Povezite se

Vijesti

Komemoracija “Žrtva Borovo naselja za domovinu”

Objavljeno

-

Komemorativnim skupom “Žrtva Borovo naselja za domovinu” u utorak je u nekadašnjem Borovo commercu, gdje se 1991. nalazila ratna bolnica i kvartovsko sklonište, obilježena obljetnica velikosrpske okupacije Borova naselja i stradanja njegovih mještana, uz apel svima koji nešto znaju o nestalima da pomognu u njihovu pronalasku.

 Prema podatima vukovarskih stradalničkih udruga, u trenutku okupacije 19. studenoga 1991., u bolnici i skloništu u Borovo commercu nalazilo se oko 800 civila i ranjenika, a po ulasku agresora u taj prostor nasilno je odvedeno, izloženo torturama i ubijeno 115 branitelja i civila. Na sam dan okupacije u Borovu naselju ubijena je 51 osoba.

 U tromjesečnoj opsadi Borova naselja poginulo je 176 branitelja i civila, a još je nepoznata sudbina 63 branitelja i civila iz tog vukovarskog naselja.

 Izaslanik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved zahvalio je Udruzi roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja “Vukovarske majke” na suradnji s Ministarstvom branitelja i energiji koju ulažu u organiziranju komemoracije, ali i u odašiljanju poruke da sudbina nestalih mora biti riješena.

 Ministar je potvrdio kako je u tijeku nekoliko ekshumacija, ističući kako je njegovo ministarstvo posvećeno potrazi za nestalima, izrazivši uvjerenje da će rezultati u narednom razdoblju biti još bolji nego do sada.

 Predsjednica “Vukovarskih majki” Manda Patko poručila je kako se danas prisjećamo svih onih koji su poginuli zbog ljubavi prema domovini.

 “Naši nestali, naša su bolna rana koja ne zastarijeva. Mnogi nas ne razumiju, no ni mi ne razumijemo kada će naše lutanje završiti“, rekla je Patko i dodala da “krvnici uživaju blagodati ove države”, ali ne ispunjavaju svoje obveze i ne govore gdje su pokopani nestali, “pa zločin još uvijek traje jer je šutnja zločin”.

 Kod spomen-ploče među ostatcima Borovo commerca u spomen na poginule, ubijene i nestale branitelje i civile Borovo naselja brojna izaslanstva zapalila su svijeće i položila vijence. Među onima koji su odali počast žrtvama bile su i predstavnice udruženja “Žene u crnom” iz Beograda“ te udruge “Žene iz Zvornika”.

 Zbivanja na današnji dan 1991. godine prisjetio se Ivo Kovačić, koji se kao ranjenik nalazio u bolnici u Borovo commercu.

 “Od jutra su započeli napad, a oko 10 sati topnička paljba usmjerena je na Borovo commerc, pri čemu su rušeni potporni stupovi kako bi se kompleks urušio u podrumski prostor, no srećom do toga nije došlo“, rekao je Kovačić. Dodao je da su, kada su izlazili iz skloništa, “domaći Srbi” izdvajali branitelje i civile od kojih su mnogi potom streljani, a neki odvedeni u logore gdje im se gubi svaki trag.

 Komemoracija je nastavljena Križnim putem, kojim su Vukovarci i drugi prošli Ulicom Blage Zadre, Trpinjskom cestom do crkve Gospe Fatimske, gdje je služena misa.

 Na obali Dunava u Borovu, nekadašnjem Borovu Selu, komemorativnim skupom “Svjedočenjem protiv zaborava” u popodnevnim satima odat će se počast stradalim braniteljima i civilima koji su na obali ubijani, a tijela im bacana u rijeku.

 Položit će se vijenci i upaliti svijeće i na Farmi Lovas, gdje su iz masovne grobnice 2001. godine ekshumirane 24 žrtve ubijene u Borovo naselju i Vukovaru, čiji su posmrtni ostatci bili pomiješani s ostatcima uginule stoke.

 U organizaciji “Vukovarskih majki”, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kasnije popodne u Borovo naselju odat će se počast i kod spomen-obilježja nestalima u Domovinskom ratu.

BIH

Čelnici EU-a o Srebrenici: treba priznati patnje drugih

Published

on

Čelnici europskih institucija istaknuli u u petak u povodu 25. obljetnice genocida u Srebrenici da je za uspostavu povjerenja među zajednicama u BiH potrebno priznati patnje drugih, upostaviti uzajamo poštovanje i dostojanstvo.

U subotu se obilježava 25. obljetnica genocida u Srebrenici u kojem su snage bosanskih Srba ubile više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u ljeto 1995. godine.

“BiH je napredovala u uspostavi povjerenja, unutar i među zajendnicama u zemlji. Ali za nastavak mira i pomiranja, put prema naprijed mora uključivati priznanje patnje, uzajamno poštovanje i dostajnstvo”, istaknuli su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoki predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

“Pomirenje na dnevnoj osnovi mora postati realnost u politici, školama, gradskim vijećnicama, u svakonodevnom životu. Čelnici su svugdje odgovorni osigurati da javne poruke, kao i kipovi, spomenici i imena javnih mjesta, ulica i trgova, podupiru potragu za pomirenjem”, stoji u zajedničkom priopćenju.

Nazivajući genocid u Srebrenici jednim od “najmračnijih poglavlja suvremene europske povijesti”, europski čelnici kažu da je obljetnica “bolan podsjetnik neuspjeha Europe koja nije ispunila obećanje da se na njezinu tlu neće ponoviti takva tragedija”.

“Dvadeset i pet goina poslije, naša je dužnost sjećati se. Moramo se časno suočiti s prošlošću i gledati na budućnost s odlučnošću da se pomogne sljedećim generacijama, poglavito mladim sa zapadnog Balkana, u izgradnji bolje zajedničke budućnosti”, ističe trojka.

Čelnici eurposkih institucija potvrdili su privreženost Europske unije potpori BiH i zapadnom Balkanu za jačanje pomiranja i prevladavanje nasljeđa prošlosti jer je njihova budućnost u EU “bliža no ikad”.

Hina

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić kaže da Beograd neće pristati na ultimatume Kosova

Published

on

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u petak da je spreman za razgovore s Kosovom o boljim odnosima, ali ne na ultimatume i maksimalističke zahtjeve prištinskih vlasti.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron bili su u petak domaćini virtualnog samita na kojemu su sudjelovali Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti.

Dvojica čelnika dogovorila su se da će nastaviti razgovore o normalizaciji odnosa, najprije na još jednoj videokonferenciji u nedjelju, a potom na samitu uživo u četvrtak u Bruxellesu.

Beograd ne može prihvatiti ultimatume Prištine, izjavio je Vučić novinarima u Parizu. “Pred Srbijom je težak put”, istaknuo je dodajući da “neće biti lakše ni onima koji su mislili da će Srbiji uzeti sve i da ona neće dobiti ništa “. 

Po njegovim riječima, kosovski Albanci traže očuvanje teritorijalnog integriteta Kosova, ustava, trajno uzajamno priznanje, članstvo Kosova u UN-u i da ostale članice EU-a priznaju Kosovo, a kasnije bi se razgovaralo o nestalima i ratnoj odšteti.

“Srbija je tu jedina koja ima različita stajališta”, rekao je Vučić nakon videokonferencije.

Dijalog Beograda i Prištine je u zastoju od konca 2018. kad su kosovske vlesti uvele stopostotne carinske pristojbe na robu iz Srbije  u znak odmazde za diplomatske akcije Beograda za povlačenje priznanja kosovske neovisnosti i spriječavanje prijema u međunarodne organizacije svoje bivše južne pokrajine čiju nezavisnost ne priznaje.

Beograd je nastavak dijaloga uvjetovao ukidanjem pristojbi, što je učinjeno imenovanjem nove kosovske vlade te formiranjem Zajednice srpskih općina na Kosovu, na što se Priština obvezala Briselskim spoprazum iz travnja 2013. postignutom pod pokroviteljstvom Europske unije.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Nakon rekordnih 116 novooboljelih Beroš najavio nove mjere

Published

on

Nakon što je u petak zabilježeno rekordnih 116 novih slučajeva koronavirusa, mInistar zdravstva Vili Beroš najavio je nove mjere vezane za pojačani nadzor okupljanja, povećanje kriterija za ulazak u Hrvatsku iz susjednih zemalja i obvezu nošenja maski u ugostiteljstvu i trgovini.

“Razgovaramo o svim potrebnim mjerama i danas će biti utanačene”, rekao je Beroš novinarima nakon sastanaka Znanstvenog vijeća u Banskim dvorima te ujedno najavio mogućnost ponovnog održavanja redovnih konferencija za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite.

“Okupljanja zadnjih dana uzrokuju povećani broj oboljelih i u našim novim mjerama smo se okrenuli tome, ali tako da ih nećemo zabraniti već ćemo naglasiti sve epidemiološke mjere koje su do sada polučile rezultate”, kazao je Beroš.

Organizatori okupljanja morat će se, rekao je, malo više potruditi da se poštuju epidemiološke mjere i voditi evidenciju o broju i imenima svih sudionika kako bi se olakšao posao epidemiolozima ako ipak izbije zaraza. Također se predviđa veći nadzor okupljanja kako ona ne bi postala izvorom zaraze.

“Razmatrali smo i situaciju na granicama. Ona je znatno poboljšana ali s obzirom na progresiju epidemiološke situacije u susjednim zemljama svakako ćemo povisiti kriterije za ulazak u Hrvatsku i uvesti samoizolacije u trajanju od 14 dana te izolacije koje će trajati nešto kraće, ali uz mogućnost PCR testiranja”, kaže Beroš.

Najavio je da će biti donesena nova uputa oko uporabe maski u određenim djelatnostima za koje je procijenjeno da predstavljaju najveći rizika za širenje infekcije, poput ugostiteljstva i trgovine. 

Nema restrikcija, već selektivnih mjera

No, novih restrikcija neće biti. “”Restrikcija nema, zabrana nema, poglavito ne generalnih. Ako ćemo ići u tom smjeru takve će mjere biti selektivne i ciljane”, poručio je.

Najavio je mogućnost povratka redovitih konferencija za novinare Nacionalnog stožera jer su one odigrale važnu ulogu u objektivnom informiranju građana. “Ako situacija to bude zahtijevala, a mislim da u ovom trenutku to zahtijeva, razmislit ćemo o vraćanju presica”, dodao je.

Andreja Ambriović Ristov iz Instututa Ruđer Bošković ocijenila je kako se poštivanjem svih mjera koje Stožer donese možemo vratiti na brojke od gotovo nula zaraženih.

“Virus je ostao isti, a samo odgovornim ponašanjem i smanjenim širenjem ćemo spriječiti da eventualno mutira”, kazala je Ambriović Ristov.

U protekla 24 sata zabilježeno je 116 novih slučajeva zaraze koronavirusom tako da je broj trenutno oboljelih u Hrvatskoj 1038. 

Među njima su 104 pacijenta na bolničkom liječenju, od čega su na respiratoru četiri pacijenta. Dvije osobe su preminule.

Od 25. veljače, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, ukupno su zabilježene 3532 osobe zaražene koronavirusom, od kojih je 117 preminulo, a 2377 se oporavilo. 

U samoizolaciji je trenutno 4608 osoba. Do danas je ukupno testirano 91.486 osoba, od toga 1722 u zadnja 24 sata.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije