Povezite se

Vijesti

Kako je prijedlog stigao na Odbor za veterane?

Objavljeno

-

Saborski odbor za ratne veterane amandmanom traži da Dan Hrvatskog sabora, 8. listopada, ostane praznik i neradni dan, ali da se Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, promijeni u spomendan, što znači da bi bio radni dan.Protiv prijedloga o Danu antifašističke borbe nije samo oporba, nego i dio vladajuće koalicije.

Đakić: O tome je govorio izaslanik predsjednice Ante Deur

– Na sjednici Odbora predložena su tri amandmana i oni su dati Vladi na usuglašavanje. Ja sam samo kao predsjednik Odbora definirao prijedloge koji su iz odbora proizašli. Kako ne bi povećavali radne dane, gledalo se da onaj dan kad je pokušan atentat na Franju Tuđamana – treba biti blagdan. Da se zamijeni, i da se ne gubi ništa. O tome je govorio gospodin Ante Deur. On je pozvan, bez prava glasa, kao izaslanik predsjednice. To su članovi kasnije i prihvatili, kazao je predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane  Josip Đakić

Ante Deur dao je kratku izjavu za medije

Ante Deur je jasan – inicijativa nije došla od njega. Nije to niti stav predsjednice poručuju iz njenog ureda. “Ni u kom slučaju mi to nije palo na pamet. Ono što sam rekao i iza čega stojim jest da 8. listopada bude praznik”, kazao je. Optužbe koje, kaže, ne odražavaju njegov stav – su ga uvrijedile. “Ako je gospodin Đakić to spomenuo, onda bi vam on to trebao i obrazložiti”, izjavio je Deur. 

Plenkovićeva poruka Đakiću: Neću dozvoliti detuđmanizaciju HDZ-a

– Ne znam je li to njegova ideja, vidio sam tu vijest jučer. Treba stati na kraj politici detuđmanizacije i unutar HDZ-a. To znači da ja kao predsjednik HDZ-a i Vlade kažem da je 22. lipnja blagdan koji je uvrstio predsjednik Franjo Tuđman i tako će i ostati, istaknuo je Plenković doavši da je “sve što su na Odboru govorili nije ni politika Predsjedništva ni Nacionalnog vijeća, ni HDZ-a ni Vlade RH”.

– I ja njemu šaljem poruku i svima koji žele detuđmanizirati HDZ, ja to neću dozvoliti. Raspravljat ćemo mi to sve, moramo jasno reći da je dosta politike koja rastvara temelje onoga što je Tuđman stvorio, što bi HDZ trebao biti i smjera u kojem Hrvatska treba ići. Tko to ne razumije, ne razumije prošlost, sadašnjost ni budućnost Hrvatske, poručio je Plenković.

FaH

Đakić: Nikad nisam radio protiv Tuđmanove politike

– Svjestan sam prošlosti i sadašnjosti, svjestan sam svakog detalja, izjavio je Josip Đakić novinarima i Saboru. Ponovio je kako se radi o prijedlogu Odbora koji “nije usmjeren protiv nikoga”, te upitao je li  “9. svibnja, Dan pobjede nad fašizmom u Europi blagdan”. Sam je odgovorio kako nije, nego je spomendan. Upitan je li spreman zbog toga izaći iz HDZ-a rekao je da neće izlaziti iz stranke. A ako ga izbace iz HDZ-a dodao je, kako je uvijek spreman na sve scenarije. Priznao je da o inicijativi nije prethodno razgovarao s premijerom.

Hrvatski sabor, izjava Milorada Pupovca o blagdanima

Ta inicijativa nije samo stvar sukoba unutar HDZ-a nego i sukoba unutar hrvatskog drušva, smatra Milorad Pupovac. Dodao je kako postoje ljudi koji bi htjeli da se antifašizam i atifašističke vrijednosti ne njeguju. Vladimir Šeks kazao je kako je Dan antifašističke borbe uveden davnih godina te da tako treba i ostati. Isto smatra i Miroslav Tuđman.

Ministri protiv amandmana

– Analizirali smo u postupku izrade zakona sve okolnosti i mislim da smo kroz ova rješenja koja smo ponudili Hrvatskom saboru zapravo dali odgovor na najvažnija pitanja, poručio je ministar Tomo Medved uoči sjednice Vlade. Ističe kako su izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Hrvatskoj, koje je Vlada predložila, kvalitetne. Nije se želio upuštati u kalkulacije zašto se Odbor za veterane odlučio na ovakav potez. Ne smatra kako je u pitanju “pokazivanje mišića” već samo “jedna od inicijativa”.

Izvor: Nacionalno/D.’Prša

– Vjerojatno je on u tom trenutku izražavao mišljenje svog odbora i nekih svojih udruga. Mi smo raspravljali o blagdanima i na predsjedništvu stranke, užem tijelu, koordinaciji koalicije i o tome nikada nije bilo govora, istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković

  Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić prokomentirao je inicijativu saborskog Odbora za veterane, koji je predložio da Dan antifašističke borbe umjesto državnog blagdana bude spomendan, rekavši da taj dan treba ostati blagdan, no svi imaju pravo na svoje mišljenje. “Dan antifašističke borbe treba ostati blagdan, no svi imaju pravo na svoje mišljenje”, rekao je.

U SDP-u hvale premijerovu reakciju na prijedlog unutarstranačkih neistomišljenika. “Reakcija predsjednika Vlade i nekih ministara koje sam čuo je dobra i neka to rasprave unutar svoje stranke”, poručio je Arsen Bauk. A da je inicijativa odbora neprihvatljiva, slažu se i u HNS-u.

Hrvatski sabor, izjava Steve Culeja o blagdanima

HDZ-ov Stevo Culej bio je jedan od članova koji je dignuo ruku za prijedlog. Smatra kako takav prijedlog nikako nije protiv Tuđmanove politike. na pitanje novinara je li spreman odustati od amandmana i po cijenu toga da ga izbace iz HDZ-a kazao je: “Meni je sve OK”.

Nacionalno/HRT

Sport

EP rukomet: Hrvatska kroz dva produžetka do prvog finala od 2010.

Published

on

Dodao

EPA/Erik Simander SWEDEN OUT

Hrvatska rukometna reprezentacija po treći put u svojoj bogatoj povijesti borit će se za naslov europskog prvaka, nakon što je u šokantnom polufinalu u Stockholmu, odlučenom tek u drugom produžetku, svladala Norvešku sa 29-28 (26-26, 23-23, 12-10) te će se u nedjelju (16.30 sati) za jedino zlato koje joj nedostaje boriti protiv pobjednika dvoboja Španjolske i Slovenije.   

Pogodak vrijedan finala četiri sekunde prije isteka drugog produžetka postigao je Željko Musa, kojemu je to bio jedini pogodak na utakmici.

Hrvatsku je do pobjede predvodio kapetan Domagoj Duvnjak sa osam pogodaka i realiziranim kaznenim udarcem za izjednačenje na kraju prvog produžetka. Šest golova postigao je Marino Marić, koji je izborio spomenuti sedmerac. Marin Šego je sakupio 11 obrana, u zadnjih pet minuta drugog produžetka obranio sve pokušaje Norvežana, a njegov kolega Matej Ašanin je u završnici osnovnog dijela utakmice obranio dva sedmerca.

Norvežanima ni 10 pogodaka Sandera Sagosena, ni 14 obrana Torbjoerna Bergeruda nije bilo dovoljno za pobjedu pa će dvostruki svjetski doprvaci već u subotu (18.30 sati) igrati utakmicu za broncu na Europskom prvenstvu kojem su bili sudomaćini s Austrijom i Švedskom.  

U početnih deset minuta utakmice nijedna momčad nije uspjela stvoriti osjetnu prednost. Igralo se “gol za gol”, dok Marin Šego nije zaključao svoja vrata. U razdoblju od 11. do 20. minute hrvatski je vratar zaustavio sve pokušaje Norvežana.

Napadački je najbolje funkcionirala veza između vanjskih igrača i Marina Marića pa je naš kružni napadač već u prvih 17 minuta postigao četiri pogotka, a do polufinala ih je u sedam utakmica imao deset.

Hrvatska je u 19. minuti preko Zlatka Horvata prvi put na utakmici stigla do tri pogotka prednosti (9-6). Norvežani su, osim Sandera Sagosena, u drugoj polovici prvog poluvremena uspjeli uključiti još nekoliko strijelaca pa je hrvatska prednost svedena na jedan gol da bi na isteku vremena Marić svojim petim pogotkom donio dva gola viška za drugo poluvrijeme (12-10). 

Na pogon obrane i probuđenog Igora Karačića, koji je u prvom poluvremenu promašio sva četiri šuta, Hrvatska je u 35. minuti došla do vodstva 15-12 te imala otvoreni kontranapad za četiri pogotka viška. No, Bergerud je obranio Karačićev pokušaj, nakon čega su se Norvežani vratili u utakmicu i s tri uzastopna gola došli do izjednačenja na 15-15, a u 43. minuti i do prvog vodstva (17-16) nakon 9. minute.

Hrvatski rukometaši su odgovorili serijom 3-0 koju je zaključio Domagoj Duvnjak realiziranim sedmercom za vodstvo 19-17 u 45. minuti. Bez opcije s kružnim napadačem, koju su Norvežani zaustavili u drugom poluvremenu, hrvatski napad je postao sterilan pa je Norveška zaostatak od dva gola u 54. minuti pretvorila u prednost od jednog pogotka (22-21). Još kad je Sagosen dobio priliku sa sedam metara odvesti Norvežane na +2, činilo se da će novo finale ostati san za Červarove izabranike.

No, ukazao se Matej Ašanin i obranio kazneni udarac najefikasnijem igraču ovog Eura. Ponovio je to i protiv Joendala u 58. minuti i istaknuo kandidaturu za junaka. Do tada je to bio Domagoj Duvnjak.

Hrvatski odgovor na norvešku obranu “6-0” bila je igra bez vratara u kojoj je kapetan Duvnjak dvaput “probio” Bergeruda i ponovno donio prednost našoj reprezentaciji (23-22). Joendal je 27 sekundi prije kraja s krila pogodio za izjednačenje. Hrvatska je imala napad za finale, ali ni minuta odmora nije bila dovoljna da se osmisli akcija koja bi donijela željeni pogodak pa je odluka ostavljena za produžetak.

U prvih pet minuta prvog produžetka Duvnjak je donio prednost Hrvatskoj, a Sagosen izjednačio. Stepančić je u 7. minuti pogodio za 25-24, da bi Sagosen postigao svoj deseti pogodak nakon samo nekoliko sekundi norveškog napada.

Hrvatska bezidjenost u napadu nije izliječena. Redali su se promašaji, uz ponešto dvojbenih odluka španjolskih sudaca. Norvežani su iz kontranapada preko Bjornesena došli do vodstva 26-25 i imali finale u rukama do posljednje sekunde, kad je Marino Marić izborio sedmerac.

Sjećanje na polufinale SP-a 2017. u Francuskoj i promašeni sedmerac Zlatka Horvata za finale bilo je neizbježno. No, loptu je uzeo Domagoj Duvnjak, još jednom prevario Bergeruda, i donio novi produžetak.

Joendal je u donio prednost Norveškoj, ali su snalažljivi Marino Marić i vižljasti Zlatko Horvat vratili prednost na hrvatsku stranu. Imali su naši rukometaši i napad za +2, ali na Duvnjaku nije suđen prekršaj, a u kontranapadu je Bjornsen izjednačio na 28-28.

Na novi pogodak trebalo je čekati do četiri sekunde prije isteka drugog produžetka, nakon što je Sagosen uzdrmao vratnicu, a Johannessenov udarac u posljednjem napadu Norvežana obranio Marin Šego. Za deset sekundi lopta je završila pred norveškim vratima, u rukama Željka Muse, koji je smireno pogodio mrežu i odveo Hrvatsku u prvo finale na velikim natjecanjima nakon deset godina.

HRVATSKA – NORVEŠKA 29-28 (26-26, 23-23, 12-10)

Tele 2 Arena Stockholm. Gledatelja: 16.573 (kapacitet 19.000). Suci: Oscar Raluy Lopez i Angel Sabroso Ramirez (Španjolska). 

HRVATSKA: Šego (11 obrana), Ašanin (2); Marić 6, Duvnjak 8 (2), Hrstić, Stepančić 3, Horvat 4, Šarac, Karačić 2, Musa 1, Mamić, Cindrić 1, Brozović, Matanović 2, Mandić 2, Šipić.

NORVEŠKA: Christensen, Bergerud (14 obrana); Nikolaisen Svegard, Sagosen 10 (3), Overjordet, Overby, Joendal 2, Aar, Bjornsen 2, Gullerud 4, Johannessen 4, O’Sullivan 1, Tangen 4, Reinkind 1, Gulliksen, Christoffersen Blonz.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Ministar Kujundžić objavio novu imovinsku karticu

Published

on

Dodao

Pozajmicu od 300 tisuća kuna supruzi ministra zdravstva Milana Kujundžića za kupnju kuće dao je predsjednik Nadzornog odbora veledrogerije Pharma Net te vlasnik ljekarni Palac, Miro Palac.

Na stranicama Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa u petak je objavljena Kujundžićeva nova imovinska kartica. Iz nje se vidi da je pozajmicu za kupnju kuće u Zagrebu, veličine 280 metara kvadratnih, dao Miro Palac.

Palac je predsjednik Nadzornog odbora veledrogerije Pharma Net i vlasnik ljekarni Palac, a pozajmicu u iznosu od 300 tisuća kuna dao je ministrovoj supruzi Tatjani Kujundžić za kupnju njihove najnovije kuće u Zagrebu.

Ministar Kujundžić je objasnio kako je novu imovinsku karticu nadopunio onim što je “što je bilo propušteno u formalnom smislu, a u sadržajnom je sve stajalo u njoj” te ustvrdio da oko njegovih kuća nema ništa sporno.

Međutim, prvi puta u imovinskoj kartici ministar je unio kako je njegova supruga Tatjana Kujundžić, zaposlena u Poliklinci Croatia zdravstveno osiguranje za prethodne tri godine, ukupno primila 105 tisuća kuna bonusa.

Ministar je promijenio i vrijednost kuće u Ivanbegovini u Imotskom s 400 tisuća na 650 tisuća kuna, no imovinska kartica i dalje navodi kako je površina kuće 100 metara kvadratnih.

Međutim, Slobodna Dalmacija izvijestila je kako je u zemljišnim knjigama upisano da je površina kuće 184 metra kvadratna. Također, zemljišne knjige pokazuju da je Kujundžić vlasnik parcele na kojoj se nalazi kuća, veličine 1016 kvadrata.

U novoj imovinskoj kartici promijenjena je i vrijednost ministrovih nekretnina. Kuća na Markuševcu od 131 metra kvadratnog, umjesto na 900 tisuća, sada je procijenjena na milijun i 500 tisuća kuna, a apartman u Novalji s pola milijuna na 750 tisuća kuna.

Povjerenstvo za sukob interesa jučer je potvrdilo kako je pokrenulo redovnu proceduru provjere dužnikove imovinske kartice. U tom postupku usporedit će podatke iz imovinske kartice s podacima zatraženima od nadležnih tijela – Porezne uprave, zemljišno-knjižnih odjela i drugih tijela.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Istraživanje: Koliko su u Hrvatskoj česti seksualni poremećaji i tko ih liječi?

Published

on

Dodao

U medicinskoj praksi uobičajeno je da dijagnoze uspostavljaju nadležni specijalisti, ali seksualne zdravstvene probleme hrvatskim pacijentima dijagnosticiraju najčešće psihijatri, pa iza njih urolozi, pokazuje istraživanje koje je nedavno objavio psihoterapeut Goran Arbanas.

Psihijatar na Klinici Vrapče krenuo je od činjenice da u Hrvatskoj ne postoji specijalizacija iz seksualne medicine, pa čak ni jedan od medicinskih fakulteta u Hrvatskoj ne podučava studente na području seksualnog zdravlja, te analizirao jednogodišnje slučajeve seksualnih problema (2013.) dijagnosticiranih u bazi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Statistika seksualnih poremećaja

Arbanas je rezultate objavio u časopisu “Socijalna psihijatatrija” – u toj godini evidentirano je ukupno 288 osoba, od kojih čak 83 posto muškaraca i 17 posto žena (239 muškaraca i 49 žena).

Najčešće dijagnosticirani poremećaji kod muškaraca bili su erektilni poremećaj i poremećaj sa smanjenom seksualnom željom, dok nije dijagnosticiran ni jedan slučaj dispareunije, odnosno bolnog seksualnog odnosa.

Kategorija seksualnih disfunkcija, odnosno  poremećaji koji ometaju zanimanje ili sposobnost za spolni odnos dijagnosticirana je kod 244 osobe (66,3 posto), za njom slijede poremećaji spolnog identiteta, koji su zamijećeni kod 66 osoba (19,5 posto), psihološki i bihevioralni poremećaji povezani sa seksualnim razvojem i orijentacijom utvrđeni su kod 33 pacijanta (9,8 posto), te poremećaji seksualne sklonosti kod 15 osoba ili 4,4 posto svih pacijenata.

Postoje značajne razlike u spolnoj raspodjeli tih četiriju skupina, pri čemu su seksualne disfunkcije bile najčešće dijagosticirane kod muškaraca, a poremećaji rodnog identiteta kod bioloških žena, ističe Arbanas.

Najčešća opća dijagnoza erektilna disfunkcija

U podacima je najčešće postavljena opća dijagnoza seksualne disfunkcije (tzv. F52), bez navođenja točne disfunkcije, a od specifičnih disfunkcija najčešća je erektilna disfunkcija (48,6  posto), koju slijedi poremećaj sa smanjenjem seksualne želje (31,9 posto).

Samo devet žena dobilo je dijagnozu neke od seksualnih disfunkcija, a ni jedan od pacijenata nije dobio dijagnozu pretjeranog seksualnog nagona i dispareunije.

Od parafilija, kod žena je dijagnosticiran jedan slučaj fetišizma, dok je kod muškaraca dijagnosticirano tri slučaja ekshibicionizma, jedan slučaj pedofilije i jedan slučaj višestrukog poremećaja seksualnih sklonosti. 

Parafilija ili patološka seksualna sklonost definira se kao iskustvo intenzivne seksualne uzbuđenosti koju uzrokuju atipični predmeti, situacije, fantazije, ponašanje ili pojedinci.

Tko je dijagnosticirao?

Od svih slučajeva seksualnih disfunkcija, 100 su ih dijagnosticirali psihijatri, 67 urolozi, 17 specijalisti interne medicine, a 3 ginekolozi.

Od svih slučajeva erektilne disfunkcije polovcu su dijagnosticirali psihijatri, a gotovo trećinu urolozi. Od slučajeva poremećaja sa smanjenom seksualnom željom 40 posto su dijagnosticirali psihijatri, a 30 posto urolozi.

Rodne disforije (osjećaj zarobljenosti u tijelu suprotnog spola) u 61 posto slučajeva dijagnosticirali su psihijatri, 38 posto specijalisti interne medicine, a u 3 posto ginekolozi.

Sve slučajeve parafilija dijagnosticirali su psihijatri, dok su najveći broj slučajeva transseksualnosti dijagnosticirali internisti, ističe Arbanas.

Ne prepoznaju liječnike kao osobe koje im mogu pomoći

Ranija istraživanja pokazala su da je učestalost seksualnih disfunkcija u Hrvatskoj slična onoj u drugim zemljama širom svijeta i pokazuje visoke vrijednosti, da se javlja otprilike kod trećine žena i petine muškaraca, ali je samo malom broju njih taj problem medicinski utvrđen.

Prema našem mišljenju, najvjerojatnije ljudi ne traže pomoć stručnjaka, ističe Arbanas i dodaje da je anketom kod privatnih ordinacija utvrdio svega još desetak pacijenata.

Čini se da ljudi u Hrvatskoj sami pokušavaju riješiti svoje seksualne poremećaje, jer ne prepoznaju liječnike kao osobe koji bi im mogle pomoći, dodaje.

Drugi je iznenađujući podatak to što je među pacijentima većina muškaraca, čak tri četvrtine. Oni češće traže pomoć nego žene, možda zato što seksualno funkcioniranje ima veće značenje za mušku spolnu ulogu, smatra Arbanas.

Treba seksualna pitanja uvesti na fakultete

Hrvatski liječnici – specijalisti imaju slabu ili nikakvu edukaciju u seksualnoj medicini pa su im zbog toga manje poznati načini prepoznavanja i dijagnosticiranja seksualnih disfunkcija i srodnih stanja.

Mnogi od njih ne navode specifične šifre/dijagnoze, dok su ginekolozi koji rade u sekundarnoj razini zdravstvene zaštite dijagnosticirali mali broj seksualnih problema kod žena, zaključuje Arbanas.

Stoga on predlaže promjene plana i programa medicinskih fakulteta i cjeloživotne liječničke edukacije kako bi se uključila seksualna pitanja, tehnika kako razgovarati s pacijentima o seksualnosti, te kako prepoznati, dijagnosticirati i liječiti seksualne poremećaje.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije