Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 1.527 eura, što je 16 eura više nego u siječnju. Prosječna bruto plaća iznosila je 2.139 eura, dok je medijalna neto plaća bila 1.282 eura.
Iako prosječna plaća nominalno raste, podaci pokazuju da velik dio zaposlenih taj iznos ne doseže. Prema raspodjeli plaća, dvije trećine zaposlenih u pravnim osobama prima plaću manju od prosječne, što ponovno otvara pitanje koliko službeni prosjek doista odražava stvarni standard građana.
Kako piše N1, u javnosti se sve češće postavlja pitanje kolika bi plaća trebala biti dovoljna za dostojanstven život, osobito u okolnostima rasta cijena i povećanih troškova stanovanja, hrane, režija i svakodnevnih potreba.
To je pitanje ponovno aktualizirano i nakon velikog sindikalnog prosvjeda održanog u Zagrebu, na kojem su sindikalni čelnici od Vlade zatražili povećanje minimalne neto plaće na 1.100 eura. Istaknuli su i da bi plaća potrebna za dostojanstven život trebala iznositi oko 2.200 eura.
Usporede li se hrvatski podaci s gospodarski i geografski usporedivim članicama Europske unije, višu prosječnu neto plaću od Hrvatske imaju Slovenija i Estonija. Hrvatska se, međutim, i dalje suočava s visokom inflacijom u eurozoni, koja je u ožujku iznosila 4,8 posto, dok je nezaposlenost bila 4,3 posto.
No same brojke o prosječnoj plaći ne govore dovoljno ako se ne promatraju kroz kupovnu moć. Prema podacima Eurostata, kupovna moć građana u Hrvatskoj prošle je godine bila na 78 posto prosjeka Europske unije. Time je Hrvatska izjednačena s Rumunjskom, ispred Mađarske, Slovačke, Latvije i Bugarske, ali iza Slovenije, Litve i Estonije.
Drugim riječima, iako prosječna plaća u Hrvatskoj raste, za velik broj građana i dalje ostaje otvoreno pitanje može li se od nje zaista živjeti normalno, osobito kada se uzmu u obzir realni troškovi života i činjenica da većina zaposlenih prima manje od službenog prosjeka.
