Povezite se

Kultura

Jubilarni 30. muzički biennale Zagreb otvoren izvedbom djela britanskoga skladatelja Richarda Ayresa

Objavljeno

-

Izvedbom višeslojnoga koncertnog djela “The Garden” Richarda Ayresa, inspiriranoga slikama Hieronymusa Boscha i Danteovom Božanstvenom komedijom, počeo je u subotu navečer jubilarni 30. muzički biennale Zagreb (MBZ) zbog kojega će do 13. travnja hrvatska metropola biti središte suvremenoga skladateljskog pisma.

Otvorenje u Kinu Europi okupilo je vjernu biennalsku publiku svih generacija koji su velikim pljeskom pozdravili izvođače Ayresove sinfoniette – ansambl London Sinfoniette pod ravnanjem Geoffreya Petersona, austrijskoga bas-baritona Joshuu Blooma i autora Richarda Ayresa.

“The Garden” je nastao u koprodukciji ansambla Asko/Schönberg i London Sinfoniette uz potporu The Royal Opere London, a o ekskluzivnosti zagrebačke izvedbe svjedoči i podatak da je zagrebačkoj izvedbi prehodila tek jedna – praizvedba u Amsterdamu u studenome prošle godine.

Riječ je o beskrupuloznoj crnohumornoj priči koju prati video umjetnice Marthe Colburn, a originalno se referira na život suvremenoga čovjeka. Joshua Bloom u ulozi je nesretnoga, nezadovoljnoga čovjeka, koji iz vlastitoga vrta pronalazi put ravno u pakao. No, taj će ga put na kraju ipak odvesti u raj, a sve u maniri svevremenske ljudske potrage za smislom života, obojene Ayresovim karakterističnim postupcima i afinitetom prema ekstremnim situacijama i obratima.

Od početka do danas MBZ nije promijenio svoju programsku filozofiju

Biennale je otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek podsjetivši da je ovaj međunarodni festival suvremene glazbe 1961. otvorio vrata svijetu. Od tada do danas, istaknula je Obuljen Koržinek, 58 godina kasnije, nije promijenio svoju programsku filozofiju.

“Fenomen novoga zvuka i svi koncepti koz koje je prolazila suvremena glazba pokazali su se kao duboka umjetnička retorta koja zrcali vrijeme i prostor hrvatske, europske i svjetske glazbene scene”, rekla je ministrica.

Ocijenila je kako su ti paralelni umjetnički svjetovi najrazličitijih umjetničkih praksi, čiju genezu vežemo uz generacije skladatelja potpuno različitih umjetničkih svjetonazora, na Biennalu uvijek promovirani u svjetlu aktualnih međunarodnih kretanja.

Smatra kako je upravo ta dimenzija ovoga festivala u njegovim tolikom izdanjima učinila Hrvatsku i Zagreb centrima glazbenoga svijeta.

MBZ proslavlja 30. festivalsko izadnje – važan jubilej za povijest toga festivala, ali svakao i za povijest suvremene nacionalne kulture u prošlom i ovom stoljeću jer je jačao kulturnu povezanost Hrvatske i svijeta, rekla je ministrica i zahvalila svima koji su taj festival oblikovali, stvarali i mijenjali svojim radom i stvaralaštvom.

MBZ od osnutka ima svoje mjesto u kulturnom životu Zagreba i Hrvatske

Glavni tajnik Hrvatskoga društva skladatelja (HDS) Antun Tomislav Šaban izrazio je zadovoljstvo što može nazočne pozdraviti u ime organizatora MBZ-a. Istaknuo je kako od svoga osnutka MBZ ima svoje mjesto, funkciju i ulogu u kulturnom životu Zagreba i Hrvatske.

Samim time što je temeljno poslanje ovoga festivala promocija nove glazbe MBZ je kroz svoj sada već dugi vijek bio prisiljen stalno se mijenjati, evoluirati, tražiti i nuditi nešto novo, rekao je Šaban. Ocijenio je kako je u svom dosadašnjem tijeku MBZ bio uspješan u svim razdobljima bez obzira na društveno-političke i povijesne okolnosti te sve što se tijekom dugih 58 godina događalo u Zagrebu i Hrvatskoj, a vjeruje kako će tako biti i ubuduće. Zahvalio je svima koji su podupirali i podupiru ovaj projekt, kolegama skladateljima koji se godinama odriču tantijema, a posebice utemeljitelju Biennala Milku Kelemenu podsjetivši kako je ovo prvi festival koji se otvara bez Kelemena. Šaban vjeruje da će ideje toga velikog umjetnika živjeti i dalje.

Na kraju je poručio kako se nada da će Kino Europa uvijek biti kino, što je publika pozdravila dugim i glasnim pljeskom.

Programski fokus 30. muzičkog biennala Zagreb je “Glazba, prostor, grad, zvuk”, a u sedam festivalskih dana bit će održano 50 programa u izvedbi više od 400 domaćih i stranih izvođača na 12 lokacija – Kino Europa, Galerija Greta, Booksa, Zagrebačko kazalište lutaka, Jazz&cabaret club Kontesa, GDK Gavella, Medijateka francuskog instituta, MSU, Lauba, ZKM te KD Vatroslav Lisinski.

Muzički biennale Zagreb međunarodni je festival suvremene glazbe, prvi put je održan 1961., a svakoga travnja neparnih godina održava se u organizaciji HDS-a i tada se tijekom festivalskih dana Zagreb na deset dana transformira u kulturni centar kojemu gravitiraju ljubitelji umjetnosti i suvremene glazbe šire regije i Europe. Festivalski program sastoji se od koncerata simfonijskih orkestara i komornih ansambala, projekata eksperimentalnoga glazbenog teatra i suvremenoga plesa, jazza, elektronske i alternativne glazbe.

Kultura

Umrla Beba Selimović, jedna od ikona bosanskohercegovačke sevdalinke

Published

on

Izvor: Youtube

Pjevačica Izeta Beba Selimović, koja je slovila za jednu od najboljih interpretatorica tradicionalnih bosanskohercegovačkih pjesama sevdalinki, umrla je u Sarajevu u 82. godini, potvrdili su u utorak članovi obitelji.

“Na najčestitiji način obogatila je i sačuvala naše nematerijalno blago, a to je sevdalinka. Kao građanin kažem da je njen odlazak veliki gubitak na našoj kulturnoj sceni”, kazao je za agenciju Fena suprug Dževad Šabanagić, violinist Sarajevske filharmonije.

Beba Selimović rođena je u Trebinju 1939. godine, a kao djevojčica s roditeljima je doselila u Sarajevo. Pjevačku karijeru započela je još 1957. godine nastupima na tadašnjem Radio Sarajevu.

Tijekom karijere za tadašnju diskografsku kuću Jugoton snimila je četiri studijska i tri kompilacijska albuma, a posljednji među njima 1988. godine. Nastupati je prestala 2005., a pratio ju je glas samozatajne osobe za koju se nikada nisu vezali skandali.

Među hitovima koji su obilježili njenu glazbenu karijeru najpoznatije su pjesme “Moj dragane”, “Mene moja majka gleda sa čardaka”, “Kolika je Prijedor čaršija”, “Konja kuje brate Sulejmane”, “Mene moja zaklinjala majka”, “Ko se ono brijegom šeće”, “Kraj potoka bistre vode”, “Plačem ja, plačeš ti”, “U srcu mome živiš samo ti”, “Kako srcu svom da kažem”.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Umro doajen hrvatskog filma Vatroslav Mimica

Published

on

Vatroslav Mimicaca umro je u subotu u Zagrebu u 97. godini, izvijestila je u nedjelju Hrvatska radio televizija (HRT).

 Velikan hrvatske kimematografije Vatroslav Mimica rođer je 1923. u Omišu. Hrvatska kinematografija pamtit će ga u prvom redu po igranim remek-djelima poput “Prometeja s otoka Viševice”, međunarodno priznatog “Kaja, ubit ću te”, “Ponedjeljak ili utorak”, “Događaj”, pa sve do “Seljačke bune” i “Banovića Strahinje”. 

 Studirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a bio sudionik antifašističkog pokreta u II. Svjetskom ratu. Na filmu je od 1950., najprije kao direktor Jadran filma, čiji je jedan od umeteljitelja. Debitirao je igranim filmom U oluji (1952.), a nakon drugog igranog filma, komedije Jubilej gospodina Ikla (1955.), posvetio se crtanomu filmu.  Jedan je od osnivača Zagrebačke škole crtanog filma. Isprva radi kao scenarist (s Vladimirom  Tadejom) nekih od prvih uspjeha Zagrebačke škole crtanog filma (npr. Premijera i Na livadi N. Kostelca te Cowboy Jimmy D. Vukotića – svi 1957.). Godine 1957. režirao je svoj prvi crtani film Strašilo, koji je dobio  Grand Prix u Veneciji i prvi je veliki međunarodni uspjeh Zagrebačke škole. Ubrzo je i drugim filmovima Happy End (1958.), Inspektor se vratio kući, Kod fotografa (oba 1959.) te Mala kronika (1962.) stekao ugled jednog od prvaka Škole.

Ti su mu filmovi – zaokupljenošću suvremenom tematikom (osamljenost, otuđenje u urbanom svijetu) te modernošću i inovativnošću izraza (nizovi paralelnih kolorističkih planova, kolažno umetanje isječaka fotografija, unošenje realnih predmeta u sliku) – donijeli nagrade na najuglednijim svjetskim festivalima (npr. Venecija, Annecy, Oberhausen, Bergamo, Edinburgh).

Godine 1963. Mimica se vratio igranomu filmu. Katkada ponavljajući motive iz crtanih filmova te prihvaćajući među prvima u Hrvatskoj modernističke stilske i tematske elemente režirao je fimove Prometej s otoka Viševice (1965., Velika zlatna arena u Puli), Ponedjeljak ili utorak (1966., Velika zlatna arena u Puli), Kaja, ubit ću te (1967). Nakon toga pristup mu postaje znatno akademskiji (npr. Događaj, 1969; Seljačka buna, 1975; Banović Strahinja, 1981).

Vatroslav Mimica dobio je niz domaćim i međunarodnih priznanja za svoj umjetnički rad na području kinematografije, među kojima Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1986).

Kako je u In memoriam objavio HRT “Vatroslav Mimica oduvijek je bio i ostao vezan za ljudske sudbine, humanist iznad svega. Mimica je cijeli svoj životni i kreativni opus posvetio obrani humanističkih vrijednosti za koje je osjećao da ih moderni veliki sustavi zaboravljaju i ugrožavaju. Od onda kad je kao mladić otišao u partizane, iz potrebe da se bori protiv nepravdi fašizma, pa preko svih svojih super-avangardnih crtanih filmova, te – što je najvažnije – kroz sve svoje igrane filmove – uvijek je svijet promatrao prvenstveno pogledom uvjerenog humaniste.

 Vatroslav Mimica je imao rijetko istančan osjećaj za nepravde usmjerene prema čovjeku-pojedincu. Čovjek-pojedinac, a ne sustavi, bili su mu uvijek središnji motiv pričanja. Svi njegovi filmovi prožeti su tom središnjom idejom. Uvijek su mu individua i njezine ljudske slobode bile u prvom planu, a takav je bio i u privatnom životu”.

Odlazak Vatroslava Mimice nenadoknadiv je gubitak, ne samo za hrvatski nego i za europski film.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Dan hrvatske glagoljice – otvorena vrata Staroslavenskoga instituta 21. veljače

Published

on

Dodao

U povodu Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, 21. veljače, Staroslavenski institut u Zagrebu otvara svoja vrata građanima i poziva ih na Gornji grad u Demetrovu 11, na Dan otvorenih vrata Staroslavenskoga instituta, najavljeno je u petak iz Instituta.

Staroslavenski institut bit će otvoren za  građane, učenike i studente 21. veljače od 13 do 19 sati.  

 Uz vodstvo po palači Škrlec-Balbi posjetitelji će moći razgledati novija izdanja Instituta, glagoljske pretiske, knjižnično-dokumentacijsku zbirku i glagoljski lapidarij igrati igre s glagoljskim slovima.
 Staroslavenski institut poziva posjetitelje da se upoznaju s radom Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, poslušajtu zanimljiva predavanja znanstvenika s Instituta, pogledajtu virtualnu izložbu o Žgobićevu zborniku, poslušaju hrvatski crkvenoslavenski jezik, pogledaju glagoljicu, nauče napisati svoje ime na glagoljici ili glagoljsko slovo koje im se najviše sviđa.
 U petak, 21. veljače u 13 sati posjetiteljima će se na otvaranju obratiti ravnateljica Staroslavenskoga instituta Vida Vukoja, nakon čega slijedi šetnja ‘palačom glagoljaštva’, odnosno razgledanje zaštićenoga kulturnog dobra palače Škrlec-Balbi, gdje je sjedište Staroslavenskoga instituta.
 Potom se otvara virtualna izložba o Žgombićevu zborniku te predstavlja Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo na kojem je predviđeno predstavljanje izdanja Drugoga beramskog brevijara II. dio (Zagreb, 2019.)
 Nakon upoznavanja što su čitali naši stari glagoljaši predviđeno je otkrivanje i istraživanje glagoljaškoga rječničkog blaga.
 Marija-Ana Duerrigl održati će potom predavanje “Oće bole biti – medicinski zapisi u Žgombićevu zborniku”, a nakon toga predavanje “Ćirilica u Kraljevu Grudobranu – diplomatička ćirilička korespondencija u Dubrovniku”.
 Staroslavenski institut poziva posjetitelji da koji će dolaziti u većim skupinama, da se najave na e-adresu: amihaljevic@stin.hr.
 Staroslavenski institut središnja je hrvatska akademska ustanova za istraživanje hrvatskoga glagoljaštva. Članovi instituta istražuju hrvatsku glagoljašku baštinu, poglavito hrvatski crkvenoslavenski jezik i sve spomenike na glagoljici.
 Institut je osnovan 1952. na temeljima Staroslavenske akademije iz Krka kao referentno mjesto za prikupljanje, proučavanje i objavljivanje staroslavenskih i starohrvatskih pisanih spomenika.
 Desetljećima stvara specijaliziranu knjižnicu, a u novije vrijeme  digitalizira glagoljašku baštinu. Institut je ustrojen u četiri odjela: Odjel za glagoljsku paleografiju, Odjel za gramatiku hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika, Odjel za hrvatsku i europsku književnost srednjega vijeka i Odjel za Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije.
 Od 2014. nositelj je Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo u okviru kojega se razvija model višedisciplinarnoga istraživanja srednjovjekovnoga glagoljskog skriptorija.
 U Staroslavenskome institutu od 2020.  izvode se dva projekta koja financira Hrvatska zaklada za znanost: Istraživanje starije hrvatskoglagoljske zborničke baštine i Interdisciplinarni pristup hrvatskoglagoljskomu misalu, na primjeru Misala kneza Novaka.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije