Izglasan novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.

Hrvatski sabor u petak je donio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, od kojega domaći poljoprivrednici puno očekuju. Zakon je usvojen glasovima 78 zastupnika, 49 ih je bilo protiv, a tri suzdržana.

Novim zakonom uvodi se načelo domicilnosti, državna zemlja primarno će se raspodjeljivati lokalnim poljoprivrednicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, mikro i malim poduzećima, stočarima kojima nedostaje vlastite zemlje, dosadašnjim zakupcima koji su uredno ispunili gospodarski program i poštivali ugovore te mladim poljoprivrednicima.

Raspolaganje državnom zemljom vraćeno gradovima i općinama

Zadaća raspolaganja državnom zemljom vraća se općinama i gradovima, a prestaje postojati Agencija za poljoprivredno zemljište čije djelatnike i poslove preuzima Ministarstvo poljoprivrede. Lokalne će jedinice raspisivati natječaje za zakup ili prodaju, a u postupak kontrole cijelog postupka uključeno je Državno odvjetništvo, koje je zadnjih pet godina iz njega bilo isključeno.

Državna zemlja davat će se u zakup na 25 godina, a zakup bi se mogao produljiti na još toliko ako zakupci realiziraju gospodarski plan na temelju kojeg su dobili hektare.

Sabor se suglasio s amandmanima koje je Vlada podnijela nakon saborske rasprave, koji će omogućiti transparentniju raspodjelu, odnosno zakup privatnog zemljišta, svi podaci o vlasnicima i zakupcima bit će javno dostupni na mrežnim stranicama jedinica gdje se zemljište nalazi, gradovi i općine morat će u programima raspolaganja odrediti maksimum zemljišta koje ide u zakup pojedinoj fizičkoj i pravnoj osobi.

Članovi povjerenstva neće moći sudjelovati na natječaju za zakup i prodaju zemljišta

Kako bi se izbjegao sukob interesa, članovi povjerenstva koje će odlučivati o zakupu i prodaji neće moći biti sudionici natječaja za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta.

Zakupnike se obvezuje da zapušteno privatno poljoprivredno zemljište o vlastitom trošku iskrče u roku dvije godine, prepušta im se drvna masa koja ostane nakon krčenja. Ako zemljište iskrče, a ne koriste ga za poljoprivredne svrhe, raskinut će se ugovor o zakupu, a zakupnik će biti dužan platiti zakupninu za sve ugovoreno vrijeme zakupa.

Majdak: “Zabrana prodaje zemlje strancima produljit će se za tri godine”

“Odredbama zakona koji se odnose na kriterije za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske propisano je da prednost u natječaju imaju domicilni i oni koji se bave poljoprivredom kao primarnom djelatnošću najmanje tri godine do objave javnog natječaja, što strancima ne daje mogućnost kupnje poljoprivrednog zemljišta. Nadalje, u Republici Hrvatskoj je na snazi zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima do 2020. godine, a Ministarstvo poljoprivrede će na vrijeme podnijeti zahtjev za produljenje toga roka za još tri godine, odnosno do 2023. godine” istaknuo je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.

Novi zakon predviđa da se zapušteno privatno poljoprivredno zemljište čiji su vlasnici nepoznati može dati u zakup do 10 godina, a novac od zakupa ide na poseban račun, ako se vlasnik javi.