Povezite se

Vijesti

KBC Split dobiva opremu vrijednu oko 12 milijuna kuna

Objavljeno

-

U splitskome Kliničkome bolničkom centru (KBC)) u petak je potpisano 11 ugovora za nabavu opreme vrijedne oko 12 milijuna kuna za potrebe dnevne bolnice u toj zdravstvenoj ustanovi.

“Nabavom ove opreme poboljšat će se kvaliteta, sigurnost i brzina rada i smanjit će se liste čekanja”, rekao je ravnatelj splitskoga KBC-a Julije Meštrović.

 Po njegovim riječima, nabava opreme znači realizaciju dijela natječaja za dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije prema kojemu je splitski KBC potpisao ugovor s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije vrijedan oko 50 milijuna kuna za nabavu opreme u toj zdravstvenoj ustanovi.
 Koordinatorica projekta Biljana Berda je rekla kako se u sljedeća dva mjeseca očekuje isporuka opreme za koju je danas potpisano 11 ugovora, a cjelokupna isporuka iz ugovora s Ministarstvom završit će u kolovozu 2020.

Vijesti

Predsjednica Grabar Kitarović objavila preporuke za fiskalnu decentralizaciju

Published

on

U Uredu predsjednice Republike Hrvatske održan je drugi okrugli stol na temu fiskalne decentralizacije i regionalnog razvoja Republike Hrvatske na kojem je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović predstavila prijedlog mjera za daljnju fiskalnu decentralizaciju i područni (regionalni) razvoj države.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović objavila je u utorak na okruglom stolu Prijedlog smjernica i preporuka za daljnju fiskalnu decentralizaciju i područni razvoj države čija je svrha jačanje razvojnih sposobnosti i društvena kohezija.

Cilj smjernica je i veća kompaktnost upravljanja razvojem i ukupno snaženje društva i države za suočavanje s izazovima i ugrozama, rekla je predsjednica Grabar Kitarović i dodala da su one rezultat Radne skupine za izradu smjernica za daljnju fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj Republike Hrvatske.

Predsjednica Grabar-Kitarović izrazila je uvjerenje kako će predstavljene preporuke naići na plodno tlo i kako će barem dio njih vrlo brzo biti usvojen s ciljem jačanja županija, gradova i općina u funkciji naseljenosti cjelokupnog državnog prostora te povećanja sigurnosti i životnog standarda stanovništva u svim hrvatskim krajevima.

Županije kao temeljni čimbenici regionalnog razvoja 

U osam skupina navedene su 34 konkretne preporuke, a u prvu se ubrajaju one koje se odnose na fiskalnu decentralizaciju te horizontalne i vertikalne promjene u ovlastima. U njima se ističe se da županije treba transformirati u snažne administrativne cjeline koje će biti temeljni čimbenici regionalnog razvoja  te u njima poboljšati međugradsku i međuopćinsku suradnju.

U skupini preporuka koje se tiču izvora financiranja predsjednica se zauzela za veću autonomiju jedinica javne lokalne i regionalne samouprave u određivanju lokalnih i regionalnih poreza, te za fleksibilizaciju komunalne naknade, koja bi postupno dovela do ukidanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente.

Osvrćući se na probleme duga i zaduživanja, predsjednica Grabar-Kitarović rekla je da je potrebno povećati iznos njihova ograničenja zaduživanja te iz izračuna njihove zaduženosti isključiti Grad Zagreb na kojeg se odnosi većina kumulativnog duga, čime se znatno smanjuje prostor za financiranje lokalnih jedinica, te promovirati tržišne oblike zaduživanja.

Zauzela se za bolje upravljanje imovinom jedinica lojalne i regionalne samouprave, uvođenje obaveze prikazivanja državnog proračuna po lokacijskoj klasifikaciji i povećanje fiskalne transparentnosti jedinica.

Ministri podržali preporuke 

Ministri financija Zdravko Marić, uprave Ivan Malenica i regionalnog razvoja Marko Pavić zahvalili su predsjednici, podržali njezine preporuke, te istaknuli da se dio njih nalazi u zakonskim prijedlozima koji su u postupku.

Slažem se s većinom preporuka, rekao je ministar Marić i dodao da one idu prema jačanju  autonomije jedinica lokalne i regionalne samouprave te da imaju važne implikacije u ravnomjernijem regionalnim razvoju Hrvatske.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk podržao je također preporuke i kazao da je ključni trenutak za daljnju strukturalnu reformu.

Radnu skupinu činili su predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva uprave te predstavnici udruga županija, gradova i općina, kao i predstavnici akademske zajednice i stručnjaci za fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Divjak: Pozivam premijera i sindikate na dijalog

Published

on

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pozvala je u utorak na izvanrednoj konferenciji za novinare sindikate obrazovanja i premijera Andreja Plenkovića na dijalog, da pronađu kompromis i stave djecu na prvo mjesto.

“Od početka štrajka pokušavala sam pomiriti dva prava – pravo na kvalitetno obrazovanje učenika i pravo učitelja da se bore za svoj bolji materijalni status. Od danas to nije moguće pomiriti. Današnja situacija gdje se sustav nalazi u potpunoj blokadi je rezultat igre moći između sindikata i premijera. Ja u tome ne želim sudjelovati”, rekla je Divjak.

Na kocki je budućnost učenika, ističe. Poziva sindikate obrazovanja i premijera da se izdignu iz sadašnjih pozicija i pronađu kvalitetan kompromis te da stave djecu na prvo mjesto jer su u protivnom svi gubitnici.

Upitana je li razmišljala o ostavci, uzvratila je kako je razmišljala o tome kako da ne doprinese kaosu, već učvrstiti put do rješenja.

“Neću se svrstati ni na čiju stranu. Imamo izostanak kvalitetnog dijaloga i to nije dobro. I to je dio nezadovoljstva koje iskazuju nastavnici”, ocijenila je ministrica.

Sindikati osnovnih i srednjih škola u utorak su najavili nastavak općeg štrajka do ispunjenja zahtjeva i prosvjede za vrijeme Kongresa Europske pučke stranke (EPP) te na Trgu svetog Marka i Trgu bana Jelačića.

Posljednju ponudu Vlade članovi sindikata i štrajkaši odbili su na referendumu velikom većinom.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Most: Zdravstvo Sisačko-moslovačke županije pred kolapsom

Published

on

Iz Mosta su u utorak upozorili kako zdravstvu Sisačko-moslovačke županije prijeti urušavanje zbog milijunskih dugova i gubitaka, kadrovskih problema i loše organizacije, pa će tražiti hitnu tematsku sjednicu Županijske skupštine na kojoj bi se predložile potrebne mjere kako bi se spriječio “potpuni kolaps”.

 Članovi Mostova Savjeta za zdravstvo su na konferenciji za novinare pod nazivom “Ima li lijeka za bolesno zdravstvo u Sisačko-moslavačkoj županiji?” istaknuli kako je Opća bolnica u Sisku prezadužena, da se u njoj liječi sve manje ljudi jer joj je popunjeno tek 55 posto postelja.

 Novac se, tvrde, zakida primarnoj zdravstvenoj zaštiti, iako županija prednjači po broju oboljelih od tuberkuloze i gripe, a dvostruko je viša smrtnost dojenčadi od državnog prosjeka. Sve ove podatke, tvrde, županijske vlasti skrivaju od javnosti.

 Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ines Strenja upozorila je kako je županijsko zdravstvo “pred kolapsom”, u kritičnom je i vrlo nestabilnom stanju s nedostatnim financijama i neodgovarajućim sustavom pružanja zdravstvene zaštite.

 Županiju proziva da neuspješno politički kadrovira i netransparentno transferira državni novac za zdravstvo, nema uvid u postojeće stanje, nema dugoročnu strategiju razvoja i smanjenja regionalnih razvojnih nejednakosti javnog i privatnog sektora.

 Koordinator Mostova Savjeta za zdravstvo Ivan Bekavac naveo je da se u sisačkoj Općoj bolnici liječi svega 43 posto pacijenata iz županije.

 “U ovoj županiji raste pojavnost tuberkuloze i gotovo dvostruko je viša od hrvatskog prosjeka, a među najvišima u Hrvatskoj, kao i stopa prijave gripe i to sa 137 oboljelih. Već treću godinu zaredom u zimskim mjesecima počinje epidemija svraba u Sisku i protegne se do proljeća. Epidemija se širi vrtićima i školama, ugroženi su i štićenici doma za stare i nemoćne osobe“, istaknuo je Bekavac.

 Županijski vijećnik Petar Ćosić rekao je kako se lani bolnica dodatno dugoročno zadužila za 40 milijuna kuna, na račun izgradnje Središnjeg bolničkog paviljona i osiguranja vlastite likvidnosti. Upozorava kako se kroz prekoračenje rokova radova na tom paviljonu i značajnim povećanjem iznosa za radove dug može povećati na 150 milijuna kuna.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije