Povezite se

Politika

Jana Špero prva žena na čelu zatvorskog sustava

Objavljeno

-

Život u zatvorskom sustavu u Hrvatskoj ponovno je jedna od tema kojom se bave domaći mediji. O tome što se događa u hrvatskim zatvorima i u kakvim uvjetima funkcioniraju intervju za Studio 4 HRT-a dala je Jana Špero, pomoćnica ministra pravosuđa i prva žena na čelu Uprave za zatvorski sustav.

Špero je, kaže, ponosna što ima tu čast biti prva žena na čelu Uprave za zatvorski sustav u Hrvatskoj. “Ne vidim da je to isključivo muška funkcija, mislim da je bitno kako netko radi svoj posao”, rekla je.

U glinskom zatvoru došlo je do pobune zatvorenika zbog trovanja hranom. “Meni je jako žao kada medijski prostor pune negativne priče. Ja sam sa situacijom u Glini zadovoljna. Za one koji ne znaju, kaznionica u Glini je jedna od najmodernijih kaznionica”, rekla je.

“Ono što vam mogu reći, da u svakoj situaciji u kojoj se nešto dogodi, stvar je nas rukovodećih kako će se na tu situaciju reagirati”, dodala je.

“Što se tiče samog trovanja – kako to mediji nazivaju – radilo se o jednoj situaciji gdje se ujutro našim službenicima desetak zatvorenika požalilo na određene probavne smetnje. Tada su naši službenici otišli razgovarati s drugim zatvorenicima da vide o čemu se radi, kada su vidjeli da ima dvadesetak osoba koje su spomenule probavne teškoće bez ikakvih drugih simptoma – dakle ne govorimo o temperaturi, dehidraciji, znači nitko nije tražio liječničku asistenciju izvan kaznionice.

Onda smo napravili sve što smo mogli. Pozvali smo Zavod za javno zdravstvo, došla je sanitarna inspekcija, izuzeti su uzorci stolica od svih naših osoba – i djelatnika i zatvorenika koji rade u kuhinji. Izuzeti su brisevi ruku, površina…

Ne radi se ni o kakvoj salmoneli ni trovanju zatvorenika. Ono što iz nalaza sanitarne inspekcije proizlazi jest da je najvjerojatnije do teškoća kod dvadesetak zatvorenika došlo zbog korištenja tekućih jaja prilikom pripreme pohanog kruha”, rekla je.

Politika

Bulj vladajućima: Gdje ćete odlučivati o koncesijama, u klubu?

Published

on

Saborski klub Mosta u petak se usprotivilo Vladinim izmjenama Zakona o koncesijama jer, tvrde, Saboru oduzimaju pravo da mijenja ugovore o koncesijama, a Miro Bulj upitao je vladajuće hoće li o koncesijama odlučivati u ‘klubu’ poput onoga Dragana Kovačevića.

Protiv zakonskih izmjena ‘ustali’ su zastupnički klubovi Mosta i Zeleno-lijeve koalicije, kako bi zakon ‘popravili’ predložili su amandmane, no Vladin predstavnik ih je odbio.

Bulj ustrajava da je jedini smisao tih izmjena razvlastiti Hrvatski sabor, oduzeti mu pravo da ima mogućnost mijenjati ugovore o koncesijama.

“Ovo je jedan od najsramotnijih zakona“, izjavio je zastupnik pitajući se tko će, ako ne Sabor, odlučivati o koncesijama za ključne resurse poput pomorskog dobra, poljoprivrednog zemljišta, energetike.

Bulj: Valjda ste i zakon donijeli u ‘klubu’

“Razvlašćujete zastupnike, a gdje ćete onda odlučivati o koncesijama, valjda u klubovima šefova javnih tvrtki”, poručio je, očito misleći na aktualnu aferu Janaf i informacije da se u ‘klubu’ šefa te javne tvrtke Dragana Kovačevića okupljalo birano društvo iz svijeta politike, gospodarstva, kulture.

“Valjda ste i ovaj zakon tamo donijeli, u ‘klubu’ Dragana Kovačevića, tamo ćete odlučivati s Mesićem, Milanovićem, s kime”, upitao je Bulj vladajuće.

Klub zeleno-lijeve koalicije predložio je pet amandmana, među kojima i onaj da se strateškim interesom smatra i infrastruktura i upravljanje infrastrukturom za obnovljive izvore energije.

“Ako želimo povećati udio obnovljivih izvora energije, tada nema razloga da to ne napravimo“, rekla je Sandra Benčić, čudeći se negativnom odgovoru Vladina predstavnika na taj amandman.

Benčić: Vlada ne razumije ili ne želi zaštititi obnovljive izvore energije

Vlada pokazuje da ne razumije ili da ne želi zaštititi postrojenja za obnovljive izvore energije, tko zna iz kojeg razloga, naime imali smo i afere u tom području, kazala je zastupnica, vjerojatno misleći na aferu Vjetroelektrane.

“Ako želimo povećati udio obnovljivih izvora energije, tada nema razloga da to sada ne napravimo”, istaknula je Benčić.

Vladin predstavnik Zdravko Zrinušić ustrajao da su zakonska rješenja dobra, usklađena s europskom direktivom te odbio oporbene amandmane.

O amandmanima koje je Vlada odbila u podne će glasovanjem odlučiti zastupnici, koji će se očitovati i o drugim zakonima i izvješćima koje su raspravili ovaj i prošli tjedan.

Ucitavanje vijesti

Politika

Luka Mišetić “spustio na zemlju” Katarinu Peović

Published

on

Izvor: Facebook

Nakon što je zastupnica Radničke fronte Katarina Peović u Saboru skandalozno prozvala prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana zočincem, tijekom rasprave o Prijedogu zakona o sonivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti koje bi trebalo nositi ime po Franji Tuđmanu oglasio se Luka Mišetić, odvjetnik Ante Gotovine u Haškom procesu.

Evo što joj je Luka Mišetić putem Twittera odgovorio:

“MKSJ presudilo je da, “Raspravno vijeće nije donijelo eksplicitne nalaze u vezi s (Tuđmanovim)  sudjelovanjem u UZP-u i nije ga (ni) proglasilo krivim za bilo kakva kaznena djela,” te da i dalje smatra Tuđmana nevinim.

http://icr.icty.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Decision/NotIndexable/IT-04-74-A/MRA24991R0000483864.pdf

Slobodno možete glasati za imenovanje zgrada po Franji Tuđmanu”, napisao je Mišetić na Twitteru.

Pametnome dosta !!!

Ucitavanje vijesti

Politika

SDP u subotu bira svog četvrtog predsjednika

Published

on

Članice i članovi SDP-a u subotu će birati svog četvrtog predsjednika ili predsjednicu nakon što se Davor Bernardić uslijed izbornog poraza na parlamentarnim izborima u srpnju povukao sa čela stranke.

Na 286 izbornih mjesta u šest SDP-ovih područnih jedinica, odnosno izbornih regija za novog lidera glasat će oko 12.000 članica i članova s pravom glasa, od ukupno nešto više od 32.000 članova stranke. Prema stranačkim izbornim pravilima, izborima mogu pristupiti samo članovi s podmirenom članarinom.

Za Bernardićeva nasljednika natječu se saborska zastupnica i načelnica Omišlja Mirela Ahmetović, saborski zastupnik i potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin, krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, pulski SDP-ovac Marino Percan i predsjednik SDP-a Splitsko-dalmatinske županije Ranko Ostojić.

Stranački kuloari očekuju da nitko od kandidata neće dobiti više od 50 posto glasova već u prvom krugu u subotu, nego će novog čelnika stranka dobiti tjedan dana kasnije kada će se dvoje s najviše glasova natjecati za povjerenje članstva i mandat za vođenje SDP-a u iduće četiri godine.

Političke i medijske analize u predsjedničkoj utrci favoriziraju Kolara i Grbina, pri čemu se Kolara apostrofira kao eksponenta Bernardiću bliske struje u stranci, dok se Grbina smatra kandidatom kritičara Bernardićeva načina vođenja stranke i ekipe kojom je bio okružen u svom mandatu.

Osim predsjednika, članstvo će po principu “jedan član – jedan glas” birati i 17 članova Predsjedništva, od kojih će četvero potpredsjednika postati oni koji dobiju najviše glasova na izborima, te 103 članice i člana Glavnog odbora stranke, koji je najviše tijelo između dvije konvencije.

Pri izboru članova tih tijela, članstvo je obavezno voditi računa o rodnom paritetu što znači da će svoje kandidate morati birati po takozvanom zip-modelu, a područne jedinice osigurat će adekvatnu regionalnu zastupljenost.

Za 17 mjesta u Predsjedništvu konkurira 48 članica i članova iz šest ‘izbornih jedinica’ dok će se za 103 mjesta u Glavnom odboru natjecati 300-injak kandidata iz svih županija Hrvatske.

Izborna mjesta bit će otvorena u sedam sati ujutro i glasat će se do 19 sati, no na manjim izbornim mjestima moguće je da glasanje počne kasnije, a završi ranije. Po zatvaranju birališta i obradi glasova, Središnja izborna komisija objavit će rezultate izbora u stranačkoj centrali na Iblerovom trgu u Zagrebu.

Utrka za čelno mjesto u stranci, iako protječe bez povišenih tonova, smatra se neizvjesnom. U predizbornoj kampanji pojavile su se optužbe između dva glavna tabora, Kolarevog i Grbinovog, za izborni inženjering, kupovinu članstva, podmirivanje neplaćenih članarina kako bi se pridobilo biračko tijelo te “šalabahter demokraciju”, odnosno popise s imenima koje treba zaokružiti, a koji cirkuliraju po internim stranačkim krugovima.

Aktualni glavni tajnik SDP-a Nikša Vukas ranije je izjavio da bi se novo vodstvo trebalo pozabaviti pitanjem “šalabahter demokracijom” jer ta pojava SDP-u nije nepoznata i s prethodnih unutarstranačkih izbora, iako je to još uvijek unutar granica kolegijalnih odnosa.

Uvjeren je da, bez obzira na to tko bude izabran za predsjednika, u SDP-u neće biti zle krvi, revanšizma i unutarnjih podjela i da će svi zajedno nastaviti raditi za boljitak stranke, premda je za očekivati da će nakon izbornog procesa biti i nezadovoljnih.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije