Povezite se

Politika

Izmjene zakona o policiji degradiraju struku

Objavljeno

-

Saborski zastupnici iz redova vladajućih i oporbe usprotivili su se u srijedu u raspravi o izmjenama Zakona o policiji omogućavanju prijema u policiju osobama sa završenom školom u trogodišnjem trajanju, ističući da se time degradira struka te da bi umjesto toga trebalo poboljšati uvjete rada i povećati plaće policajcima.

Ranko Ostojić (SDP) ocijenio je da se odredbom o trogodišnjoj školi degradira i omalovažava struka, da je korak unatrag, da nije sukladno EU standardima i da se ne može pravdati smanjenjem interesa za policijskim poslom.

Umjesto snižavanja kriterija povećati plaće 

S njim se slaže njegov stranački kolega Saša Đujić koji ističe kako svaki dan veliki broj policajaca napušta službu i Hrvatsku zbog slabih plaća i loših uvjeta rada. “Umjesto da im popravite uvjete rada vi zakonom snižavate kriterije za prijam u policiju”, kazao je Đujić.

Dragana Jeckov (SDSS) smatra da tu odredbu treba preispitati vodeći računa o kvaliteti budućeg kadra u službi, a Vesna Pusić (GLAS) da treba zadržati kriterij o četverogodišnjoj školi jer se u suprotnom osim kriterija smanjuje i status tih osoba u policiji.

Stjepan Čuraj (HNS) kaže da se time umjesto na kvalitetu i materijalni status policajaca stavlja naglasak na kvantitetu. Podaci o pet policajaca na 1000 stanovnika u Hrvatskoj pokazuju da nam ne nedostaje policijskih službenika već kvalitete, opreme i rasterećenja službenika .

“Veći su prioritet da im se povećaju plaće nego njihov broj, sada je 4200 kuna osnovna plaća, a 6000 kuna prosječna”, rekao je Čuraj.

Krešo Beljak (HSS) također upozorava na niske plaće policajaca, nedostatna za plaćanje mjesečnog smještaja, podsjetivši pritom na nedavno poginulog policajca iz Samobora koji se kući s posla vraćao iz Vinkovaca. Beljak smatra da bi plaće policajaca trebale biti najmanje 10.000 kuna.

Katić: Trogodišnja škola je dovoljno dobra

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić istaknuo je kako broj kandidata za policijske službenike zadnjih godina opada, a trogodišnja škola je dovoljno dobra jer kandidati prolaze rigorozne testove i provjere.

Složio se također da treba povećati plaće i poboljšati uvjete rada policajaca ustvrdivši kako je to visoko na listi Vladinih prioriteta.

Zastupnici su u raspravi pozdravili uvođenje naknada za stanovanje na što će imati pravo policajci raspoređeni u mjesto rada koje je udaljeno više od 100 kilometara od mjesta prebivališta, koji nemaju riješeno stambeno pitanje te ne primaju naknadu troškova međumjesnog prijevoza.

To će pravo ostvarivati i policijski službenici kojima je mjesto rada na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.

Procjena da bi pravo na naknadu imalo do 1500 policijskih službenika, a sredstva su predviđena u planu i projekcijama za ovu i iduće dvije godine na poziciji MUP-a i iznose 32,4 milijuna kuna godišnje, kazao je Katić.

Optužbe za političko kadroviranje

Oporba je, međutim, kritizirala odredbu koja omogućava premještanje policijskih službenika po potrebi službe, pa i na nižerangirano mjesto, neovisno o policijskom zvanju kao “političko kadroviranje”.

“Zakon ide za time da se što više policajaca učlani u HDZ jer vrlo jasno propisuje da se nekoga može premjestiti po potrebi službe, a ne po sposobnosti i znanju”, ustvrdio je Mirando Mrsić (nezavisni).

Državni tajnik Katić odbacio je takvu interpretaciju podsjetivši da policajcima nije dopušteno biti članovima političkih stranaka.

Mostovi zastupnici prigovorili su pak što zakon u Saboru ne brani ministar unutarnjih poslova Davora Božinovića.

Ivana Lovrinovića (PH) i Branimira Bunjca (Živi zid) zanimalo je hoće li nakon izmjena zakona policija i dalje legitimirati novinare po redakcijama, na što im je Katić kazao da zakon o policiji ne regulira to pitanje, ali će uskoro u Sabor doći zakon o policijskim poslovima i ovlastima koji predviđa određene izmjene kod utvrđivanja identiteta osoba.

Osnivanje povjerenstva za rad po pritužbama

Izmjene zakona predviđaju i osnivanje povjerenstva za rad po pritužbama, a u njemu bi bila dva predstavnika MUP-a koje imenuje ministar, te deset predstavnika građana koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor.

Pritom su vladajući uvažili primjedbu  da bi dva člana MUP-sa u povjerenstvu trebala imati samo savjetodavnu ulogu bez prava odlučivanja.

Izmjenama Zakona o policiji pojednostavljuje se podnošenje izvješća o radu policije koje ubuduće neće uključivati samo podatke o obavljanju policijskih poslova, već i sve druge podatke o radu policije.

Izvješće će najkasnije do 31. ožujka tekuće godine sastavljati glavni ravnatelj policije i podnositi ga ministru unutarnjih poslova, on Vladi, a ona Hrvatskom saboru, i to najkasnije do 1. lipnja za prethodnu godinu.

Politika

Milanović kaže da informacije o aferi Janaf cure iz DORH-a

Published

on

Predsjednik države Zoran Milanović ustrajao je u petak u svom stajalištu da je premijer Andrej Plenković znao pojedinosti o istrazi u aferi Janaf jer, naglašava, mora znati sve što opterećuje sustav, a smatra i da informacije o istrazi o toj aferi cure iz DORH-a.

“Sve ono što je važno, što opterećuje sustav, premijer mora znati. Gdje piše da je to zabranjeno i da premijer to ne smije znati? A ja vam kažem da mora znati. U protivnom ne upravlja nitko, nego neki anonimni tipovi koji se skrivaju iza ploče DORH. Tko je DORH, tko je vodio taj predmet? Ta osoba ima ime i prezime”, rekao je Milanović novinarima u Pazinu, gdje se obilježava Dan Istarske županije.

Martin u Bruxelles, Martin iz Bruxellesa

“Jedna osoba ima najveću odgovornost, a to je premijer i on mora znati. I ja mu vjerujem da će s tim informacijama raspolagati odgovorno”, istaknuo je jer, kaže, u protivnom imamo premijera koji ne zna ništa.

“Martin u Bruxelles, Martin iz Bruxellesa, Martin s cugom v Zagreb, Martin vun. Dakle, premijer to mora znati. Čega se bojite, možda da premijer ne obavijesti osobe koje su pod istragom”, dodao je.

Apsurdnost mogućnosti da premijer ne zna bitne stvari za funkcioniranje sustava Milanović je ilustrirao mogućnošću da premijer imenuje, primjerice, glavnog državnog odvjetnika, a ne zna da je on pod istragom.

Ustvrdio je i da Ranko Ostojić, koji je bio ministar unutarnjih poslova u vrijeme njegove Vlade, ne govori točne stvari kada kaže da on nije informirao Milanovića o istragama.  “Informirao me, i to ne samo on, o svim važnim stvarima”, rekao je.

Milanović smatra da neovisnost DORH-a znači da “ne postoji utjecaj na njihove procedure”.

“Dakle, ti znaš da je nešto krenulo, nije krenulo na tvoju inicijativu, imaš informaciju s obzirom na posljedice i štetu koju to može prouzročiti i ne miješaš se u to. Jer čim takneš izazvat ćeš štetu i znat će 50 ljudi koji su u tom sustavu”, rekao je.

Sumnja da iz DORH-a cure informacije

Osvrnuo se i na curenje informacije iz istrage te rekao kako su samo dva moguća izvora – policija i DORH, a on sumnja na DORH.

“S obzirom da je DORH u ovom slučaju zainteresiraniji, ja sumnjam na DORH da to daje medijima. I dok je tako – nemojte se uopće javljati i bilo kome što prigovarati. A to zakonodavac mora urediti”, rekao je novinarima.

Ponovio je kako mu nije jasno zašto se Kovačevića nije uhitilo kad je primao mito nego je istrga trajala još 10 mjeseci, pa sad imamo samo indicije.

Odbacio je tvrdnje ministara u Plenkovićevoj vladi da je on kao premijer ukinuo sigurnosne provjere, ustvrdivši da ne govore istinu.

“Nisam. To je laž. Ja sam odbio da SOA provjerava moje ministre, kandidate za ministre, kad trebam formirati Vladu. (…) Ja to odbijam. Ja preuzimam odgovornost za Vladu”, rekao je.

Također je odbacio i tvrdnje da provodi pritisak na sud. “Kako ja uopće mogu pritiskati sud, kojim sredstvima? Novcem, vojskom, policijom, helikopterima – nikako. Ali mogu raditi  pritisak na zdrav razum. A znate kakav će to biti pritisak – neizdrživ”, poručio je.

Na pitanje o svojim posjetima privatnom klubu bivšeg šefa Janafa Dragana Kovačevića, koji se nalazi u Slovenskoj ulici, Milanović je rekao kako misli da nije tamo bio u vrijeme lockdowna zbog koronakrize.

Ne bi ostavio mobitel ni u Bijeloj kući

“Mislim da nisam, ali ako i jesam bio sam s dvije ili tri osobe u svome društvu. Jel’ to kaže, tko, premijer? Onaj koji se s Novakom Đokovićem rukovao pred 5000 ljudi. To je nepristojno. Bolje nek’ šuti”, poručio je Milanović.

Ne smatra da ostavke na dužnost trebaju dati ministri iz Plenkovićeve vlade koji su također dolazili u klub, a novinarima je rekao neka pitaju Plenkovića gdje je bio u vrijeme lockdowna. “Jel’ išao doma moliti ‘Očenaše’ svaki dan u 4 popodne”, dodao je.

Odbacio je mogućnost da bi pri ulasku u klub morao na ulazu ostavljati mobitel. “Ja da sam morao ostavljati mobitel, što vam pada na pamet? Ne bih ga ostavio ni u Bijeloj kući”, odgovorio je Milanović.

Plenkoviću je odgovorio i na premijerovu “igru riječi” vezanih uz svoju izjavu da je bijesan zbog cijele afere Janaf. “Pa, nisam aludirao na bjesnilo”, rekao je Milanović dodavši kako Plenković priča nepovezane stvari.

“S onim ‘haklom’ koji je odigrao na Jarunu mu je vjerojatno toliko pao šećer… Nek’ mu daju kocku šećera. Dakle, priča prilično nepovezane stvari”, rekao je.

Ucitavanje vijesti

Politika

Sanader: Ministri nisu bili u klubu za lockdowna, Milanović nije odgovorio

Published

on

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Ante Sanader (HDZ) izjavio je u petak da, prema informacijama s kojima raspolaže, ministri nisu bili u klubu u Slovenskoj 9 u vrijeme lockdowna, a predsjednik Republike Zoran Milanović nije odgovorio je li i on bio tamo za vrijeme lockdowna.

“Predsjednik je i dalje vrlo nervozan, očito ga nešto muči, i dalje vrijeđa sve oko sebe i nije odgovorio na pitanje je li bio u klubu u Slovenskoj u vrijeme lockdowna, što je vrlo čudno”, rekao je Sanader novinarima u Hrvatskom saboru.

Tri ministra priznala su da su posjetila privatni klub bivšeg čelnika Janafa Dragana Kovačevića (Oleg Butković, Tomislav Ćorić i Josip Aladrović), no, kaže Sanader, nisu bili tamo u vrijeme lockdowna.

On osobno nije bio u tom klubu, a na pitanje je li sporno da se ministri okupljaju na takvim mjestima, s obzirom da se radi o neregistriranoj ugostiteljskoj djelatnosti, a u prostoriji se nalazio i brojač novca, Sanader je odgovorio da se “ljudi okupljaju na raznim mjestima pa ih treba pitati jesu li tamo bili, jesu li plaćali i je li tamo bila ugostiteljska djelatnost”.

Vezano uz komunikaciju predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, Sanader je rekao kako nema demokracije bez trodiobe vlasti jer ako izvršna vlast kontrolira sve onda to nije demokracija.

“Ustavom i zakonima je definirano što radi zakonodavna, a što izvršna vlast, i o tome nema rasprave. Ako će izvršna vlast provoditi izvide i baviti se time, onda je to diktatura”, ocijenio je.

Imali smo situaciju kada je bivši ministar financija Slavko Linić optuživao Milanovića, kao tadašnjeg premijera, da ga uhode i prate, podsjetio je. “Je li normalno da premijer ili ministar zna za izvide i prati ih – nije, to u demokracijama ne može biti”, naglasio je Sanader.

U vezi osnivanja saborskog istražnog povjerenstva, što predlaže oporba, Sanader kaže kako treba vidjeti koja bi bila tema njegova rada.

Nikola Grmoja (Most) tvrdi da ima informacije iz PNUSKOK-a da se prati njegova stranačkog kolegu Božu Petrova. “Najprije treba Grmoja odgovoriti otkud mu takva informacija, jer govorimo o curenju informacija, ne samo u ovoj aferi”, kazao je Sanader.

Nismo protiv osnivanja istražnog povjerenstva, nego hoćemo znati što bi istraživalo, jer mi nismo USKOK ni policija, rekao je Sanader dodavši kako treba vidjeti zašto cure informacije, jer to je “zlo u sustavu”.

Ucitavanje vijesti

Politika

Okrugli stol: Potrebne izmjene u izbornom zakonodavstvu

Published

on

Način biranja zastupnika u Sabor u izbornim jedinicama je problematičan i treba ga mijenjati, ali to neće biti jednostavno, složili su se u petak sudionici okruglog stola u povodu analize “Hoće li i sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?”.

“Gong je ponudio svoj procesni prijedlog kako bi prema tome bilo optimalno ići. Ono što smo čuli od kolega i saborskih zastupnika je da treba i dalje inzistirati na tome, premda smo čuli argumente zašto će do toga teško doći”, rekao je profesor na Fakultetu političkih znanosti, član Vijeća Gonga i autor analize Goran Čular po završetku okruglog stola.

Istaknuo je da se Ustavni sud 2010. priklonio pragmatičnoj ocjeni ustavnosti parlamentarnih izbora, odnosno izbore nije proglasio neustavnima iako je narušena jednakost biračkog prava te poručio da će to biti problem u slučaju neposrednog utjecaja na rezultat izbora.

Analiza je pokazala da aktualna podjela na izborne jedinice s izrazitom i nezakonitom nejednakošću biračkoga prava ima znatnog utjecaja na rezultate izbora, u prvom redu na razini zastupnika i izbornih jedinica te da je utjecaja bilo u svim izborima od 2000. godine.

Međutim, 2020. nejednakost biračkog prava po prvi put je neposredno utjecala na dinamiku sastavljanja Vlade s obzirom na to da su prema simulaciji proporcionalne podjele mandata, HDZ i njegov poslijeizborni koalicijski partner Narodna stranka – Reformisti izgubili po jedan mandat. Tako bi vladajućoj koaliciji, koja obuhvaća točno 76 zastupnika, nedostajalo dva mandata za formiranje Vlade.

Gong predlaže tri strategije izlaza iz neustavnog stanja, prema kojem bi maksimalistička strategija smanjila broj izbornih jedinica, minimalistička bi samo izmijenila zakone kojima se definira podjela na izborne jedinice, a optimalna (srednja) strategija išla bi prema izmjeni zakona i jednakom broju mandata, ali s određenim kriterijima.

Bauk: Velike stranke neće se upuštati u veće izmjene 

Sudionici se uglavnom nisu složili s minimalističkim pristupom, a neki su doveli u pitanje treba li ići srednjim putem koji traži da izborne jedinice ostanu u okviru broja 10. Međutim, Gong smatra da će proces, ako se otvori prema manjem broju izbornih jedinica, automatizmom upasti u raspravu o regionalnom ustroju države i da se zapravo ništa neće postići jer konsenzus oko toga ne postoji.

Nekoliko sudionika naglasilo je da je rasprava o problemu dobar put da se uhvatimo tog pitanja koje direktno zadire u ustavnost, a da zatim uspjeh na tom polju bude prvi korak prema otvaranju i drugih elemenata izbornog zakonodavstva.

Saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk ocijenio je da trenutni sustav ne uzrokuje velike razlike u stranačkoj raspoređenosti te da se niti jedna velika stranka neće upuštati u veće izmjene izbornog zakona zato što je podijeljena i na regionalne organizacije.

Smatra da bi najpravedniji sustav bio jedna izborna jedinica i prag od tri posto. Također, smatra da je moguće bez velikog “političkog potresa” propisati da se barem malo usklade granice izbornih jedinica s granicama županija, a u Gradu Zagrebu da odgovaraju gradskim četvrtima, a ne mjesnim odborima.

Dalija Orešković iz Kluba zastupnica IP, Pametno, GLAS istaknula je da se postavlja pitanje ako građani nisu jednaki u svom izbornom pravu i glasu, postoji li jednakost u bilo kojem drugom pravu.

Složila se s Baukom da velike stranke neće ići u velike političke promjene te istaknula da su teritorijalni ustroj i izborno zakonodavstvo korijen korupcije. Sklonija je maksimalističkom pristupu jer smatra da kozmetičke izmjene neće uroditi plodom.

“Da je bilo ikakve političke volje u strukturama, minimalističke promjene bi se već davno dogodile. Upravo su dvije političke grupacije one koje biraju suce Ustavnog suda. Nameće se zaključak da je Ustavni sud 2010. bio svjestan činjeničnog stanja koje s jedne strane opisuje, a s druge strane nema hrabrosti izgovoriti da su izbori po ovakvom modelu neustavni”, rekla je Orešković.

Podolnjak: Zbog izbornih jedinica manjina formira Vladu

Profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Robert Podolnjak istaknuo je da su na posljednjim parlamentarnim izborima političke stranke koje čine većinu dobile 683.000 glasova, a stranke koje su u opoziciji 902.000.

“220.000 glasova više dobile su stranke u opoziciji. To je posljedica izbornog inženjeringa i manifestira se u toj brojci da manjina formira parlamentarnu većinu”, upozorio je, dodavši da su uzroci tome izborne jedinice, broj mandata po jedinicama, visoki izborni prag i D’Hondtova metoda raspodjele glasova.

Saborska zastupnica Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto upozorila je da nije dobro govoriti o samo 10 izbornih jedinica jer ih imamo 12, odnosno tu su još dijaspora i manjine. Složila se da bi se izborne jedinice trebale drugačije organizirati, a također se slaže da bi najpravednija bila jedna izborna jedinica.

Ocijenila je da ne može jedna grupacija samo zato što živi izvan granica Hrvatske ili druga temeljem svoje narodne pripadnosti imati zajamčen mandat, upitavši po čemu su oni jednakiji od ostalih.

Na okruglom stolu sudjelovali su brojni stručnjaci, predstavnici saborskih zastupničkih klubova i Državnog izbornog povjerenstva, a na poziv se nisu odazvali predstavnici Ministarstva pravosuđa i saborskog Kluba zastupnika HDZ-a te Mosta.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije