Povezite se

Vijesti

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu otvorila Njemačko-hrvatski gospodarski forum

Objavljeno

-

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović otvorila je u utorak u Berlinu Njemačko-hrvatski gospodarski forum, a tom prilikom je još jednom njemačke poduzetnike pozvala na pojačane investicije u Hrvatsku. 
 

„Gospodarski odnosi Njemačke i Hrvatske su dobri, no postoji mnogo prostora za njihovo poboljšanje. To se posebice odnosi na hrvatski izvoz na njemačko tržište“, rekla je hrvatska predsjednica otvarajući Njemačko-hrvatski gospodarski forum u organizaciji njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika te Hrvatske gospodarske komore (HGK). 
 
Osim povećanja izvoza, Grabar-Kitarović je istaknula i mogućnost povećanja direktnih njemačkih investicija za što, kako je rekla, Hrvatska u posljednje vrijeme pojačano stvara uvjete. 
 
„Samo u ovoj godini mi ćemo ukinuti ili pojednostaviti nekoliko stotina administrativnih procedura i obveza što će poduzetnicima uštedjeti mnogo novca i omogućiti bolje poslovanje“, rekla je Grabar-Kitarović. 
 
Ona je naglasila kako su još ostale mnoge reforme posebice u području javne uprave i pravosuđa. 
 
„Ja ohrabrujem i potičem svoju vladu da otkloni preostale prepreke kako bi se manjim i srednjim poduzetnicima pomoglo pri ostvarivanju svojih ideja i osnivanju poduzeća“, rekla je hrvatska predsjednica. 
 
Predsjednik njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika Mario Ohoven je ukazao na nedovoljnu zastupljenost njemačkog manjeg i srednjeg sektora u Hrvatskoj. 
 
„Mi činimo 99 posto svih poduzeća u Njemačkoj, a u Hrvatskoj nas gotovo i nema. Tu se nešto mora promijeniti“, rekao je Ohoven i dodao kako se nada da će sudjelovanje hrvatske predsjednice u gospodarskim aktivnostima poput današnjeg foruma, doprinijeti povećanju svijesti o važnosti srednjeg i manjeg poduzetničkog sektora. 
 
„Moja udruga će uvijek biti otvorena za hrvatske poduzetnike i pomoći će u stvaranju kontakata i pripremanju terena za poslovne projekte“, rekao je Ohoven. 
 
Predsjednik HGK-a Luka Burilović ukazao je na potrebu produbljivanja gospodarskih odnosa, posebice u sektoru trgovine i prehrambene industrije. 
 
„Mi moramo učiniti korake koji bi hrvatskoj prehrambenoj industriji, koja uživa ugled i u inozemstvu, omogućili distribuciju i u njemačkim lancima maloprodaje“, rekao je Burilović na početku foruma. 
 
Jedna od glavnih tema Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma je i digitalizacija i mogućnosti koje tzv. „Industrija 4.0“ pruža manjim i srednjim poduzetnicima. 
 
Hrvatska predsjednica boravak u Berlinu je nastavila susretom s parlamentarnom grupom Sjeverni Jadran i predsjednikom Bundestaga Wolfgangom Schaeubleom, a navečer bi se trebala susresti i s predstavnicima hrvatskih iseljenika u Njemačkoj. 

Split

U splitskoj Zračnoj i Trajektnoj luci ovaj vikend rekordnih 45.000 putnika

Published

on

U splitskoj Zračnoj i Trajektnoj luci ovog vikenda, drugog u srpnju, prometuje oko 45.000 putnika, što je u okolnostima pandemije koronavirusa, rekordan ovogodišnji turistički promet za vikend.

 “Jučer i danas do ponoći u splitskoj Zračnoj luci imat ćemo 125 slijetanja i isto toliko uzlijetanja komercijalnih i privatnih zrakoplova, koji će u dolasku i odlasku prevesti oko 15.000 putnika što je u okolnostima epidemije koronavirus najveći promet tijekom jednog vikenda ove godine,” rekao je za Hinu Mate Melvan, voditelj Službe za prihvat i otpreme u splitskoj Zračnoj luci.
 To je oko 25 posto od ostvarenog prometa u usporedbi s drugim srpanjskim vikendom lani, ali s obzirom na epidemiološke okolnosti, to je pozitivan trend, ocijenio je. 

 Jer u prvih šest mjeseci ove godine u splitskoj Zračnoj luci ostvareno je samo 10 posto prometa u usporedbi  s lanjskim prvim polugodištem, dodao je.
 “U srpnju ove godine je do sada u splitskoj Zračnoj luci angažirano 30 avioprijevoznika  koji lete na 45 međunarodnih linija,” kazao je Melvan.

 Očekuje da će se do kraja srpnja u splitskoj Zračnoj luci povećati broj avioprijevoznika i broj putnika.

 “Vjerujemo da će do kraj srpnja kroz našu Zračnu luku prometovati oko 150.000 putnika, što je oko jedne petine lanjskog ukupnog prometa u srpnju, ali s obzirom na okolnosti epidemije koronavirusa, mi smo zadovoljni ovakvim prometom. Zapravo, možemo reći da imamo ‘novu normalnu sezonu’ u epidemiološkim okolnostima,” istaknuo je Melvan.

Podsjetio je da je u splitskoj  Zračnoj luci obavezno nošenje zaštitnih maski, te prakticiranje socijalne distance i korištenje dezinfekcijskog sredstva za ruke. Ističe da su gosti koji dolaze u splitsku Zračnu luku, disciplinirani i pridržavaju se tih epidemioloških mjera.

Voditeljica “Jadrolinijine” agencije u Splitu, Jelena Ivulić, izjavila je za Hinu da će ovog vikenda kroz splitsku Trajektnu luku prometovati oko 30.000 putnika i 7.000 vozila, što je oko 40 posto prometa u usporedbi s lanjskim prometom drugog vikenda u srpnju, ali je rekordan ovogodišnji vikend promet.
 “Kroz splitsku Trajektnu luku ovog vikenda  najviše prometuju gosti iz Slovenije i Njemačke a najviše se putuje na otok Brač,  pa smo u subotu morali uvesti dvije izvanredne trajektne linije do Supetra na Braču,” kazala je Ivulić.

 I ona je ocijenila da je obzirom na epidemiološke okolnosti promet u splitskoj Trajektnoj luci zadovoljavajući.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Đikić: Bude li opuštanja, virus preuzima ritam

Published

on

Dodao

Direktor Instituta za biokemiju u Frankfurtu, znanstvenik Ivan Đikić rekao je u nedjelju kako je u vezi koronavirusa važno znati da će virus preuzeti ritam bude li bilo opuštanja.

Đikić je gostovao u HRT-ovoj emisiji “Nedjeljom u dva”, a na pitanje što kaže na kritike za čestu prisutnost u medijima i javni angažman na ovoj temi, odgovorio je da je, uz sav svoj posao, angažiran i na javnom prenošenju konkretnih znanstvenih činjenica. 

“Moja motivacija nije biti u medijima”,rekao je i dodao da to čini i zato što je zabrinut kada se manipulira znanstvenim podacima.

Smatra da je ovoj krizi s koronavirusom bilo neophodno da se u raspravu uključe znanstvenici kao i da se upliće epidemiolozima u posao. Zna, kaže, i o virologiji i epidemiologiji, kao i o samom virusu i njegovu ponašanju – s obzirom na to da s njime radi šest mjeseci.

Hrvatska je do lipnja bila “ispred” virusa, sada “kaska” za njim

Đikić je rekao i da je Hrvatska, što se tiče borbe protiv epidemije, odigrala jako dobru utakmicu od veljače do lipnja. U tom trenutku bila je ispred virusa, rekao je.

“Svaku odluku donosili smo na taj način da znamo što će se dogoditi u naredna dva tjedna. Negdje od polovice lipnja, kada smo proglasili da smo pobijedili koronavirus u Hrvatskoj, došlo je do opuštanja, nerazumijevanja određenih odluka, loše komunikacije i to je dovelo do toga da se popustila tenzija u javnosti i da su ljudi na neki način počeli shvaćati da virus više nije tako opasan” ocijenio je Đikić.

Za razliku od Hrvatske, dodao je, znanstvenici u Njemačkoj od veljače do danas propagirali nošenje maski u dućanima, na radnim mjestima, u javnom prijevozu.

“Jer nam je jasno, na temelju znanosti, ako se budemo opustili, virus će preuzeti ritam i onda će ići ispred nas, a mi ćemo kaskati. I nažalost, ovo što nam se danas događa u Hrvatskoj, ovaj veliki broj zaraženih je posljedica toga da smo sada u kaskanju za virusom. Virus je sada tamo gdje smo mi trebali biti prije dva tjedna”, ocijenio je.

Važno je testiranje unaprijed

Kazao je i kako političke izjave ne daju znanstvene podatke i onda šalju krivu poruku u javnost. Primjerice izjave oko pola milijuna ljudi koji su došli na odmor u Hrvatsku.

“Nemoguće je da od pola milijuna ljudi baš nitko nije zaražen, jer nikoga nismo ni testirali”, rekao je i dodao da najveća opasnost koronavirusa nije težina bolesti, nego njezino asimptomatsko širenje.

Mnogi koji su bili na svadbama i drugim javnim okupljanjima se prikrivaju, jer ne žele prolaziti kroz testiranja i oni predstavljaju veliku opasnost, napomenuo je.

Također je istaknuo da bi testiranje unaprijed moglo predvidjeti gdje se nalazi virus i koliko ga primjerice ulazi s turistima u Hrvatsku.

“Naprimjer kolega Kopal koji je odličan teoretičar, on bi trebao u Stožeru predvidjeti što će se dogoditi za dva tjedna, koliki će broj zaraženih biti”, dodao je.

O izjavi Zorana Milanovića: Od karijesa se ne umire, za razliku od koronavirusa 

Nastavno na temu testiranja, izjavu ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka – da nije važno koliko i kako gađate, nego je važno da pogodite metu – smatra na neki način populističkom.

“Ono što svugdje po svijetu znamo: što više testiramo, bolje znamo usmjeriti mjere. I zato je Hrvatska u početku bila jako uspješna, jer su na temelju ranih testiranja mogli predviđati mjere, imali smo lockdown gdje je participacija građana bila vrlo uspješna”, istaknuo je i dodao da je Koreja najbolji primjer zašto je testiranje uspješno u borbi protiv koronavirusa.

Komentirao je i izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je usporedio koronavirus s karijesom.

“Mogu samo reći: od karijesa se ne umire, a od koronavirusa se stvarno umire”, rekao je dodavši da je to neusporedivo.

Osvrnuo se i na Milanovićevu  izjavu da će ljudi “poludjeti” od tolike količine informacija, rekavši kako su mediji doista svakodnevno puni informacija, ali i senzacionalističkih naslova, i zato je bitno da znanstvenici koji imaju kredibilitet također imaju svoj glas.

Kaže da je za javnost jako bitno znati i da se znanstvene činjenice mijenjaju.

“Ono što je vrijedilo u trećem mjesecu, to se promijenilo kroz podatke koje imamo i sada su preporuke druge”, rekao je, između ostalog, Đikić.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Svijet

Berlin zbog hakerskih napada na Bundestag traži sankcije protiv Rusije

Published

on

Dodao

Njemačka vlada je zemljama članicama Europske unije predložila sankcije protiv Rusije zbog hackerskog napada na Bundestag prije pet godina, javlja Njemačka novinska agencija (dpa) u nedjelju.

“Njemačka vlada polazi od toga da je u hakerski napad na IT mrežu Bundestaga u svibnju 2015. bio umiješan jedan djelatnik obavještajne službe ruske vojske GRU. Zbog toga je vlada svojim partnerima iz EU-a predložila uvođenje zajedničkih sankcija protiv Moskve”, javlja dpa pozivajući se na odgovor koji je zastupnički klub stranke Ljevica dobio na upit njemačkoj vladi.

Njemačka vlada traži uvođenje sankcija pozivajući se na okvir Vijeća EU-a iz 2017. kojim se omogućuje uvođenje mjera za odvraćanje od kibernetičkih napada.

“Njemačka vlada je prijedloge za sankcije protiv Rusije potkrijepila obilnim paketom dokaza do kojih su došli istražni organi i podacima obavještajnih službi”, stoji u odgovoru njemačke vlade zastupničkom klubu Ljevice.

Glasnogovornik Europske unije je rekao kako zemlje članice mogu podnositi prijedloge za sankcije o kojima onda mora jednoglasno odlučiti Vijeće EU-a.

Njemačka kancelarka je svojedobno, oslanjajući se na rezultate istrage govorila o “nečuvenom i skandaloznom” slučaju.

Glasnogovornik zastupničkog kluba Ljevice za pitanja EU-a, Andrej Hunko smatra da je uvođenje sankcija “krivi odgovor” na ovakve napade. On, osim toga, strahuje da je poveznica koja vodi prema Rusiji možda “lažna i namjerno postavljena”.

Glavno državno odvjetništvo u Karlsruheu je početkom svibnja podiglo optužnicu protiv ruskog državljanina Dmitrija Badina kojeg se sumnjiči da je kao pripadnik jedne hakerske skupine sudjelovao u napadu na IT mrežu Bundestaga.

Tom prilikom je, kako se pretpostavlja, velika količina podataka, prije svega elektronske pošte zastupnika, prebačena na jedan server u inozemstvu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije