Povezite se

Politika

Jandroković položio vijence kod Spomen-obilježja na Bleiburškom polju

Objavljeno

-

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković položio je u četvrtak vijence kod Spomen-obilježja na Bleiburškom polju i izjavio da je došao odati počast svim žrtvama te odbacio politizaciju toga čina, kao i relativiziranje karaktera ustaškog režima.

Došao sam iskazati poštovanje žrtvi, ljudima koji su ubijeni bez presude i iz osvete, koji su bacani u masovne grobnice, kojima često ne znamo identitet i točan broj. Govori se o desecima tisuća, neki i o većem broju, i zadaća je svih nas komemorirati te žrtve, rekao je Jandroković novinarima nakon što je sa suradnicima položio vijence žrtvama Bleiburške tragedije i Križnog puta.

Moramo osuditi zločine

“Isto tako, moramo osuditi zločine. Ovdje se radi o zločinu komunističkog režima, koji je tim činim dokazao da ne drži ni do ljudskih prava, niti međunarodnih konvencija, a ovaj čin ubijanja otvorio je je put kasnijem totalitarnom načinu vladanja, kršenju ljudskih prava, te nepostojanju demokracije i slobode”, kazao je.

Jandroković je ocijenio kako su Hrvati imali tešku povijest, i Drugog svjetskog rata i poraća, kao i 45 godina totalitarizma. Moramo se suočiti s tom prošlošću, moramo biti svjesni što nam se sve kroz povijest događalo, zbog budućih generacija, moramo mladima objasniti da sloboda i demokracija ne dolaze sami od sebe, da se za to treba boriti, poznavati povijesnu istinu, ali isto tako gledati u budućnost, poručio je.

Na pitanje novinara zašto ne dolazi na službenu komemoraciju, Jandroković je odgovorio: “Zato što sam danas odlučio doći ovdje. Želim komemorirati žrtvu i osuditi komunistički zločin”.

Novinari su Jandrokovića pitali je li razlog nedolaska to što je prošli put na bleiburškom polju “doživio zvižduke i povike ‘izdajice'”, što je predsjednik Sabora odbacio.

“Protiv sam bilo kakve politizacije bilo kojeg skupa na kojem se izražava poštovanje žrtvama. Volio bih da svi u Hrvatskoj prihvatimo kulturu sjećanja na žrtve totalitarnih režima kao nešto što je dio našeg civilizacijskog dosega i naša obaveza prema onima koji danas žive u Hrvatskoj i generacijama koje dolaze”, rekao je.

Na predsjedniku je Sabora da odluči tko će biti njegov izaslanik, ali ovdje obilježavamo tragičan događaj i ne bi bilo primjereno da šaljem bilo kakve političko-kadrovske poruke, odgovorio je pak na pitanje zašto nitko od potpredsjednika Sabora neće biti među izaslanicima na službenoj komemoraciji, poput Milijana Brkića koji je najavio će doći u Bleiburg privatno.

“U Hrvatskoj postoje zakoni i svi ih se trebamo držati u pogledu ustaških simbola. Predsjednik Vlade osnovao je povjerenstvo koje se bavilo nasljeđem totalitarnih režima, koje je donijelo određene zaključke. Mislim da ih se treba držati i primijeniti ih kroz zakonska rješenja”, kazao je Jandroković.

Nisam došao relativizirati karakter ustaškog režima

Na pitanje tko je za njega bila hrvatska vojska 1945. godine, pred čiji je spomenik danas položio vijenac, Jandroković je poručio da “odbacuje bilo kakve politizacije na ovom mjestu”.

“Ovdje sam se došao pokloniti žrtvi i nisam došao relativizirati karakter ustaškog režima ili NDH”, ustvrdio je.

Jandroković je podsjetio da je prije mjesec dana razgovarao s predsjednikom austrijskog parlamenta i pritom “dao sve od sebe kako bi se ove godine komemoracija održala”.

Pozvao je sve da vode računa da se dostojanstveno oda počast žrtvi i ni na koji način ne ugrozi održavanje komemoracije. Nadam se da će biti dovoljni mudrosti kod svih koji će doći ovdje da se drže strogih austrijskih pravila i zakona, naglasio je.

Prije Bleibruga, Jandroković i suradnici položili su vijence kod Spomen-obilježja i grobnice žrtava poraća na groblju Dobrava (Tezno) kod Maribora, a u povratku je planirano polaganje vijenaca kod Spomen obilježja u Macelju.

Politika

Dalija Orešković: Hrvatska nema definirane vanjskopolitičke ciljeve

Published

on

Konferencija za medije Ženskog kluba

Zastupnica Dalija Orešković ustvrdila je u srijedu u raspravi o potvrđivanju Sporazuma između Vijeća ministara BiH i vlada drugih stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu kako Hrvatska nema definirane vanjskopolitičke ciljeve.

“Nismo u stanju definirati što želimo postići i što su nam vanjskopolitički prioriteti”, upozorila je Orešković (Klub SIP, Pametno i Glas). Podsjetila je kako vanjsku politiku, prema Ustavu, sukreiraju predsjednik Republike i predsjednik Vlade te je upitala čine li to oni doista i kakav je stav Republike Hrvatske prema zemljama u okruženju. Ako ne znamo što je cilj vanjske politike, kako možemo znati poštuju li ga nositelji izvršne vlasti u skladu s ovlastima i povjerenjem građana koje su dobili, upozorila je i dodala kako treba napraviti jasnu distinkciju između interesa HDZ-a i Republike Hrvatske.

Nino Raspudić (Klub Mosta) rekao je kako je zakonski prijedlog neprihvatljiv i suprotan interesima Republike Hrvatske. Ocijenio je kako je besmisleno plaćati 25.000 eura na godinu za ured te inicijative u Sarajevu, “koji ne radi ništa”, i ustvrdio kako je to bačen novac. Ne treba nam sporazum u kojem nema Mađarske ni Austrije, a čine ga zemlje bivše Jugoslavije uz još neke susjedne zemlje, smatra Raspudić.

Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić, predstavljajući zakonski prijedlog o potvrđivanju tog sporazuma, rekao je kako kako Hrvatska ima interes za suradnju s njegovim članicama u sprječavanju i ublažavanju posljedica prirodnih nepogoda i tehnoloških katastrofa. Dodao je kako bi Hrvatska trebala plaćati 25.000 eura na godinu za financiranje rada Tajništva sa sjedištem u Sarajevu. Sklapanjem sporazuma nastavlja se dobra suradnja država članica Inicijative usmjerena prema uspješnoj provedbi misije Tajništva kroz učinkovito obavljanje njegovih operativnih dužnosti i zadaća, dodao je.

Sporazumom su, među ostalim, propisani sjedište i pravni status Tajništva, potrebni doprinos zemlje domaćina, sloboda djelovanja i nepovredivost Tajništva, njegovo osoblje, povlastice i izuzeća voditelja, službenika i stručnjaka te rješavanje sporova u vezi s tumačenjem ili primjenom Sporazuma, navodi se u obrazloženju.

Stranke Sporazuma su Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, kao predstavnik države domaćina Tajništva Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu sa sjedištem u Sarajevu, te Vijeće ministara Albanije i vlade Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije i Turske, kao predstavnici država stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu. Inicijativa je regionalna mreža i posrednik u spremnosti za suočavanje i prevenciju elementarnih nepogoda i tehnoloških katastrofa na području Jugoistočne Europe.

S obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora, kojim država i službeno izražava spremnost biti vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom, te na činjenicu da se u ovoj fazi postupka, u pravilu, ne mogu provoditi izmjene ili dopune teksta međunarodnog ugovora, predlaže se da se taj konačni prijedlog zakona raspravi i prihvati u jednom čitanju, stoji u obrazloženju.

Ucitavanje vijesti

Politika

Bačić: HDZ-u je u posebnom interesu utvrditi tko je probijao istrage

Published

on

Branko Bačić/Izvor: Nacionalno/D.Prša

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić u srijedu je izjavio da je njegovoj stranci u posebnom interesu utvrditi tko je probijao istrage i osumnjičenicima dojavljivao da su obuhvaćeni izvidima, ali da neće podržati istražno povjerenstvo čiji je cilj opstrukcija istrage.

“Klub HDZ-a će se očitovati o eventualnom prijedlogu o osnivanju istražnog povjerenstva kada vidimo taj uradak, o čemu će povjerenstvo raspravljati i što će istraživati”, najavio je Bačić u izjavi novinarima u Saboru.

“Nećemo podržati istražno povjerenstvo čiji cilj bude eventualno opstruiranje istrage ni u ovom ni u bilo kojem drugom slučaju. Nama u HDZ-u je od posebnog interesa da se utvrdi tko je, i ako je, u pojedinim predmetima probijao istrage te su osumnjičenici koji su bili obuhvaćeni izvidima od strane nadležnih tijela doznali od pojedinaca koji su eventualno zaposlenici tih istih institucija, to nas interesira. I ne samo u ovom navodnom probijanju mjera u aferi Janaf, nego i u ranijim aferama”, poručio je.

Dodao je i da HDZ interesira kako je predsjednik Republike, kao bivši premijer, znao sve o radu tijela progona, tko ga je o tome brifirao i na koji način.

Interesira nas jako puno tema i bit ćemo lučnoše osnivanja istražnog povjerenstva koje će vrlo jasno utvrditi tko na nezakonit način opstruira rad državnih tijela, najavio je.

Predsjednik Vlade i HDZ-a se već javno očitovao kako ne želi na bilo koji način imati podatke i saznanja o izvidima koje provode pravosudne institucije i policija.

Jasno smo na stajalištu trodiobe vlasti i nemiješanja izvršne i zakonodavne vlasti u rad pravosudnih vlasti, istaknuo je Bačić. Dakle – itekako smo otvoreni za raspravu o eventualnim nezakonitim radnjama koje dovode do probijanja mjera u istragama koje su po zakonu tajne, o kojima nitko ne smije znati osim onih koji su za to zakonom predviđeni.

Vidjet ćemo je li oporba unisona da se istraže i radnje koje se protežu na više vlada 

O osnivanju istražnog povjerenstva Klub HDZ-a će se očitovati kada nam bude jasno da ćemo tim mjerama doista postići cilj da se doista istraži tko je u određenim trenucima pogodovao osobama koje su bile pod mjerama, a do tada ćemo vidjeti je li oporba unisona i jedinstvena u tome da se istraže radnje koje se protežu ne samo na jednu nego na više vlada, napomenuo je.

I u prošlim vladama, kazao je, bilo je probijanja mjera pa su pojedini visoki dužnosnici, a to je i sam predsjednik Republike rekao, bio informiran i on i njegov ministar unutarnjih poslova.

Na primjedbe oporbe da se u aferi Dnevnice dogodio Dinko Cvitan i da je Plenkoviću tada odgovaralo miješanje, Bačić je odgovorio da je to potpuno drugi trenutak istrage. Tu se radi ne o saznanju aktivnosti koje provode istražna tijela tijekom tajne istrage, nego o trenutku kad je već istraga otvorena i kad je upućen zahtjev da se otvori istraga, a to su, smatra, dva različita momenta.

Istaknuo je da to nije bio pritisak na rad neovisnih institucija nego su predsjednik Vlade i glavni državni odvjetnik dali izjavu na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Ponovio je i da Dragan Kovačević ne bio bio ponovno imenovan za predsjednika Uprave Janafa da je premijer Plenković tada imao informacije koje danas imamo.

Bačić smatra da predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti ne smiju biti upoznati s onime što rade tijela državnog progona jer, dodaje, “svi smo mi od krvi i mesa, možda bi netko imao potrebu da u određenom trenutku intervenira”.

Ne smije znati, čim se nešto zna, već je u tom trenutku zakon prekršen i onaj tko bi obavijestio premijera bi napravio kazneno djelo i po meni bi tada on trebao biti predmet istrage, dodao je.

Moramo konačno shvatiti da svatko radi svoj posao ako hoćemo biti demokratska država. I ne priznajem nikome da je borac protiv korupcije na način što prokazuje, saziva konferencije, to je isto borba, ali borba protiv korupcije se isključivo efikasno provodi da oni koji su zaduženi za borbu protiv korupcije budu neovisni, poručio je Bačić.

Upitan misli li da je Milanović počinio kazneno djelo ako kaže da je znao za sve istrage, Bačić je uzvratio da ga zanima što će o tome reći Slavko Linić, podsjetivši što je Linić govorio na temu svog progona od strane ministra unutarnjih poslova i predsjednika Vlade. Ja se toplo nadam da predsjednik države u vrijeme dok je bio premijer nije znao za ono što je sam izjavio da je znao o svakoj istrazi u svakom trenutku, zaključio je Bačić.

Ucitavanje vijesti

Politika

Most traži istražno povjerenstvo o radu DORH-a

Published

on

Iz Mosta su u srijedu rekli da su inicirali sastanak oporbe kako bi zajednički reagirali na krizu institucija nakon izbijanja afere Janaf, a zbog pucanja istražnih mjera i curenja informacija zatražili su osnivanje saborskog istražnog povjerenstva o radu Državnog odvjetništva.

“Nama konstantno pucaju mjere, konstantno nam cure informacije iz istraga, pa je potrebno propitati rad DORH-a i naših institucija”, rekao je na konferenciji za novinare u Saboru zastupnik Nikola Grmoja.

Uz to, dodao je, imamo i “nevjerojatno teške optužbe” predsjednika Republike Zorana Milanovića da je riječ o “kriminalnom curenju informacija iz DORH-a i da su predsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova utjecali na ovu istragu i politički je instrumentalizirali”.

Povjerenstvo treba istražiti utjecaj politike na DORH i policiju

U Mostu, naglasio je Grmoja, žele da se sve to ispita te da Sabor osnuje istražno povjerenstvo koje se ne može baviti konkretnim slučajem afere Janaf, ali može istražiti utjecaj politike na DORH i policiju te se općenito baviti curenjem informacija u istragama i kako “začepiti rupe koje imamo u DORH-u”.

Smatra da se na ovu temu trebaju sastati i Antikorupcijsko vijeće te saborski odbori za zakonodavstvo i pravosuđe.

Kao član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Miro Bulj je najavio da će zatražiti hitnu tematsku sjednicu Odbora kako bi se raspravile izjave predsjednika i premijera kao osoba zaduženih za funkcioniranje sustava.

“Milanović je govorio kompromitirajuće stvari o radu DORH-a i Vlade i ne preostaje nam ništa nego da Sabor, kao tijelo koje je narod izabrao, hitno poduzme određene mjere jer očito ‘duboka država’ funkcionira, što vidimo na slučaju Kluba u Slovenskoj 9”, ocijenio je Bulj.

U Kovačevićevu klubu nije se igrao šah, nego dijelio opljačkani novac

Vezano uz spomenuti klub u kojem je Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa uhićen kao sudionik spomenute afere, navodno ugošćavao  društvenopolitičku elitu, kazao je kako se tamo nisu igrali “šah ni ‘čovječe ne ljuti se'”, nego su se “dovodile eskort dame i dijelio novac opljačkan u tvrtkama”.

Stoga se navedeni Odbor, ustvrdio je Bulj, hitno treba sastati i donijeti određene zaključke, dok od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića očekuje da Saboru omogući da hitno raspravi izvješće DORH-a jer, kaže, za to postoji veliki interes javnosti zbog curenja informacija i probijanja mjera.

Na pitanje insinuira li da su visoki državni dužnosnici u tom klubu dijelili novac, Bulj je rekao kako samo zna da se tamo ulazilo s torbama novca, “a tko ga je i kako dijelio, to treba pitati one koji su bili tamo”.

Grmoja je istaknuo kako nitko od ‘mostovaca’ nije bio u tom klubu te da pristojan čovjek “najradije ne bi razgovarao o ovoj kaljuži”, ali su u stranci primorani govoriti o toj aferi jer su institucije “ugrožene, okupirane, a DORH možda najveći problem Republike Hrvatske”.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije