plaćaju porez, isto tako dužni pobrinuti se za rješenje koje bi bilo pravedno”, rekao je Kurz.

Njegov koalicijski partner Zeleni protivi stavu narodnjaka. “Mislim da je velika greška što se Sebastian Kurz profilira kao predvodnik grupe zemalja koje odbijaju prijedlog EK-a”, rekla je predsjednica zastupničkog kluba Zelenih Sigrid Maurer za TV postaju ATV.

Osim plana za oporavak, EK je u srijedu predložila i revidirani Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021-2027. od 1100 milijardi eura.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najavio je da će se 19. lipnja održati fizički sastanak na vrhu država članica EU-a na kojem će se pokušati dogovoriti novi višegodišnji proračun i plan za oporavak.

Da bi prijedlozi Komisije prošli moraju dobiti jednoglasnu suglasnost država članica i pristanak Europskog parlamenta.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

EU

Njemačka industrija seksa traži dozvolu za rad nakon pandemije

Published

on

Udruga koja okuplja djelatnike u njemačkoj industriji seksa pozvala je da se ukinu restriktivne mjere koje se odnose na njezin rad, a donesene su zbog pandemije koronavirusa.

Nije opravdano više zatvarati bordele i braniti prostituciju, objavila je udruga u pismu upućenom na adrese 16 članova njemačkog parlamenta koji su nedavno pozvali na zabranu plaćanja seksualnih usluga. 

S obzirom na činjenicu da opada širenje zaraze koronavirusom diljem zemlje industrija koja nudi seksualne usluge mora biti u mogućnosti “ponovno zaraditi primanja i ponuditi klijentima dobru uslugu koja je

ljudska i za njih vrlo važna”, navodi se u pismu.  

Tijekom krize s koronavirusom takva usluga mogla bi biti “od egzistencijalne važnosti” za klijente, navodi njemačka udruga djelatnika seksualne industrije.

Utvrđen je i detalja plan higijenskih mjera te je predstavljen političarima.

Udruga nadalje ističe da seksualni djelatnici posebno zainteresirani za higijenu i svoje zdravlje s obzirom da je to “njihov kapital”.

Ucitavanje vijesti

EU

Koronavirus: Vlasti zabrinute nakon što su ljudi pohrlili na europske plaže

Published

on

Velik porast broja ljudi na plažama u zapadnoj Europi, nakon što su ublažene restrikcije, a istovremeno porasle temperature, izazvao je zabrinutost dužnosnika i stručnjaka.

Tri grada na sjeverozapadu Francuske zatvorila su plaže u srijedu zbog “neprihvatljivog” nepridržavanja socijalne distance.

Nekoliko općina u Nizozemskoj pozvalo je njemačke turiste da ne prelaze granicu tijekom blagdana Uzašašća u četvrtak.

U Engleskoj gradsko vijeće Southenda najavilo je da bi moglo poduzeti akciju nakon što su ljubitelji sunca pohrlili na plaže.  

Stožer civilne zaštite za nizozemski Zeeland privremeno je zatvorio ceste za vozila u obalnom gradu Vlissingenu, dok je stožer pokrajine Limburg-Noord upozorio da će spriječiti okupljanje u središtima gradova te u šoping centrima kažnjavanjem ljudi koji krše pravila o socijalnoj distanci.

Širom Engleske ljudi su u srijedu, kada je zabilježena najviša dnevna temperatura ove godine, posjećivali plaže.

S druge strane, u Škotskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj regionalne vlasti još uvijek pozivaju stanovnike da putuju samo ako je to nužno.

Usprkos usporavanju širenja koronavirusa WHO je pozvao stanovništvo zemalja koje ublažavaju restrikcije da svoje ponašanje prilagode pandemiji i tako suzbiju širenje koronavirusa.

Francuske su vlasti otvorile za trčanje, plivanje i ribarenje stotine plaža prošloga vikenda, ali je zabranjeno sunčanje, kao i piknik na plaži.

U bretanjskom departmanu Morbihan vlasti su zatvorile pet plaža zbog “neprihvatljivog ponašanja” posjetitelja.

Ministri turizma EU-a u srijedu su postigli dogovor da  “učine što god je potrebno za brz i potpun oporavak europskog turizma”.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije