Izvor: Nacionalno/Dražen Prša

Koordinacija liječnika obiteljske medicine (KoHOM) u ponedjeljak je kao mjeru za smanjenje stope bolovanja predložila nadležnim institucijama da se zaposlenim pacijentima omoguće prioriteti na listama čekanja za preglede, pretrage i rehabilitaciju, a ne da tjednima, mjesecima i godinama na bolovanju čekaju na red.

Reakcija je to na nove podatke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da je broj dana bolovanja u prvom polugodištu 2018. godine u Hrvatskoj veći za 682.357 dana u odnosu na isto razdoblje 2017. godine, a broj dnevno bolesnih povećan za 4051.

U KoHOM-u smatraju da su tom objavom prozvani upravo obiteljski liječnici iako je, kažu, pravi uzrok u predugim listama čekanja te drugim propustima sustava i kontrole bolovanja.

Tako navode i da je do visoke stope bolovanja dovela neučinkovitost HZZO-a koji gotovo nikada ne održava vještačenja pacijenata na bolovanju u zakonskom roku od 60 dana, već to traje “puno, puno duže”.

Zatim tu je i nova praksa da javna poduzeća s iznosom od nekoliko tisuća kuna pomažu svoje djelatnike ako su na bolovanju duljem od tri mjeseca, a što pojedinci zlorabe zahtjevima da bolovanja traju dulje od 90 dana kako bi iskoristili tu naknada.

Obiteljski liječnici navode i kako nije bilo sluha za njihov prijedlog da se zakonom riješi mogućnost da se sedam dana godišnje može koristiti tzv. dopust za bolest, bez odlaska liječniku, što bi smanjilo opterećenja zdravstvenih radnika, administriranje oko otvaranja i zatvaranja bolovanja i smanjilo stopu bolovanja.

Također, godinama predlažu da se oforme timovi kojima bi se, nakon određenog roka trajanja bolovanja, upućivali pacijenti a koji bi predlagali i organizirali žurne dijagnostičke i terapijske procedure. Isto tako predlagali su i osnivanje radne skupine u kojoj bi se o problemu bolovanja raspravljalo sa svih aspekata, a bili bi uključeni predstavnici HZZO-a, poslodavaca i liječnika.

“Odbijanje da se to učini pokazuje koliko je nekome zaista stalo da se u našoj zemlji olakša i pacijentima i zdravstvenim djelatnicima, te postignu uštede i uvede red”, ističe KoHOM.

KoHOM napominje i da je u pojedinim vremenskim razdobljima povećana stopa bolovanja jednostavno neizbježna, kao u prvim danima rujna kada se s povratkom djece u škole pojavila epidemije respiratornih i gastrointestinalnih oboljenja.

Zbog toga se broj posjeta u ordinacijama obiteljske medicine u cijeloj Hrvatskoj povećao za 30 do 50 posto u odnosu na prethodne mjesece. To za obiteljske liječnike znači “rad na rubu fizičke i psihičke izdržljivosti, često bez pauze, ali i povećanu potrošnju recepata, antibiotika, upućivanje u laboratorij i povećanu stopu bolovanja”.

Sve su to parametri koje HZZO pomno prati kod obiteljskih liječnika, i onda ih u sezoni najvećeg pobolijevanja stanovništva i najvećih gužvi u ordinacijama još pohode i kontrolori HZZO-a, oduzimajući im tako dragocjeno vrijeme za rad s bolesnim ljudima, a kao nagradu za rad na rubu izdržljivosti u pravilu dobiju i financijske kazne, upozorava KoHOM.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here