Statistički podaci kažu da će Hrvatska i ove godine imati odlične turističke rezultate. Dapače, podaci ukazuju na to da će Hrvatska imati turističku stopu rasta veću od one u Europskoj Uniji.

“Nakon rekordne turističke 2017. godine tijekom koje smo po prvi put u povijesti hrvatskog turizma ostvarili više od 100 milijuna noćenja, nastavak pozitivnih trendova uspješno je zadržan i u dosadašnjem dijelu 2018. godine. Od 1. siječnja do danas hrvatski turistički sektor bilježi oko 5,5 milijuna dolazaka i više od 20,5 milijuna noćenja. Navedeno predstavlja rast od 11 posto u dolascima i 10 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Naša predviđanja govore da će hrvatski turistički sektor na razini cijele 2018. godine ostvariti porast turističkog prometa od 5 do 7 posto, što predstavlja rast po stopi većoj od stope rasta predviđene za Europu”, kažu u Hrvatskoj turističkoj zajednici.

Osim Njemačke, Slovenije, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Češke i Poljske, i ove ćemo godine ugostiti turiste sa stranih tržišta, poput Kine, Koreje ili SAD-a gdje, kažu u HTZ, ostvarujemo visoke dvoznamenkaste stope rasta.

Nameće se logično pitanje: Je li takav rast održiv u budućnosti? Može li nam se dogoditi ‘over’ turizam? Ako pitate Hrvatsku zajednicu udruga obiteljskog smještaja (HZUOS) to je više nego realan scenarij, piše portal 100 posto.

” Prema podacima institucija koje se bave istraživanjem turizma, maksimalni doseg turista po broju stanovnika u destinaciji je 1 na prema 1. Kod nas je to u nekim destinacijama doseglo do 2, 3 ili više po stanovniku destinacije. Na ovaj problem je ukazivala međunarodna organizacija UNESCO u više navrata. HZUOS-a je još 2010.godine sa svojim djelovanjem na raznim forumima, seminarima i ciljanim skupovima ukazivala na ovaj kompleksni događaj i davala prijedloge, kako bi se izbjegao masovni turizam u pojedinim destinacijama. Još nam je ostalo malo vremena da se organiziramo i riješimo sindrom popularnog masovnog turizma”, kažu privatni iznajmljivači koji upozoravaju kako čitavi hrvatski gradovi nestaju kako bi udomili turiste.

U HTZ-u smatraju kako je rješenje u dobro profiliranim turističkim destinacijama. Riječ je o, kako kažu, destinacijama koje “kvalitetno upravljaju turističkim posjetima, turističkim doživljajem i turističkim proizvodom koristeći jedinstvene strateške resurse tijekom cijele godine, na kontinentu jednako kao i u priobalju”.

Profiliranje destinacije, naravno, uključuje i adekvatnu turističku infrastrukturu, a u HTZ-u ističu kako je to pitanje u kojem svi moraju odlučiti kakav turizam žele na svom području.

“U Hrvatskoj postoji niz kvalitetnih primjera destinacija koje funkcioniraju po modelu destinacijskog menadžmenta, poput Zagreba ili Splita koji su se u relativno kratkom vremenu od primarno tranzitnih destinacija vrlo uspješno pozicionirali kao turistički interesantne destinacije. Tu je i primjer Malog Lošinja, ili pak Poreča i istarskih destinacija koje su na vrijeme krenule s izgradnjom kvalitetne mreže cjelokupne infrastrukture koja može podnijeti boravak znatno većeg broja ljudi tijekom turističke sezone”, kažu u HTZ-u.

Samo ove godine u hrvatski će turizam, prema njihovim podacima, biti uloženo oko 940 milijuna eura.

“Od toga privatne turističke kompanije ulažu oko 628 milijuna eura u projekte, a preostalih više od 311 milijuna eura ulaže javni sektor, dakle županije, gradovi i općine. Najavljene investicije u privatnom sektoru uključuju ulaganja u hotele, kampove, nautiku i ostale vrste smještajnih objekata, te sadržaje i atrakcije, dok investicije javnog sektora uključuju ulaganje u centre za posjetitelje, plaže, šetnice i drugu važnu turističku infrastrukturu”, napominju.

Brojke govore kako se hrvatski turistički boom najviše osjetio u Istri, jer je tu ostvareno 27,5 od ukupno 101,5 milijuna noćenja, dok je, recimo, Ličko-senjska županija na zadnjem mjestu. Među najatraktivnijim destinacijama smjestili su se Rovinj, Poreč, Medulin i Umag.

Podijeli objavu