Još od prvih muzeja stvorenih u 12. stoljeću uz takve ustanove stoji kako one brižno čuvaju dijelove naše materijalne prošlosti, neprocjenjivo bogatstvo koje označavaju neki prostor, narode, vrijeme. Označavaju nas u nacionalnom, kulturološkom i etnološkom smislu, dajući mašti na volju staru gnomu po kojoj nas prošlost treba učiti budućnosti.

Muzejsku dokumentaciju danas nam valja prilagoditi i mnoštvu tehnoloških inovacija i pomagala koje nastavljaju konstantu čuvanja neprocjenjivih vrijednosti.  U tom smislu Muzejski dokumentacijski centar (MDC) predstavio je u prosincu 2018. godine mrežnu stranicu “Književna baština u muzejima” (http://kbm.mdc.hr/), prvi tematski online vodič kroz muzeje, zbirke i ostale baštinske ustanove u Hrvatskoj koje čuvaju ostavštinu hrvatskih književnika.

Ova mrežna platforma vodi posjetitelje kroz vrijednu ostavštinu 269 književnica i književnika, povezujući one koji čuvaju njihovu književnu baštinu – zasad 638 muzeja i raznih ustanova – od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Hrvatskog državnog arhiva do rodnih kuća i centara za kulturu.

U tome smislu ostat će sačuvani brojni detalji koji nas zorno vode u vremena kada su stvarana djela za budućnost: rukopisi, knjige, zabilješke poput naoko benignih fus-nota… Uz te „duše“ književnosti dolaze i pomagala poput pisaćih strojeva, radnih stolova,  olovaka i pisaćeg pribora. Među 680-ak predmeta, koliko ih se sada može razgledati na portalu, su pisaća komoda Dobriše Cesarića, kišobran Dragutina Rakovca, košulja s plastronom književnika Janka Matka, nalivpero Grigora Viteza, čizme Ivana Mažuranića, pisaći stroj Marije Jurić Zagorke, portreti Miroslava Krleže, guc Mate Balote. Bili su to velikani  koji su, unatoč svemu, živjeli život uklopljen u društvene citadele svojega vremena, u proširene perimetre čijim se dosezima i razvijalo društvo u cjelini. Danas je svakako atraktivno vidjeti lepezu od nojeva perja Ivane Brlić-Mažuranić, numizmatička zbirka Augusta Šenoe, trinidadska pokladna maska Jože Horvata, plišani medvjedić Jagode Truhelke, zaručničko prstenje Dragutina Tadijanovića, studentski indeks Ivana Gorana Kovačića, borsalino Vladimira Nazora.

A tehnička strana ove priče?

Ona je zapravo primjer pragmatičnosti novoga vijeka jer ta mrežna platforma nudi poveznice na muzeje, galerije, zbirke i druge institucije, otkrivajući muzejsku građu i zbirke književne baštine koje većinom nisu vidljive na internetu ili još nisu digitalizirane. Daju se i referentni podaci o muzejskim izložbama, katalozima, knjigama i tekstovima, projektima i manifestacijama, digitalnoj građi i drugim djelatnostima kojima muzeji predstavljaju i ističu književnu baštinu. Portal se može pretraživati po imenu književnika, koje onda upućuje na mjesto gdje se čuva njegova književna baština.  Navedeni su osnovni biografski podatci o književniku, te uspostavljene poveznice na pouzdane i relevantne referentne mrežne izvore. To su njegove tehničke reference koje nas s malo mašte i vraćaju u društvo velikih. Tako s malo mašte otkrivamo neki novi-stari svijet, kroz ilustracije portreta književnika daje se prednost onima pohranjenim u muzejima, koji su također opisani, kao i druge institucije koje čuvaju tu baštinu.

Popisani su nazivi izložaba, kataloga, knjiga, tekstova, projekata, digitalizirane građe i audiovizualnih zapisa povezanih s pojedinim književnim imenima koje su organizirali i priredili muzeji samostalno ili u suradnji sa zastupljenim ustanovama.

Književnu baštinu u muzejima možete pogledati na poveznici – http://kbm.mdc.hr/.

Sadržaj omogućio HEP

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here