Povezite se

Vijesti

KBC Zagreb prvi u jugoistočnoj Europi nabavio uređaj za reanimaciju bubrega

Objavljeno

-

U KBC-u Zagreb u srijedu je predstavljen rad novog uređaja za reanimaciju bubrega koji bi trebao znatno poboljšati kvalitetu transplantacijskog programa na Rebru gdje se godišnje obavi stotinjak presađivanja bubrega bolesnicima u terminalnom stadiju zatajenja tog organa.

To je prvi takav uređaj u Hrvatskoj i u jugoistočnoj Europi, a Klinički bolnički centar Zagreb kupio ga je za 25.000 eura za potrebe svog transplantacijskog tima.

Tijekom prezentacije funkcioniranja uređaja za mehaničku prezervaciju bubrega u periodu od eksplantacije do implantacije priključen je prvi bubreg u svrhu edukacije hrvatskih liječnika koju provode njihovi kolege iz Belgije.

U uređaj se stavlja bubreg izvađen iz tijela kako bi ga se reanimiralo prije nego što uđe u program transplantacije kod primatelja. Na prezentaciji je prikazano kako je uređaj pulsativno imitirao cirkulaciju krvi do trenutka presađivanja.

Koordinatorica transplantacijskog tima Jasna Brezak uvjerena je da je riječ o značajnom iskoraku u kvaliteti transplantacijskog programa bubrega ne samo u KBC-u Zagreb, već i u cijeloj Hrvatskoj.

Pomoć je to, kaže, pri presađivanju bubrega koji su sve lošije kvalitete zbog sve starije dobi donora. U Hrvatskoj u prosjeku oni su stariji od 62 godine.

“U nekim zemljama kao što su Nizozemska, Francuska i Kanada svaki izvađeni bubreg, u svrhu transplantacije, prvo ide u takav uređaj, a tek onda na transplantaciju”, kaže Brezak.

Ističe da uređaj u konačnici donosi velike uštede za zdravstveni sustav jer smanjuje postoperativne komplikacije i skraćuje boravak u bolnici nakon presađivanja organa.

“U konačnici je taj uređaj jedna velika ušteda za cijeli program transplantacije. Nakon njegova izuma 2004., to su prve prepoznale bogate zemlje pa su za svaku svoju bolnicu nabavile više takvih uređaja”, izjavila je Brezak na prezentaciji novoga uređaja.

KBC Zagreb bi već početkom iduće godine mogao nabaviti još jedan takav uređaj zbog čega su u timu za transpalantaciju bubrega presretni.

Imat će, kažu, tu privilegiju da prvi put u ovom dijelu jugoistočne Euope imaju uređaje koji će im dati dodatni zamah i krila u tom programu.

U KBC-u Zagreb trenutačno oko 90 ljudi čeka na transplantaciju bubrega, a godišnje se obavi takvih zahvata između 80 i 100, s tim da se broj tih zahvata smanjuje iz godine u godinu jer su donori sve stariji.

“Ne želimo zamijeniti loš organ manje lošim već dobrim organom”, ističe Brezak.

Podsjeća i da je Hrvatska među osam zemalja, članica Eurotransplanta, najbolja po kvaliteti i broju transplantacija ne samo bubrega, nego i srca i jetara.

Politika

Izbori u HDZ-u: Plenković predao više od 45.000 potpisa

Published

on

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković zajedno s timom Odvažno za Hrvatsku predao je u četvrtak Središnjem izbornom povjerenstvu stranke više od 45.000 prikupljenih potpisa za svoju kandidaturu za predsjednika HDZ-a te potpise za zamjenika predsjednika i potpredsjednike.

Plenković koji je zajedno s članovima svojeg tima došao u Središnjicu HDZ-a u pratnji oko 200 članova stranke među kojima su bili i mnogi ministri, prikupio je 45.792 popisa, a kandidat za njegova zamjenika Tomo Medved 38.909 potpisa. Potpise su prikupili i kandidati za potpredsjednika – Oleg Butković njih 36.390, Zdravka Bušić 33.256, Branko Bačić 33.442 te Ivan Anušić 35.115 potpisa.

Zahvalivši svima koji su se trudili prikupiti potpise, Plenković je rekao kako će u procesu unutarstranačkih izbora članovima stranke predstaviti njihov program – koji su predstavili prije dva tjedna, a “koji je dobar za HDZ i Hrvatsku”. Dodao je i kako je to platforma za budući stranački program za predstojeće parlamentarne izbore. Poručio je i kako HDZ, sa izravnim izborima šest ljudi u vodstvu stranke omogućuje novi standard unutarstranačke demokracije te po tom pitanju rade veliki iskorak.

Plenković je rekao da će njihova kampanja na unutarstranačkim izborima koja kreće od 1. ožujka, biti konstruktivna i pozitivna. Smatra i da će nakon tih izbora HDZ biti snažniji, jedinstven i pripravan za nove pobjede na parlamentarnim izborima.

„To je naš cilj i na tome tragu ćemo raditi”, poručio je.

Naveo je i da će – ako tijekom unutarstranačke kampanje bude napada na njih, znati na njih odgovoriti te će sve biti u komunikaciji koja će biti korisna za stranku.

Za Davora Ivu Stiera ima mjesta u stranci i kada ne uspije na izborima

Na novinarski upit je li to što je s njim došlo oko 200 ljudi bila demonstracija moći i poruka njegovim protukandidatima, odgovorio je kako imaju veliku potporu unutar stranke i na terenu te su mnogi htjeli doći na predaju potpisa.

„Nama je to drago i još jedan poticaj za daljnji angažman”, kazao je.

Istaknuo je kako na unutarstranačkim izborima žele pobijediti kao tim tako da će potpora njemu ujedno biti potpora i Zdravki Bušić, a potpora Tomi Medvedu će ujedno biti potpora i Olegu Butkoviću i sl.

Plenković je rekao kako u unutarstranačkim izborima poštuju i tuđa mišljenja i drugačiji stav poručivši da nakon njih moraju biti jedinstveni.

Potvrdno je odgovorio i na novinarski upit hoće li nakon izbora moći nastaviti suradnju s protukandidatima bez obzira na moguće teške riječi. „Da, ali ćemo nastojati da svih nas šestero dobijemo potporu i pobijedimo na izborima”, kazao je.

Poručio je i da za Davora Ivu Stiera, koji je u timu Mire Kovača, ima mjesta u stranci i „kada ne uspije na ovim izborima”.

Ne namjeravamo ponuditi ništa nacionalnim manjinama vezano uz Zakon o popisu stavovništva

Predsjednik HDZ-a, upitan očekuje li dogovor s manjinama vezano uz donošenje Zakona o popisu stanovništva, najavio je da će sutra u 8,30 sati biti održan sastanak parlamentarne većine te očekuje dogovor o tome.

Poručio je i da „ne namjerava ponuditi ništa” što se tiče tog zakona podsjetivši na stav Vlade i HDZ da se radi o tehničkom zakonu koji se treba donijeti kako bi se svi pripremili za popis stanovništva.

Navevši da je zakon prošao javno savjetovanje, Plenković je rekao i da takvih odredbi, koje traže predstavnici nacionalnih manjina, nema u nama susjednim zemljama u kojima su Hrvati manjina, a neki od predstavnika manjina većinski narod.

Istaknuo je i da u dosadašnjoj praksi nije bilo nikakve diskriminacije kod izbora popisivača ocijenivši kako se neka od pitanja mogu riješiti uputstvima za vrijeme samog popisa stanovništva.

Negirao je i stav oporbe da se tu radi o fiktivnom sukobu zbog unutarstranačkih izbora u HDZ-u. „Nema nikakvog sukoba. Ima možda različitih pogleda na dvije male nijanse za koje mi smatramo da nisu nužne da budu u ovom zakonu”, kazao je. Smatra i da će taj zakon sigurno proći u Hrvatskom saboru.

Plenković je poručio i da “tko god se trudi i koliko hoće” neće srušiti aktualnu vladu prije kraja mandata ove parlamentarne većine i saziva Sabora. „Kada to bude, to ćemo mi odlučiti a ne netko drugi”, kazao je.

Upitan kako će regulirati rad nedjeljom, poručio je kako ljudima žele omogućiti – posebice koji nedjeljom rade u trgovinama, da se smanji taj intenzitet rada i tako čuvaju obiteljske vrijednosti.

Naglasio je i da je po tom pitanju vlada najbliža austrijskom modelu po kojem se smanjuje broj radnih nedjelja i na taj način njeguje obiteljski život.

Plenković je rekao i da rješenje koje moraju donijeti mora biti pravno i ekonomski održivo.

Ucitavanje vijesti

EU

Milanović: temelj za rješavanje graničnog spora u međunarodnom pravu

Published

on

Temelj za rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije je međunarodno pravo, o čemu su se očitovali Europska komisija i Europski sud pravde (ECJ), izjavio je u četvrtak predsjednik Zoran Milanović nakon razgovora sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.

Milanović i Pahor održali su radni sastanak u Otočcu ob Krki, tijekom prvog Milanovićevog inozemnog posjeta u svojstvu novog hrvatskog predsjednika.

“Što je osnova? Prema nama, međunarodno pravo (…) o tome se očitovala Europska komisija i Europski sud u Luxembourgu”, kazao je Milanović, dodajući da to kaže “ovako, prije nego su razgovori počeli”.

Također je upozorio da smo opet proceduralno “nigdje” te dodao da treba vidjeti kako dalje, a osnova će biti “ono što se dogovorimo”. 

“Treba sjesti za stol i razgovarati, doslovno i figurativno i vidjeti kako dalje”, rekao je šef hrvatske države, ocijenivši da to nije pitanje koje dvjema zemljama “remeti san i uzrokuje mamurluk”.

Slovenski predsjednik je kazao da se otvorena pitanja između dvije zemlje neće riješiti preko noći, ali da im treba pristupiti u duhu “međusobnog poštovanja, dobrosusjedstva i europskih vrijednosti”. Ponovio je, međutim, ustrajni stav Ljubljane o nužnosti poštivanja odluke Arbitražnog suda.

“Slovenija smatra da je sud presudio i da se ta odluka mora poštivati”, kazao je Pahor. Istaknuo je da je rješavanje otvorenih pitanja za Sloveniju od “strateške” važnosti, kako sa sigurnosnog stajališta tako i sa stajališta gospodarstva.

Pahor Schengen izravno vezao uz arbitražu

Pahor je pitanje ulaska Hrvatske u Schengen izravno vezao uz pitanje konačnog rješavanja graničnog spora, odnosno primjene odluke Arbitražnog suda iz 2017.

“U interesu je Slovenije da se Schengen proširi na Hrvatsku (….) element sigurnosti za Sloveniju je vrlo važan. No kada bi se postigao uzajamni dogovor o Arbitražnom sudu to bi Sloveniji olakšalo donošenje odluke o pristupanju Hrvatske u Schengen”, kazao je Pahor.

Milanović je ocijenio da najviše koristi od toga što Hrvatska čuva svoju granicu ima Slovenija.

“Hrvatska želi ući u Schengen i od toga očito je da najviše koristi može imati Slovenija”, rekao je Milanović.

“Da Hrvatska nije trenutno prisutna na granici s BiH, pitanje je u kakvoj bi situaciji bila Slovenija u čuvanju svoje granice i vanjske granice Schengena”, kazao je Milanović.

Naglasio je da razumije da Slovenija ne može tek tako potpuno zanemariti pitanje arbitraže u Piranu “jer traje predugo i ima emotivnog elementa”, ali i podsjetio da u EU ima graničnih sporova koji traju i od 1815. te da se “s tim živi”.

“Slovenija je ovdje u poziciji da kaže ‘da’ ili ‘ne’. Europska komisija je ocijenila da Hrvatska zadovoljava sve tehničke uvjete i Slovenija sada mora vidjeti što joj odgovara”, rekao je Milanović. 

Podsjetio je da je Hrvatska zbog čuvanja granice kritizirana u Europskom parlamentu da je gruba i preagresivna, rekavši da u tome ima i istine i pretjerivanja.

“Ali, to je težak posao koji ćemo i koji bismo u slučaju da što prije uđemo u šengenski režim morali raditi još intenzivnije”, dodao je Milanović.

Na pitanje što očekuje od nove slovenske vlade ako joj na čelo dođe Janez Janša, rekao je da se radi o  mandataru koji je dva puta bio premijer.

“Uvjeren sam da neće biti negativnih iznenađenja, ali će biti dijaloga”, odgovorio je Milanović.

Podrška Sjevernoj Makedoniji i Albaniji

Oba su predsjednika podržali suradnju dviju zemalja unutar inicijativa Alpe-Adria i Brdo-Brijuni te također poslali snažnu podršku proširenju EU-a na Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“Podržavamo proširenje na te dvije zemlje koje su dugo držane sa strane, a držati ih u neizvjesnosti je kontraproduktivno i opasno”, rekao je Milanović.

Razočaran je što se prema njima ponijelo kao prema “siromašnoj, manje vrijednoj braći”, a ispunili su mnoge uvjete.

“Budimo realni, neke uvjete nikada neće i ne mogu ispuniti, kao što neće možda ni Hrvatska ili Slovenija. S tim državama treba početi pregovore što prije i istovremeno”, rekao je hrvatski predsjednik.

Smatra da su obje došle daleko, da su možda bile i malo ucijenjene da promjene neke stvari poput imena države.

“I što sad, poslati poruku da to nije dovoljno? Tako se ne gradi zajednička Europa i zajednička kuća”, zaključio je Milanović.

Osvrnuo se na probleme i naslijeđe Albanije koje se “ne može izbrisati preko noći” te rekao da je to teret s kojim EU mora ući u aranžman s Albanijom, ili bi još gore bilo reći da s njom uopće ne računa.

“Kakva je to poruka državi u kojoj živi nominalno 60 posto pripadnika islamske vjere, da ih se tako dugo drži u čekaonici”, rekao je Milanović.

Izrazio je bojazan da se to ne protumači da je previše pripadnika nekršćanske konfesije.

Na kritike slovenske vlade da mjere koje je Hrvatska poduzela u suzbijanju koronavirusa štete gospodarstvu, Milanović je kazao da nije epidemiolog i infektolog, ali da vjeruje da hrvatska vlada radi ono što treba.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Od 1. travnja obvezna prijava klanja svinja za vlastite potrebe

Published

on

Novim Pravilnikom o obveznom označavanju i registraciji svinja, koji stupa na snagu 1. travnja 2020. godine, uz ostalo se radi prevencije pojave afričke svinjske kuge u Hrvatskoj uvodi obveza prijave klanja svinja na vlastitom gospodarstvu za vlastite potrebe, priopćilo je u četvrtak Ministarstvo poljoprivrede.

Novi je Pravilnik objavljen u Narodnim novinama (broj 21/2020. od 26. veljače).

Njime se u potpunosti preuzimaju odredbe Direktive Vijeća 2008/71/EZ, proširene su ovlasti i olakšan rad posjednika svinja u sustavu označavanja i registracije svinja s jedne strane, dok su s druge strane propisani stroži kriteriji za prijavu premještanja životinja, kažu u Ministarstvu.

Stroži kriteriji obuhvaćaju obvezu prijave odlazne i dolazne migracije svinja, obvezu prijave uginuća svinja, obvezu prijave klanja svinja na vlastitom gospodarstvu za vlastite potrebe i obvezu prijave krađe i gubitka svinja.

Prema odredbama Pravilnika, prilikom klanja svinja na gospodarstvu za potrebe vlastitog domaćinstva, uz propisani uzorak mesa radi pretrage na trihinelu, posjednik je dužan u ovlaštenu veterinarsku organizaciju donijeti ušne markice zaklanih svinja i za njih popunjen pripadajući putni list.

U slučaju krađe ili gubitka svinja, posjednik je dužan za svinje koje su izgubljene ili ukradene ispuniti putni list i dostaviti ga ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji.

Iz Ministarstva ističu da je, uz promjene koje će donijeti novi Pravilnik, na snazi i Naredba o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2020. godini, kojom je određeno da se svinje moraju označiti čim prije, a najkasnije do 60-og dana starosti ili prije premještanja, ovisno o tome koji uvjet nastupi prije, a za što je odgovoran posjednik svinja.

Uvođenjem strožih kriterija, u trenutnim okolnostima prijetnje afričke svinjske kuge, osigurano je učinkovitije praćenje premještanja svinja i u konačnici bolja zaštita zdravlja ljudi i životinja od zaraznih i nametničkih bolesti, kaže se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije