Povezite se

Politika

Jadranka Kosor: Predsjednica i Škoro su konkurenti a oni se međusobno nekako čuvaju

Objavljeno

-

Danas smo mogli čuti razmišljanja bivše predsjednice Vlade i nekadašnje kandidatkinje HDZ-a za predsjednicu Republike, Jadranku Kosor, u emisiji RTL Danas koja je komentirala utrku za Pantovčak.

Drugi je dan prikupljanja potpisa, glavni protagonisti Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović još jučer su poručili da su prikupili potrebnih 10 tisuća potpisa, ali već su se i posvađali.

Kosor kaže da je to normalno i logično, a da se pravi okršaji očekuju kad kampanja i službeno počne. Nada se i okršajima pred kamerama, na televizijskim sučeljavanjima, ali kaže kako se boji da će neki kandidati to izbjegavati.

Predsjednica danas nije davala izjave, čuli smo samo premijera. Kosor smatra da je to loše.

“Koliko znam predsjednica je danas pozvala novinare na druženje s građanima, a onda je otišla bez izjave. Kao neka vrsta glasnogovornika pojavio se premijer, i to nije prvi put. Mislim da nije dobro da on govori umjesto nje. To se vrlo često čini. Jučer je govorila, nije to bilo osobito slavno. Nije mi se svidjelo kad je o slučaju borbenih aviona rekla da je nekoliko puta o tome razgovarala s DORH-om. Ona kao predsjednica nema o čemu razgovarati s DORH-om ili USKOK-om koji su neovisne institucije”, kazala je Kosor za RTL.

Upitana kako Plenkovićev rejting utječe na predsjednicu, Kosor kaže da se ovdje radi o sustavu spojenih posuda.

“Rejting jednog utječe na rejting drugog. Vidimo da rejting predsjednica blago iz mjeseca u mjesec pada. Bilo bi logično, s obzirom da ulazi u veliku trku, da je stabiliziran. Došlo smo do vrlo zanimljivog podatka da su rejtinzi stranaka i kandidata međusobno podjednaki. Međutim, treba voditi računa da HDZ ima dobro organiziranu stranačku infrastrukturu i mašineriju, govorim o tome kao nečem pozitivnom i to može biti presudno.”

Kosor ističe i jednu zanimljivu stvar.

”Neobično mi je da je predsjednici glavni konkurent Škoro, a oni se međusobno nekako čuvaju. Ali samo jedno od njih može ući u drugi krug”, kaže Kosor za RTL

Govoreći o štrajku i prosvjedu prosvjetara, Kosor se ne slaže s premijerom koji kaže kako je riječ o orekstriranom napadu na Vladu uoči predsjedničkih izbora.

“Nedavno je Mihalinec rekao da odgovor ne očekuje od Milanovića. Nijednom premijeru nije jednostavno suočiti se s izazovom prosvjeda ili štrajkova, ali mislim da je Plenković to mogao spriječiti tako da je prvi-drugi dan pozvao sindikate i s njima razgovarao jer su oni to i tražili. Mislim da je sve nizbrdo krenulo kad je on upitao žele li možda 100 postotno povećanje.”

Branimir Glavaš danas je napravio neočekivani potez i dao svoj potpis Zoranu Milanoviću. Kosor kaže da će vrijeme pokazati zašto je to napravio, ali i da je dobio svojih pet minuta slave. Milanovićeva reakcija, koji se od Glavaša ogradio, ju ne čudi.

Predsjednik države ne može nikoga trpati u zatvor

“Činjenica je da Glavaš ima teret procesa protiv sebe. Bilo je zanimljivo vidjeti reakciju premijera kojeg je to izgleda naljutilo. S druge strane aktualna predsjednica ima čvrstu potporu Milana Bandića koji je također optuženik pred hrvatskim pravosuđem”, kazala je Kosor.

Kad je riječ o Mislavu Kolakušiću, Kosor kaže da on obećava stvari koje ne može ostvariti ni ako postane predsjednik, ali vjeruje da može iznenaditi brojem osvojenih glasova.

“Predsjednik države ne može nikoga trpati u zatvor. Nije korektno to što obećaje, isto kao što nije korektno obećavati nova radna mjesta ili veće plaće što radi Grabar-Kitarović”, kazala je Kosor.

I za Škoru kaže da najavljuje stvari koje ne može ostvariti zbog ograničenosti predsjedničkog mandata jer o nekim stvarima odlučuje Vlada odnosno Sabor. Iznenađuje je i što o nekim temama, koje su relevantne za kampanju, ne želi izjasniti, prenosi N1.

Nacionalno

Politika

HSU i HSS traže veći cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje

Published

on

Sivano Hrelja/Izvor: Nacionalno/D.Prša

Klub zastupnika HSS-a i HSU-a predstavio je u četvrtak svoj prijedlog izmjena Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kojim traže nove, više cenzuse za dopunsko osiguranje, koji bi obuhvatili više socijalno ugroženih građana.

“Ovim se prijedlogom rješava problem dostupnosti zdravstvene zaštite za 220.000 najsiromašnijih građana i omogućuje im da bez straha od nepodnošljivog troška mogu potražiti odgovarajuću zdravstvenu zaštitu”, pojasnio je na konferenciji za novinare HSU-ov Silvano Hrelja.

Zajedno s HSS-ovim Željkom Lenartom istaknuo je da njihov prijedlog traži nove cenzuse za dopunsko osiguranje koji bi obuhvatili više socijalno ugroženih građana, podsjetivši kako je cenzus za dopunsko postavljen davne 2004. godine da socijalno ugroženi građani ne bi izgubili ustavno i ljudsko pravo na dostupnost zdravstvene zaštite.

“Cenzus za samca postavljen je na 1939 kuna, a za člana kućanstva na 1516 kuna. U 16 godina značajno su porasli troškovi života, ali cenzus se nije mijenjao, iako se obećavalo. Da bismo zaštitili tu ugroženu i zapostavljenu skupinu građana i da bismo vratili malo matematičke pravednosti u sustav, tražimo povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje te redovito godišnje usklađivanje tih cenzusa”, poručio je Hrelja.

Njihov prijedlog predviđa cenzuse od 2500 kuna za samca i 2000 za člana kućanstva. Ti iznosi, pojasnili su, nisu proizvoljni ni slučajni – cenzusi se povećavaju za polovicu visine usklađivanja mirovina i rasta plaća od 2004. godine.

Prijedlog ima ugrađen kvalitetan mehanizam usklađivanja cenzusa paralelno s usklađivanjem mirovina, čime se sprječava ispadanje iz cenzusa nakon svakog minimalnog usklađivanja, pojasnio je Hrelja.

Podsjetio je da su i u svibnju 2019. godine podnijeli takav prijedlog i za njega skupili više od 50.000 potpisa potpore, ali je preskočen kako bi se izglasao Vladin prijedlog s minimalnim povećanjem od 47 kuna za člana obitelji i 61 kunu za samce.

Upozorio je kako je od 2012. pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret proračuna izgubilo više od 260.000 ljudi zbog minimalnog povećanja prihoda.

Mnogima se 70 kuna mjesečno čini malo, no socijalno ugroženima to je previše, pa je ovaj zakon dio naše strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, kaže Hrelja.

Ucitavanje vijesti

Politika

Obersnel: Zamjeniku gradonačelnika Ivanišu razbijeni prozori

Published

on

Gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je u četvrtak da se zbog postavljene umjetničke instalacije “Spomenik crvenoj Rijeci” uz prosvjede javljaju i prijetnje te da su njegovu zamjeniku Nikoli Ivanišu razbijeni prozori i ispisani uvredljivi grafiti na privatnoj poliklinici.

Obersnel je na aktualnom satu sjednice riječkoga Gradskog vijeća, odgovarajući na pitanje o okolnostima postavljanja te instalacije, rekao da se uz prosvjede pojavljuju i prijetnje, ponižavanja i fizički napadi, izvijestivši da su privatnoj liječničkoj poliklinici njegova zamjenika Nikole Ivaniša sinoć razbijeni prozori i ispisani uvredljivi grafiti.

To je umjetnička instalacija i stav uglednog umjetnika Nemanje Cvijanovića prema događajima u povijesti, naveo je gradonačelnik. “Posljednjih tridesetak godina se pokušava gurati pod tepih tema antifašizma i antifašističke borbe u kojima je sudjelovala i Hrvatska i zbog čega je u sadašnjim granicama”, ustvrdio je.

Kaže kako se “nadao da u 21. stoljeću više neće biti potrebno objašnjavati takve situacije”. Upitavši se zbog čega se prosvjeduje protiv te instalacije i njena značenja, Obersnel je rekao je kako “to nije demokracija koju smo očekivali”.

Odgovarao je na upit vijećnice SDP-a Sandre Krpan da obrazloži zbog čega zvijezda kao umjetnička instalacije treba biti postavljena na Riječkom neboderu. “U silnoj medijskoj raspravi gubi se poanta da se time odaje počast poginulim partizanima u oslobađanju Rijeke i podsjećanja na činjenicu da bi ovdje bez partizanskih pobjeda bila Italija”, rekla je Krpan.

Vojko Obersnel je istaknuo da je ta umjetnička instalacija dio programskog pravca Doba moći projekta Rijeka 2020 – Europske prijestolnice kulture, da je bila najavljena u prijavnoj knjizi te predstavljenom programu EPK. Nije pripremana i postavljena u tajnosti, rekao je.

Vandalizam na Ivaniševoj poliklinici su osudili Sandra Krpan i nezavisni vijećnik Marinko Koljanin.

Primorsko-goranska Policijska uprava potvrdila je da je primila dojavu o vandalizmu u četvrtak nešto nakon 20 sati te da provodi očevid.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Politika

Dalija Orešković: Hrvatska nema definirane vanjskopolitičke ciljeve

Published

on

Konferencija za medije Ženskog kluba

Zastupnica Dalija Orešković ustvrdila je u srijedu u raspravi o potvrđivanju Sporazuma između Vijeća ministara BiH i vlada drugih stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu kako Hrvatska nema definirane vanjskopolitičke ciljeve.

“Nismo u stanju definirati što želimo postići i što su nam vanjskopolitički prioriteti”, upozorila je Orešković (Klub SIP, Pametno i Glas). Podsjetila je kako vanjsku politiku, prema Ustavu, sukreiraju predsjednik Republike i predsjednik Vlade te je upitala čine li to oni doista i kakav je stav Republike Hrvatske prema zemljama u okruženju. Ako ne znamo što je cilj vanjske politike, kako možemo znati poštuju li ga nositelji izvršne vlasti u skladu s ovlastima i povjerenjem građana koje su dobili, upozorila je i dodala kako treba napraviti jasnu distinkciju između interesa HDZ-a i Republike Hrvatske.

Nino Raspudić (Klub Mosta) rekao je kako je zakonski prijedlog neprihvatljiv i suprotan interesima Republike Hrvatske. Ocijenio je kako je besmisleno plaćati 25.000 eura na godinu za ured te inicijative u Sarajevu, “koji ne radi ništa”, i ustvrdio kako je to bačen novac. Ne treba nam sporazum u kojem nema Mađarske ni Austrije, a čine ga zemlje bivše Jugoslavije uz još neke susjedne zemlje, smatra Raspudić.

Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić, predstavljajući zakonski prijedlog o potvrđivanju tog sporazuma, rekao je kako kako Hrvatska ima interes za suradnju s njegovim članicama u sprječavanju i ublažavanju posljedica prirodnih nepogoda i tehnoloških katastrofa. Dodao je kako bi Hrvatska trebala plaćati 25.000 eura na godinu za financiranje rada Tajništva sa sjedištem u Sarajevu. Sklapanjem sporazuma nastavlja se dobra suradnja država članica Inicijative usmjerena prema uspješnoj provedbi misije Tajništva kroz učinkovito obavljanje njegovih operativnih dužnosti i zadaća, dodao je.

Sporazumom su, među ostalim, propisani sjedište i pravni status Tajništva, potrebni doprinos zemlje domaćina, sloboda djelovanja i nepovredivost Tajništva, njegovo osoblje, povlastice i izuzeća voditelja, službenika i stručnjaka te rješavanje sporova u vezi s tumačenjem ili primjenom Sporazuma, navodi se u obrazloženju.

Stranke Sporazuma su Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, kao predstavnik države domaćina Tajništva Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu sa sjedištem u Sarajevu, te Vijeće ministara Albanije i vlade Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije i Turske, kao predstavnici država stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu. Inicijativa je regionalna mreža i posrednik u spremnosti za suočavanje i prevenciju elementarnih nepogoda i tehnoloških katastrofa na području Jugoistočne Europe.

S obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora, kojim država i službeno izražava spremnost biti vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom, te na činjenicu da se u ovoj fazi postupka, u pravilu, ne mogu provoditi izmjene ili dopune teksta međunarodnog ugovora, predlaže se da se taj konačni prijedlog zakona raspravi i prihvati u jednom čitanju, stoji u obrazloženju.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije