Povezite se

Vijesti

Kako je prijedlog stigao na Odbor za veterane?

Objavljeno

-

Saborski odbor za ratne veterane amandmanom traži da Dan Hrvatskog sabora, 8. listopada, ostane praznik i neradni dan, ali da se Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, promijeni u spomendan, što znači da bi bio radni dan.Protiv prijedloga o Danu antifašističke borbe nije samo oporba, nego i dio vladajuće koalicije.

Đakić: O tome je govorio izaslanik predsjednice Ante Deur

– Na sjednici Odbora predložena su tri amandmana i oni su dati Vladi na usuglašavanje. Ja sam samo kao predsjednik Odbora definirao prijedloge koji su iz odbora proizašli. Kako ne bi povećavali radne dane, gledalo se da onaj dan kad je pokušan atentat na Franju Tuđamana – treba biti blagdan. Da se zamijeni, i da se ne gubi ništa. O tome je govorio gospodin Ante Deur. On je pozvan, bez prava glasa, kao izaslanik predsjednice. To su članovi kasnije i prihvatili, kazao je predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane  Josip Đakić

Ante Deur dao je kratku izjavu za medije

Ante Deur je jasan – inicijativa nije došla od njega. Nije to niti stav predsjednice poručuju iz njenog ureda. “Ni u kom slučaju mi to nije palo na pamet. Ono što sam rekao i iza čega stojim jest da 8. listopada bude praznik”, kazao je. Optužbe koje, kaže, ne odražavaju njegov stav – su ga uvrijedile. “Ako je gospodin Đakić to spomenuo, onda bi vam on to trebao i obrazložiti”, izjavio je Deur. 

Plenkovićeva poruka Đakiću: Neću dozvoliti detuđmanizaciju HDZ-a

– Ne znam je li to njegova ideja, vidio sam tu vijest jučer. Treba stati na kraj politici detuđmanizacije i unutar HDZ-a. To znači da ja kao predsjednik HDZ-a i Vlade kažem da je 22. lipnja blagdan koji je uvrstio predsjednik Franjo Tuđman i tako će i ostati, istaknuo je Plenković doavši da je “sve što su na Odboru govorili nije ni politika Predsjedništva ni Nacionalnog vijeća, ni HDZ-a ni Vlade RH”.

– I ja njemu šaljem poruku i svima koji žele detuđmanizirati HDZ, ja to neću dozvoliti. Raspravljat ćemo mi to sve, moramo jasno reći da je dosta politike koja rastvara temelje onoga što je Tuđman stvorio, što bi HDZ trebao biti i smjera u kojem Hrvatska treba ići. Tko to ne razumije, ne razumije prošlost, sadašnjost ni budućnost Hrvatske, poručio je Plenković.

FaH

Đakić: Nikad nisam radio protiv Tuđmanove politike

– Svjestan sam prošlosti i sadašnjosti, svjestan sam svakog detalja, izjavio je Josip Đakić novinarima i Saboru. Ponovio je kako se radi o prijedlogu Odbora koji “nije usmjeren protiv nikoga”, te upitao je li  “9. svibnja, Dan pobjede nad fašizmom u Europi blagdan”. Sam je odgovorio kako nije, nego je spomendan. Upitan je li spreman zbog toga izaći iz HDZ-a rekao je da neće izlaziti iz stranke. A ako ga izbace iz HDZ-a dodao je, kako je uvijek spreman na sve scenarije. Priznao je da o inicijativi nije prethodno razgovarao s premijerom.

Hrvatski sabor, izjava Milorada Pupovca o blagdanima

Ta inicijativa nije samo stvar sukoba unutar HDZ-a nego i sukoba unutar hrvatskog drušva, smatra Milorad Pupovac. Dodao je kako postoje ljudi koji bi htjeli da se antifašizam i atifašističke vrijednosti ne njeguju. Vladimir Šeks kazao je kako je Dan antifašističke borbe uveden davnih godina te da tako treba i ostati. Isto smatra i Miroslav Tuđman.

Ministri protiv amandmana

– Analizirali smo u postupku izrade zakona sve okolnosti i mislim da smo kroz ova rješenja koja smo ponudili Hrvatskom saboru zapravo dali odgovor na najvažnija pitanja, poručio je ministar Tomo Medved uoči sjednice Vlade. Ističe kako su izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Hrvatskoj, koje je Vlada predložila, kvalitetne. Nije se želio upuštati u kalkulacije zašto se Odbor za veterane odlučio na ovakav potez. Ne smatra kako je u pitanju “pokazivanje mišića” već samo “jedna od inicijativa”.

Izvor: Nacionalno/D.’Prša

– Vjerojatno je on u tom trenutku izražavao mišljenje svog odbora i nekih svojih udruga. Mi smo raspravljali o blagdanima i na predsjedništvu stranke, užem tijelu, koordinaciji koalicije i o tome nikada nije bilo govora, istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković

  Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić prokomentirao je inicijativu saborskog Odbora za veterane, koji je predložio da Dan antifašističke borbe umjesto državnog blagdana bude spomendan, rekavši da taj dan treba ostati blagdan, no svi imaju pravo na svoje mišljenje. “Dan antifašističke borbe treba ostati blagdan, no svi imaju pravo na svoje mišljenje”, rekao je.

U SDP-u hvale premijerovu reakciju na prijedlog unutarstranačkih neistomišljenika. “Reakcija predsjednika Vlade i nekih ministara koje sam čuo je dobra i neka to rasprave unutar svoje stranke”, poručio je Arsen Bauk. A da je inicijativa odbora neprihvatljiva, slažu se i u HNS-u.

Hrvatski sabor, izjava Steve Culeja o blagdanima

HDZ-ov Stevo Culej bio je jedan od članova koji je dignuo ruku za prijedlog. Smatra kako takav prijedlog nikako nije protiv Tuđmanove politike. na pitanje novinara je li spreman odustati od amandmana i po cijenu toga da ga izbace iz HDZ-a kazao je: “Meni je sve OK”.

Nacionalno/HRT

BIH

BiH od 1. lipnja otvara granice za građane Hrvatske, Srbije i Crne Gore

Published

on

Bosna i Hercegovina od 1. lipnja otvara svoje granice za ulazak državljana svih susjednih zemalja uključujući Hrvatsku, potvrdio je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

– Donijeli smo odluku da od 1. lipnja otvorimo granice sa susjednim državama bez bilo kakvih ograničenja vezanih za testiranja (na koronavirus), kazao je Tegeltija novinarima u Sarajevu nakon sjednice Vijeća ministara.

Dodao je kako su sva ograničenja za putnički promet sa susjedima ukinuta unatoč činjenici da su neke susjedne države, odnosno Hrvatska i Crna Gora, još uvijek zadržale ograničenja za ulazak državljana BiH.

– Na žalost (te) susjedne države nisu bile blagonaklone prema BiH na isti način, kazao je Tegeltija.

Za međunarodni promet bit će biti otvorene i sve zračne luke pa je od 1. lipnja moguća potpuna obnova zračnog prometa.

Za državljane drugih zemalja osim susjednih BiH je za sada zadržala ograničenja a Tegeltija je kazao kako će se liberalizacija graničnog režima s njima razmatrati od slučaja do slučaja, ovisno o tome kako će se u drugim državama razvijati epidemiološka situacija.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Priština uvela nove restriktivne mjere za uvoz iz Srbije

Published

on

Beograd

Kosovska vlada zabranila je uvoz robe iz Srbije ako na dokumentima ne piše “Republika Kosovo”, obavila je u nedjelju Priština, potez koji službeni Beograd smatra gorim od uvođenja pristojbi od 100 posto 2018. godine.

“Dijalog je na respiratoru”, izjavio je srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić, ilustrirajući odnose između Beograda nakon što se kosovska vlada odlučila na tu restriktivnu mjeru.

Njome se zabranjuje uvoz proizvoda ako na dokumentima nije naznačeno “Republika Kosovo” i uvodi obveza da svako vozilo s robom iz Srbije ima posebnu dozvolu.

“U trgovinskim odnosima sa Srbijom zabranjuje se uporaba dokumenata za poljoprivredne i industrijske proizvode koji koriste imena zemalja ili sadrže druge elemente, koji su u suprotnosti sa ustavom Kosova i kosovskim zakonodavstvom”, objavila je kosovska vlada.

Kosovo je 31. ožujka donijelo odluku o postupnom uvođenju recipročnih mjera Srbiji, koje bi trebale zamijeniti pristojbu od 100 posto na robu iz te zemlje što ju je 2018. uvela prethodna vlada Ramusha Haradinaja. Pristojba za robu iz Bosne i Hercegovine ukinuta je bez recipročnih mjera.

Dačić je srbijanskoj javnoj televiziji rekao kako bi prihvaćanjem novih mjera Srbija priznala Kosovo i upozorio da neće biti nastavka dijaloga dok je kosovska vlada ne povuče.

“Mi nemamo ni namjeru nastaviti dijalog dok se ne ukinu pristojbe i reciprocitet. To je neprihvatljivo za nas i negacija svih dogovora. Sa pravom očekujemo reakciju međunarodne zajednice”, istaknuo je.

Nakon što su najmanje dva kamiona s robom iz Srbije vraćena s granice s Kosovom, direktor vladina ureda za Kosovo Marko Đurić zatražio je hitnu reakciju međunarodne zajednice.

“Prištinska vlada je uvela novu trgovinsku blokadu za robu iz središnje Srbije. Ovaj protuzakoniti akt je protivan i zdravom razumu i podriva europske vrijednosti i egzistencijalne interese i Albanaca i Srba”, objavio je Đurić na Tvitteru.

Vlada prethodnog kosovskog premijera Ramusha Haradinaja uvela je je u studenom 2018. pristojbe od 100 posto na robu iz Srbije i BiH, kao odgovor na kampanju Srbije protiv prijema Kosova u u međunarodne institucije.

Taj potez prekinuo je dijalog Beograda i Prištine koji je vođen uz posredovanje Europske unije.

Nakon izbora na Kosovu u listopadu prošle godine, tadašnji oporbeni vođa, a danas tehnički premijer Albin Kurti obećao je ukinuti takse i zamijeniti ih reciprocitetom.

Novi specijalni predstavnik EU-a za dijalog Prištine i Beograda i Zapadni Balkan Miroslav Lajčak poručio je da je razočaran najnovijom odlukom kosovske vlade.

Lajčak je na Tvitteru objavio da jednostrani akti podrivaju mogućnost obnavljanja dijaloga i moraju se odmah povuči. Bruxelles očekuje da “obje strane u dijalogu primjenjuju i poštuju ranije sporazume“, rekao je Lajčak.

Briselski sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine poptisan je 19. travnja 2013., a obje strane međusobno se optužuju za njegovo kršenje.

Ključna primjedba Beograda je da Priština nije provela obvezu formiranja Zajednice srpskih općina na Kosovu, što Srbija vidi ključnim za sigurnost i samoupravu Srba.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Brazil prelazi pola milijuna zaraženih koronavirusom

Published

on

Brazil je u nedjelju zabilježio 16.409 novih slučajeva zaraženih koronavirusom, povećavši tako ukupan broj zaraženih na 514.849, što je druga najgora epidemija COVID-a19 na svijetu, nakon Sjedinjenih Država, priopćilo je brazilsko Ministarstvo zdravstva.

U priopćenju se navodi i da je u posljednja 24 sata u Brazilu zabilježeno 480 novih smrtnih slučajeva, što je ukupno 29.314 smrtnih slučajeva. Tako je Brazil po broju smrtnih slučajeva četvrta zemlja, nakon Sjedinjenih Država, Britanije i Italije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije